VAZAM - PROLJETNI BLAGDAN

Njemačka riječ za USKRS je OSTERN! Dobro upućeni kaže da ta njemačka riječ korijenski potječe od engleske riječi EASTER. Od nje dolazi i ime božice proljeća ASTARE!
Mi Hrvati kažemo pojednostavljeno USKRS. Liturgičari i teolozi kažu da je bolji izraz VAZAM, a naši kajkavci bi rekli VUZEM!
VAZAM obuhvaća: MUKU, SMRT I USKRSNUĆE ISUSOVO! Uskrs samo njegovo Uskrsnuće!
Kada treba slaviti Uskrs?
Na koncilu u Niceji, koji je održan 325. godine, koncilski su oci odlučili: Vazam se uvijek slavi u nedjelji nakon prvog punog mjeseca u proljeće! Slavi se na mjesto Židovske Pashe, koja je trebala završiti prije ponoći.
Kršćansko slavljenje Vazma treba trajati do svanuća, stoga što je Isus uskrsnuo  "prvi dan u tjednu u ranu zoru"!
Pashalno slavlje sastoji se iz dva dijela:
1. Žalost zbog muke i smrti Isusove - držanje straže kod Božjeg  groba!
Čitanje staro i novozavjetnih tekstova
2. Slavlje uskrsne radosti s bratskim gozbama – Agape
Tako su slavili kršćani prvih kršćanskih stoljeća. Pri završetku IV st. donesena je odluka da se PASHALNO SLAVLJE PROŠIRI NA TRI DANA PRIJE VAZMENE NEDJELJE, a postupno i na čitav VELIKI TJEDAN.
VELIKI  ili SVETI TJEDAN
Korizma započinje na Čistu srijedu ili Pepelnicu i završava VEČEROM GOSPODNJOM NA SVETI ČETVRTAK!
Sveti ili Veliki četvrtak slavi se još  od IV stoljeća kao prisjećanje na ustanovljenje Euharistije. 313. godine kršćanstvo je dobilo slobodu ediktom cara Konstantina!
Na Veliki četvrtak biskupi,ordinariji, u svojim stolnim crkvama slave u prijepodnevnim satima misu, zajedno sa svećenicima svoje biskupije, s posvetom ulja za krštenje, svećeničko i bolesničko pomazanje!
U večernjim satima u župnim crkvama slavi se sveta misa kao spomen na POSLJEDNJU VEČERU. Kad svećenik zapjeva SLAVU zazvone sva zvona , a potom zašute do SLAVE u noći Vazmenog bdijenja!
Kod te svete mise župnik pere noge svojim pastoralnim suradnicima kao znak služenja! Članovi Župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća pomažu župniku u vođenju župe, a on im se - na slikovit način - odužuje pranjem nogu na Sveti četvrtak . To je znak služenja Crkve narodu Božjemu.
Sveti četvrtak  je i dan Caritasa ili DIAKONIJE!
SVETI  PETAK
Veliki petak je sav u znaku promatranja Muke Kristove! Već na Cvjetnicu pjeva se u župnim  crkvama MUKA GOSPODINOVA!
Obredi Velikog petka ne bi smjeli započeti prije 15:00 sati kad je, prema kršćanskoj predaji, Krist umro!
U prijepodnevnim satima obavlja se pobožnost Križnog puta. Na Veliki petak nema mise!
Liturgija Velikog petka započinje u večernjim satima. Centralno mjesto zauzima čitanje MUKE GOSPODINOVE. U nekim  našim krajevima pjeva se Gospin plač!
Obredi Velikog petka završavaju sa SVETOM PRIČEŠĆU!
SVETA  SUBOTA
Velika ili Sveta subota je dan žalosti. Zvona šute, Isusovo tijelo je u grobu!
U kršćanskim crkvama, diljem svijeta, pravi se "Božji grob". U nekim krajevima on se i čuva! Vjernici na Veliku subotu vrlo rado hodočaste u crkvu da se poklone Isusu položenom u grob.
VAZMENO BDIJENJE
Velika subota je dan žalosti! Nema svetih misa sve do Vazmenog bdijenja koje ne bi smjelo započeti prije 21:00 sat s obzirom da su dani duži pa i noć pada kasnije. Da bi se naglasila Liturgija svjetlosti – blagoslov novog ognja i paljenje uskrsne svijeće na novom ognju, te pohvale uskrsnoj svijeći – obredi trebaju započeti kad padne prvi sumrak!
U središtu liturgije je radost zbog Kristova uskrsnuća! U Austriji je običaj da Vazmeno bdijenje započne u ranim jutarnjim satima. Kod nas su obredi Svete subote, izričito rečeno, u večernjim satima!
U nekim našim krajevima običaj je da se i na blagoslovljenom ognju upali guba,
koja raste na drvetu i raznese po svim kućama u župi kao znak Uskrsnog blagoslova!
U uskrsnoj noći čitaju se brojna čitanja i Starog i Novog zavjeta!
Nakon što svećenik zapjeva svečani ALELUJA I SLAVU zvona ponovno zazvone! Središnje mjesto zauzima euharistija.
U mnogim župama, poglavito onim gradskim, u uskrsnoj noći krste se i odrasli katekumeni, kandidati za krštenje!
Sve se više uvodi i običaj da se na završetku liturgije Vazmenog bdijenja blagoslovi  svetenje!

USKRS – VAZAM
U župnim crkvama služe se svete mise, a nakon njih slijedi blagoslov jela ili svetenja! Svetenje se blaguje kroz tri jutra u uskrsnom tjednu. Ova tradicija vuče svoje korijenje još iz prvih kršćanskih vremena kad se strogo i u doslovnom smislu kroz korizmu postilo. Nije se jelo meso niti jaja kao oni koji daju životnu snagu! Tek nakon Isusove pobjede nad smrću smiju se ponovno jesti! Osim toga želi se barem u svečanim zgodama crkvene godine prenijeti euharistijsko slavlje iz naših crkvama i u naše domove!
USKRSNI  PONEDJELJAK
Taj dan čita se u evanđelju ulomak o dvojici učenika koji su tužni, nakon događaja Velikog petka, vraćali se svojim kućama tužni, jer nisu razumjeli Pisma da Krist treba biti ubijen, ali da će treći dan uskrsnuti!
Preporučuje se i taj dan pohod crkvama i sudjelovanje u Euharistiji kako bismo u lomljenju kruha prepoznali Uskrslog Krista!

SRETAN USKRS ŽELE VAM: VAŠ ŽUPNIK, KAPELAN, ČASNE SESTRE, PJEVAČI , ČLANOVI PASTORALNOG I EKONOMSKOG VIJEĆA TE MINISTRANTI!

Objavljeno 13.04.2011.g., Autor: fra Vjenceslav Janjić