ADVENT

Nedjeljom Krista Kralja svega stvorenja završava svaka crkvena godina, a prvom nedjeljom Došašća započinje nova!
Riječ Advent znači Došašće (od glagola advenio = doći, dolaziti). Došašće nije strogo pokorničko vrijeme kao recimo korizma iako svećenik za vrijeme liturgijskog slavlja nosi misno ruho ljubičaste boje. Na Badnjak nije post i nemrs kao nekada, iako to mnogi još i danas rado čine! U Došašću se pripremamo za blagdan Kristova rođenja. No, Došašće ima i dublje značenje od same priprave za Božić.
Mi kršćani govorimo o trostrukom Isusovom dolasku:
-        prvi njegov dolazak  bilo je utjelovljenje i rođenje
-        na koncu povijesti Krist će ponovno doći kao Gospodar - Kyrios. U misi ispovijedamo : "Tvoj slavni dolazak iščekujemo…"
-        Krist nam dolazi na otajstven način, skriven našim osjetilima, ali ipak na realan, stvaran način. Po sakramentima (misi, ispovijedi, pričesti) , po dobrim djelima, molitvi, osobito moljenju krunice radosnog otajstva.
Na našem putu nismo sami. S nama su prorok Izaija, Ivan Krstitelj i Marija, koja treba roditi sina.
Dvije su bitne oznake našeg iščekivanja:
a)    Budnost - Krist sigurno dolazi. Stoga trebamo poput pet mudrih djevica njegov dolazak očekivati spremni!
b)    Molitva - Dođi, Gospodine! To je tipična molitva Došašća!

ZORNICE
Došašće najviše pamtimo po zornicama - ranim jutarnjim misama. Kod nas su zornice u 7:00 sati u župnoj crkvi Gospe Fatimske. Želja nam je da se što više djece uključe u sudjelovanje kod zornica. Stavili smo njihov početak u 7:00 sati da bi djeca mogla na vrijeme stići na nastavu!
Dobri će nas ljudi i ove godine nagraditi za marljivo dolaženje!

ADVENTSKI VIJENAC
Ako sa Zapada uvozimo sve i svašta - i što je dobro i što nije - zašto ne bismo onda napravili ili kupili i adventski vijenac. Na Prvu nedjelju Došašća ćemo ga blagosloviti u crkvi. On je okrugao - to je znak savršenstva! Zelene je boje - Njegov dolazak je uvijek svjež, zelen, mlad….Na njemu su četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje Došašća. Svake nedjelje palimo jednu svijeću više.
Oko njega se okupljamo na molitvu, osobito moljenje  Radosne krunice. Prisjetimo se što je krunica oko vrata značila našim braniteljima u ratu!

SVETA BARBARA (4. prosinca):
I ovaj nam običaj dolazi sa Zapada. Predaja kaže da treba na blagdan svete Barbare odsjeći grančice od trešnje, drijenka, jabuke, višnje i slično i staviti ih u vazu s vodom. Kažu da će te grančice do Božića procvjetati. Vrijedi pokušati i na taj način živjeti u nadi!

SVETI NIKOLA (6. prosinca):
Sveti je Nikola veliki prijatelj malenih, ali i onih malo većih. Pamtimo ga po dobroti i darovima. Krist je naš najveći dar. U trgovinama nam nudi "djeda Božićnjaka" kao onoga koji dariva djecu. U komunističko vrijeme bio je to "Djed mraz". Prvi , koji nama donosi darove je Mali Isus, svojim ponovnim dolaskom. Njegov preteča je sveti Nikola. On će nas i ove godine nagraditi. Istina malo skromnije i ne sve, samo one dobre. I ove smo vam godine spremili dosta iznenađenja! Neki već na svetog Nikolu siju žito u posude da bi imali zelenila za Božić na stolu!

SVETKOVINA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (8. prosinca):
Već smo rekli da na našem putovanju kroz Došašće nismo sami. S nama je i naša nebeska Majka. Mi je častimo u našoj župi kao "Majku Povratnika" ili onu  koja je odlučila ostati ovdje! Ne pjeva bez razloga naša adventska pjesma.
"Njega nosi Božja mati - ona će ga nama dati!"
Papa Pio IX. proglasio je dogmom (službenom naukom Crkve) da je Marija:
Posebnom milošću Božjom - zbog predviđenih zasluga Isusa Krista - bila izuzeta svake ljage istočnoga grijeha!
Od Bezgrešnog začeća do Male Gospe devet mjeseci!

SVETA LUCIJA (13. prosinca ):
U našem je narodu običaj sijanja pšenice u posude. One trebaju zamijeniti na našem stolu adventski vijenac. U sredini tanjura stavi se čaša, a oko nje žito. Žito treba imati dosta topline i svjetlosti. Za Božić će ono izrasti i zazeleniti.
U čašu se stave tri svijeće kao simbol Presvetog Trojstva. Svijeće upalimo kad blagujemo božićni objed!
U slijedećem broju pisat ćemo već o Božićnom ugođaju!

Objavljeno 24.11.2011.g., Autor: fra Vjenceslav Janjić