Tribina o komunističkom teroru i zločinima u Vukovaru 1945. godine
20. svibnja, ove godine, u Pastoralnom centru «Sv. Bono» u Vukovaru održana je tribina pod naslovom: «Komunistički teror i zločini u Vukovaru 1945. godine». Tribinu su organizirali Ogranak Matice hrvatske Vukovar i Franjevački samostan. U panel diskusiji sudjelovali su: prof. dr. sc. Dražen Živić, prof. dr. sc. Stjepan Sršan, mr. sc. Zlatko Virc, dipl. ing. Vladimir Štengl i Mirko Kovačić, povjesničar s ljubavlju.
 U svom pozdravnom govoru dr. Živić je rekao: «Drago mi je da ste odvojili dio svoga slobodnog vremena i odlučili ga posvetiti temi koja je predugo vremena u
široj javnosti bila omeđena zidom šutnje i koja je u protekla dva desetljeća, pa i više, samo zauzetošću pojedinaca uspjela neiščeznuti iz kolektivnog pamćenja
hrvatskog naroda Vukovara, kao i drugih koji su od travnja 1945. godine trpjeli svakovrsnu represiju, teror i zločine od strane jugoslavenskog komunističkog režima. Želeći dati svoj udio u čuvanju istine i pamćenja na žrtve komunizma i jugoboljševizma u Vukovaru tijekom druge polovice 20. stoljeća, a naročito u prvim poratnim mjesecima nakon Drugog svjetskog rata, Ogranak Matice hrvatske Vukovar, u suradnji s Franjevačkim samostanom , odlučio je prirediti ovu javnu tribinu, svojevrsnu panel diskusiju, na kojoj bi poslije kraćih uvodnih predavanja željeli pokrenuti razgovor o tome što se uistinu događalo u Vukovaru nakon 12. travnja 1945. godine, što je bio uzrok, a koje su bile posljedice komunističke represije i terora. U našim smo nastojanjima bili potaknuti i održavanjem znanstvenog skupa: « Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj», koji je u organizaciji Matice hrvatske održan u Zagrebu 10. svibnja ove godine. Na tom su skupu ugledni znanstvenici argumentirano i dokumentirano progovorili, ne samo o brojnim komunističkim zločinima, žrtvama, ali i zločincima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nego i o samom karakteru jugokomunističkog režima, o njegovoj ideologiji i strategiji djelovanja, dolasku na vlast i ostanku na njoj, o udarima komunista na hrvatsku inteligenciju, na Katoličku crkvu kao i na sve ostale za koje su predmijevali da bi mogli biti prijetnja, kako su govorili, «novom dobu» - zaključio je dr. Živić.
Potom su govorili dipl. ing. Vladimir Štengl i mr. Zlatko Virc. Dr. Sršan je predstavio «SPOMENAR HRVATSKIM ŽRTVAMA od 1941. do 1945. i od 1991. do 1995. godine u Virovitičko- podravskoj županiji« kojeg su sabrali
Dragutin Pelikan i Miroslav Gazda, naglasivši kako treba prikupiti sve relevantne podatke i točno ih upisati u Spomenar da se sačuvaju od zaborava. U
tom SPOMENARU prikupljeno je oko pet tisuća žrtava komunističkog terora na tom području.
Najviše pozornosti privuklo je izlaganje Mirka Kovačića, povjesničara s ljubavlju u gradu Vukovaru . On je u svom izlaganju iznio točno, do sada istražene brojke, zločina komunističkog režima s imenima i prezimenima počinitelja. VUKOVARSKI ŽRTVOSLOV KOMUNISTIČKIH REŽIMA U VUKOVARU, istraženih do sada, iznosi 411 osoba.
U vrlo plodnoj diskusiji dr. Živić je citirao najnovija istraživanja «KOMUNIZAM I TOTALITARIZAM« (Knjiga tiskana u Francuskoj 2011.god. autor Stephan Courtois):
«Komunizam 20. stoljeća usko je povezan s uporabom terora kao sustavnim provođenjem nasilja radi preuzimanja vlasti, održavanja na vlasti i ostvarenja komunističkog projekta. Taj je teror u svim komunističkim društvima stvorio osjećaj velikog i dubokog straha!»
Da je tome tako pokazuje i sama činjenica da je na ovoj tribinu sudjelovao relativno mali broj Vukovaraca, ako se ima na pameti važnost ovakvih istraživanja, iako je od tih događaja prošlo više od šezdeset godina.
Sasvim slučajno poklopio se i dolazak u Vukovar više od 200 Hrvata katolika, uglavnom žena - udovica i njihovih svećenika, iz Bosanske Posavine, iz okolice Odžaka. Nekoliko tjedana po završetku Drugog svjetskog rata četnici prerušeni u partizane ubili su trećinu Hrvata toga kraja. Prije 1945. godine na tom području živjelo je preko deset tisuća Hrvata od kojih je ubijeno ili se vode kao nestali 3375!
Objavljeno 23.5.2011.g., Autor: fra Vjenceslav Janjić |
