Središnja zavjetna misa Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije održana je u 10 sati, a prethodila joj je svečana procesija s likom Majke Božje Trsatske iz bazilike do oltara u perivoju. Misno slavlje predvodio je nadbiskup Mate Uzinić, uz nazočnost brojnih predstavnika državne i lokalne vlasti. Među njima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, riječka gradonačelnica Iva Rinčić, dogradonačelnik Vedran Vivoda, zamjenik župana Robert Matić te predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić. Osvrćući se na svakodnevne životne izazove i probleme, nadbiskup je ponudio odgovor vjere u Krista i usmjerenost prema Mariji, istaknuvši kako nas Marija uči nositi Krista drugima, graditi mir, čuvati zajednički dom, stati uz malene i ne bojati se istine.

Večernju svetu misu u 18:30 sati predvodio je fra Ivica Jagodić, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u zajedništvu s brojnim franjevcima i svećenicima. U svojoj je propovijedi istaknuo Blaženu Djevicu Mariju kao trajni uzor vjere i služenja te naglasio njezine brojne kreposti koje vjernici nasljeduju dolazeći na Trsat s ljubavlju, molitvama, zahvalama i preporukama.

Na samom kraju slavlja, gvardijan i čuvar Svetišta fra Dragan Grizelj uputio je riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pridonijeli da proslava protekne dostojanstveno. Naglasio je kako se molilo na nakanu svih hodočasnika koji tijekom cijele godine traže utjehu, snagu i zagovor pred čudesnim likom Majke Milosti. Molitve su također bile namijenjene obiteljima, Crkvi, hrvatskom narodu, miru u svijetu, dobročiniteljima svetišta i samostana, kao i svima onima koji trpe zbog aktualnih pošasti.

Tijekom cijeloga dana, od 5:30 do 19:30 sati, oko 40 svećenika bilo je na raspolaganju za sakrament ispovijedi u blizini Aule Ivana Pavla II.

Liturgijska slavlja u 10 i 18.30 sati pjesmom je uzveličao Zbor Svetišta, a u organizaciji su uz trsatsku braću sudjelovali i franjevci iz Provincije, svećenici Riječke nadbiskupije te franjevački postulanti, novaci i juniori. U službu hodočasnicima nesebično su se uključili franjevački trećoredci, framaši i župljani. Za sigurnost svih prisutnih brinuli su se pripadnici policije, zaštitarske službe i vatrogasci, dok je medicinsku pomoć osiguravala hitna služba. Zbog velikoga priljeva vjernika na snazi je bila posebna regulacija prometa, pa su hodočasnici do Trsata dolazili pješice ili besplatnim javnim gradskim prijevozom.

U sklopu priprema za ovogodišnju proslavu, franjevci su temeljito uredili Perivoj, s posebnim naglaskom na parkiralište s južne strane Fortice. Postavljen je i novi vanjski razglas te nova rasvjeta u Perivoju, a dijelom je obnovljen i vanjski oltar na kojemu se sada redovito, svake nedjelje, slavi sveta misa u 20:30 sati.

Usprkos ljetnoj vrućini, hodočasnici su u iznimno velikom broju još jednom stigli na Trsat kako bi iskazali odanost svojoj nebeskoj Majci te se s punim povjerenjem preporučili u molitvama njezinu Sinu, Gospodinu Isusu Kristu.

fra Petar Cvekan

Foto: Dorijan Mavrović

Brojni Virovitičani, vjernici iz okolice te gosti grada ispunili su ulice prateći zavjetni kip svetog Roka, pokazujući time da Rokovo u ovom kraju nije samo datum u kalendaru, već duboko ukorijenjen zavjet koji živi u narodu.

Nakon procesije, duhovni program nastavljen je svečanom svetom misom koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup, mons. Marko Kovač. U svojoj je propovijedi mons. Kovač podsjetio vjernike na prave vrijednosti koje ovaj blagdan nosi i na sam život svetog Roka, sveca koji je sebe predao brizi za bolesne i odbačene. Okupljenima je poslana snažna i jasna poruka: po uzoru na nebeskog zaštitnika, svi smo pozvani biti ljudi koji primjećuju čovjeka u potrebi, pružaju mu ruku spasa i imaju hrabrosti činiti dobro u svakodnevnom životu.

Monografiju, koja govori o umjetničkoj i duhovnoj baštini virovitičkih franjevaca, na današnjoj su promociji predstavili povjesničari umjetnosti Dragan Damjanović, Danko Šourek i Sanja Cvetnić, donedavni virovitički gvardijan i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivica Jagodić te sama autorica Nikolina Hečimović.

Kiparska djela iz 18. stoljeća u crkvi sv. Roka autorica Nikolina Hečimović, tada studentica, počela je proučavati još za vrijeme fakultetskih dana. Na temelju toga nastao je i njen diplomski rad, obranjen u srpnju 2014. godine, koji je godinama nakon, na inicijativu tadašnjeg virovitičkog gvardijana fra Ivice Jagodića, i proširen.

– Dugo je vremena prošlo od toga kada sam bila sasvim uživljena u temu i sve informacije vezane uz barokno bogatstvo naše crkve. No, pojavila se želja od strane tadašnjeg gvardijana fra Ivice Jagodića da se nešto više napravi u vezi toga. Dobivši upute od recenzenata nakon prvog pregleda, obogatili smo i proširili rad te analizirali dodatnu baštinu – uvodno govori Hečimović.

– Treba naglasiti da je naša barokna baština – iznenađujuće kvalitetna, s obzirom da Virovitica nije bila velik barokni, kulturni centar u tom periodu. Također, franjevci nisu poznati po ekstravagantnim projektima, što virovitički sklop zaista jest. Što se tiče skulpture i slikarstva, dakle samih oltara i arhitektonskog sklopa, visoke su razine kvalitete postignute, slijeđeni su zadnji trendovi toga vremena. Uglavnom se išlo prema srednjoeuropskim standardima i to se manifestira u našem franjevačkom baroknom blagu, koje i danas ima nevjerojatnu vrijednost – zapaža autorica.

Diplomski rad proširen u dostojnu monografiju dodatno su oplemenile fotografije Kristijana Toplaka i dizajn Antonija Požežanca. Sve su tekstove pregledale ukupno tri lektorice, Žaklina Kurmaić, Renata Turković Kasumović te Ana Fruk, dodaje autorica.

Od početka izgradnje Franjevačkog samostana pa sve do danas, u Virovitici su se izmjenjivali mnogi franjevci koji su odlaskom Osmanlija prionuli ne samo izgradnji samostana, već i opremanju istog. Najvrijednije primjerke iz 18. stoljeća braća su uspjela sačuvati do dana današnjeg, tvrdi fra Ivica Jagodić.

Da su franjevci stoljećima ne samo duhovni pastiri, već i čuvari te stvaratelji kulturne i umjetničke baštine virovitičkog kraja, potvrdio je i fra Mario Zubak, gvardijan Franjevačkog samostana i župnik Župe sv. Roka. Spomenuta monografija dolazi kao povod dubokog poštovanja prema bogatoj povijesti, ali i kao trajni spomenik umjetničkom i duhovnom blagu koje su generacije franjevaca brižno stvarale i čuvale, dodao je.

Da Virovitičani premalo pričaju o svojoj bogatoj, lokalnoj povijesti, upozorio je virovitički gradonačelnik Ivica Kirin. Upravo bi nam ovo vrijedno izdanje trebalo pomoći da sagledamo naš grad iz nešto drugačijeg ugla, kaže. Tada bismo imali i puno više toga za reći gostima iz Hrvatske i inozemstva koji ostanu iznenađeni grandioznošću virovitičke crkve, kao i njenih zapanjujućih baroknih oltara.

Izdavanje ove publikacije sufinancirano je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Virovitičko-podravske županije, Grada Virovitice, Državnog arhiva u Virovitici te Gradskog muzeja Virovitica. Današnjoj promociji, uz ranije spomenute, prisustvovali su i ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement, zamjenica gradonačelnika Virovitice Vlasta Honjek-Golinac te ostali predstavnici gradske vlasti, kulturnih, znanstvenih i vjerskih institucija.

Preuzeto s: https://www.icv.hr/

Foto: Kristijan Toplak

Rim, 11. kolovoza 2026., Blagdan svete Klare Asiške

Draga braćo i sestre,

Gospodin vam dao mir!

Pišem vam na blagdan sv. Klare, jer nas vijesti iz Kolumbije bole i pozivaju na zajedništvo. Jučer ujutro, 10. kolovoza 2026., potres jačine 7,4 stupnja pogodio je zapad zemlje, ostavljajući iza sebe stotine mrtvih, tisuće ozlijeđenih i čitava stanovništva bez doma. Obje kolumbijske provincije našega Reda – Provincija sv. Pavla Apostola i Provincija Santa Fe – danas imaju oštećene samostane, crkve i škole te traže našu pomoć.

Tijekom noći primio sam izvješće provincijalnog ministra Provincije sv. Pavla Apostola, fra Richarda Paúla Cortésa Lópeza. Prva vijest je milost koju prepoznajem potresenog srca: svi fratri Provincije i sve sestre klarise u Montenegru živi su i neozlijeđeni. Druga, međutim, traži naš odgovor. U samostanu sv. Klare u Montenegru nije više moguće živjeti: sestre su provele noć na otvorenom i u kućicama za goste; kuhale su na ulici i uspjele prikupiti samo nekoliko boca vode. Na uočnicu blagdana svoje Majke, proslavile su i Klarin Prelazak (Transitus) među palim cvijećem i razbijenim crijepovima, a jedna od njih ostavila je poruku koju ne mogu zaboraviti: „Nemamo vode, mlijeka ni jaja. Bog će se pobrinuti.“

U Buenaventuri, gdje naša braća žive među najsiromašnijima, rana je još veća: bratska kuća se urušila, deseci kuća u susjedstvu su srušeni, cesta prema Caliju zatvorena je zbog dvadeset odrona, a grad je izoliran. Brat Richard zamolio me da pažljivo pogledam jednu fotografiju: stariju ženu koja sjedi na kartonu, na drvenom podu svoje uništene kuće, s bocom vode pokraj sebe. Ta je žena danas za nas lice Kolumbije koja moli za pomoć.

U ovim satima primio sam i poruku provincijalnog ministra Provincije Santa Fe, fra Alirija Urbine: kuće njegove Provincije također su stradale. Samostani u Caliju, Tuluái i Armeniji pretrpjeli su znatnu štetu, kao i neke škole Provincije u pogođenim gradovima. Stanje samostana San Joaquín u Caliju i župe San Francisco u Armeniji posebno je ozbiljno: fotografije koje sam primio prikazuju srušene zidove unutar crkava, uništene krovove, neupotrebljive prostorije zbog ruševina, a usred tog razaranja stoje netaknute slike Djevice Marije i Raspela. Strukturne provjere tek su započele, a slika štete sigurno će se nadopunjavati; no hitnost ne čeka mišljenja stručnjaka.

Brat Richard zamolio me za tri stvari: molitvu Reda, riječ blizine za braću i sestre te konkretnu podršku organizacija solidarnosti. Odgovaram u ime svih nas i prihvaćam apel obiju Provincija kao svoj.

Molite. Molim svaku bratstvo Reda, samostane sestara klarisa i cijelu franjevačku obitelj da se u Euharistiji i Časoslovu spomenu pokojnih, ozlijeđenih i raseljenih osoba u Kolumbiji te braće i sestara koji im služe.

Darujte. Ovlastio sam Zakladu OFM Fraternitas ETS, tijelo Generalne kurije, da pokrene izvanrednu kampanju prikupljanja sredstava „Hitna pomoć za Kolumbiju 2026.“ Svaka donacija u potpunosti će se usmjeriti na: vodu, hranu i siguran smještaj za sestre klarise i postulantice u Montenegru ; humanitarnu pomoć obiteljima u župi Buenaventura; sigurnosne i strukturalne procjene oštećenih zgrada; obnovu oštećenih crkava, samostana i škola u Provincijama sv. Pavla Apostola i Santa Fe.

Za donacije karticom možete upotrijebiti sljedeću poveznicu: https://dona.ofmfraternitas.org/ita/colombia-terremoto-2026/

Također je moguće doprinijeti bankovnom uplatom na:

FONDAZIONE OFM FRATERNITAS ETS
Banka: Intesa Sanpaolo
Primatelj: Fondazione OFM Fraternitas ETS
IBAN EUR €: IT15 T030 6909 6061 0000 0168 958
IBAN USD $: IT22 V030 6909 6061 6100 9304 690
BIC/SWIFT: BCITITMM
Opis plaćanja: „Emergenza Colombia 2026“

Sveti je Franjo htio da braća budu manja, to jest uz one koji nemaju ništa. Klara se u noći svoga Prelaska povjerila Onome koji ju je stvorio. Sestre u Montenegru rekle su: „Bog će se pobrinuti.“ Bog se uvijek pobrine, a vrlo često to čini preko naših ruku. Ne dopustimo da povjerenje siromašnih naiđe na zatvorene uši.

Bratski, sve vas blagoslivljam.

Fra Massimo Fusarelli, OFM
Generalni ministar i sluga
Red Manje braće

Foto: https://www.ofm.org/

Dosadašnji gvardijan, fra Vlado Mustač, predao je upravljanje samostanom i samostanskom zajednicom svome nasljedniku, fra Milanu Krišti, bivšem provincijalnom ministru Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Činu primopredaje prisustvovali su provincijalni ministar fra Ivica Jagodić i provincijski ekonom fra Ilija Mijatović, te fra Lucije Jagec, ekonom samostana i također bivši provincijalni ministar.

Prilikom susreta izrečena je iskrena zahvala dosadašnjem gvardijanu fra Vladi Mustaču na njegovu požrtvovnom radu, bratskoj ljubavi te nesebičnom trudu u vođenju varaždinskog samostana i duhovnoj skrbi za vjernike koji se okupljaju u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja.

Novom gvardijanu fra Milanu Krišti braća su uputila srdačne čestitke uz želje da ga u vršenju ove nove odgovorne službe prati obilje Božjega blagoslova, mudrosti i zagovor serafskoga oca svetoga Franje Asiškog.