"BEDAKI  NORIJU S'AKI DAN, A PAMETNI SAMO NA FAŠNIK!"

Različita su imena kojima označavamo narodne običaje što se u kršćanskim sredinama smještaju prije korizme, koju kršćani slave svake godine kao 40 dnevnu pripravu za najveći kršćanski blagdan Uskrs. U ovoj prvoj rečenici treba podcrtati dvije riječi - prva je imena ovih običaja, a druga da se oni održavaju gotovo isključivo u kršćanskim zemljama, još preciznije u zemljama  s većinskim katoličkim pučanstvom.
Najčešća imena za ove običaje su: karneval, maskenbal, fašnik, mesopust, maškare, a u našoj Slavoniji kažu i poklade. Većina naziva su internacionalni, što znači da su ovi običaji prisutni u čitavom svijetu, ali jednako tako da imaju  i isti izvor. Ako je suditi po sadržaju ovih običaja onda je više nego jasno da su oni poganskog porijekla jer se željelo maskama, bukom, zvonima otjerati zle duhove koje je zima sa sobom donijela. Drugim riječima ovi su običaju najava skoro dolazećeg proljeća. S obzirom da se Uskrs, najveći kršćanski blagdan, redovito slavi u ranom proljeću, kršćani su ove "poganske običaje" prihvatili kao svoje i tako ih "pokršćanili". O izvornom značenju ovih naziva bit će govora u drugom dijelu ovog priloga, a u trećem dijelu nastojat ću odgovoriti na pitanje: Smiju li i istinski katolici  sudjelovati u ovim običajima s obzirom da su poganskog porijekla?
Kao gimnazijalac Franjevačke klasične gimnazije u Samoboru uvijek se rado prisjećam Fašnika u tom ubavom gradiću nedaleko Zagreba. Tamošnji se Fašnik održava uvijek pod istim sloganom: "Bedaki  noriju  s'aki dan, a pametni samo na Fašnik!" Od njih sam i posudio naslov za ovaj prilog. U vrijeme trajanja Fašnika tiska se i posebni list "Slobodne Fašničke Republike" pod nazivom "Svraka". Svraka zna sve što se negativnog događalo u gradu ili pak državi  kroz proteklu godinu. Fiškal je glasnogovornik i on sve osuđuje. A  za sve ono što nije bilo dobro uvijek je kriv netko treći. U Samoboru je to "Princ Fašnik." A u duhu naše svakidašnje stvarnosti Samoborci poručuju: "Imamo vizu skurimo krizu!"
Naziv "fašnik" u naše je krajeve stigao sa njemačkog govornog područja. Postoje dvije teorije za ovaj naziv: prva je da mu korijenje treba tražiti u staro germanskoj riječi "Unsinn reden", što u doslovnom prijevodu znači "pričati bedastoće!" Drugi pak izvor  tvrdi da mu korijen treba tražiti u pojmu "Fast Nacht" - u slobodnom prijevodu  radi se o noći prije Čiste srijede, kad se smjelo svašta iznositi na vidjelo, jesti, piti i veseliti se, jer sutra započinje korizma kao vrijeme posta, molitve i dobrih djela! Možda to najbolje odražava naš istarski naziv "mesopust!"
Slično tumačenje prisutno je i u riječi "karneval!" I ovdje postoje dvije predaje. Prema prvoj predaji riječ "karneval" dolazi od latinskih riječi "carus navalis", što bi trebalo značiti ponovnu uspostavu riječne plovidbe. Naime, duge i krute zime su rijeke okovale ledom toliko da prometovanje brodovima nije bilo moguć. U proljeće, porastom temperature, led se otapa i plovidba rijekama ponovno postaje moguća. Druga pak teorija govori, kao i ona o porijeklu fašnika, da je i ovdje riječ o najavi posta na Čistu srijedu pa su ljudi izvikivali: "Carne vale!" - "Neka živi meso!"
Već smo postavili pitanje: Smiju li i istinski kršćani sudjelovati u pokladnim običajima, smiju li nositi maske, smiju li se veseliti? Iako se radi o poganskim običajima, koje su kršćani usvojili kao svoje, odgovor je više nego jasan. Možda je presmiona tvrdnja kad bi Isus živio u naše vrijeme da bi i on, na ovaj ili onaj način, sudjelovao u veselim pokladnim povorkama. Uostalom njegov nauk se zove "evangelion" - Radosna vijest! Ako itko treba biti radostan što je otkupljen, onda smo to mi kršćani. Vidim veliku sličnost između našeg uskrsnog "Aleluja" i onog "Hellau" u Mainz-u. Po Izidoru Seviljskom čovjek je: "Razumsko, smrtno, za smijeh i  pouku živo biće!" Pokojni švedski nadbiskup Nathan Soderblom j rekao: "Čovjeku ne možete učiniti veću uslugu, nego što je razveseliti ga!" Nitko od nas  ne bi smio nositi masku da bi činio zlo za koje bi se  kasnije stidio ili morao sudski odgovarati.
Na jednoj seljačkoj peći u Škotskoj stajalo je napisano: "Od svih briga, koje su me mučile u životu, većinu ih nisam riješio, međutim, svaki osmijeh kojeg su mi poklonili prijatelji učinio je moj život dužim, zdravijim i ljepšim!"

Autor: fra Vjenceslav Janjić, objavljeno 12.2.2014.g.