O dosadašnjem radu i cilju te katoličke škole s pravom javnosti, koju trenutno pohađa 260 učenika u 12 razrednih odjeljenja, a u svakoj generaciji su dva razreda klasičnog smjera i jedan opće gimnazije za sportaše govorio je ravnatelj gimnazije fra Ivan Crnković.

Podsjetio je kako je prva školska godina s radom započela 4. rujna 1995. u tada privremenim prostorima gimnazije Matija Mesić gdje je ostala dvije godine. Istaknuo je kako je 9. siječnja 1998. na otvorenju zgrade nove škole smještene unutar spomeničkog kompleksa Tvrđava Brod ravnatelj fra Domagoj ustvrdio kako je nastala pod djelom Duha Božjega i ima zadatak čuvati identitet našega naroda.

„Školu su otvorili ministrica sporta i kulture Ljilja Vokić i tadašnji provincijalni ministar fra Lucije Jagec, a blagoslovio tadašnji đakovačko srijemski biskup Marin Srakić. Od školske godine 2018/2019. provodi se i program opće gimnazije za sportaše. Ovim se programom pruža mogućnost mladim perspektivnim sportašima lakše usklađivanje školskih i sportskih obveza kako bi uz znanje u školi uspješno rasli i u sportskim karijerama. Školu trenutno pohađa 260 učenika u 12 razrednih odjeljenja. U svakoj generaciji su dva razreda klasičnog smjera i jedan opće gimnazije za sportaše. Imamo 38 djelatnika, od čega su polovica njih naši prijašnji učenici. Franjevački duh ogleda se u samoj djelatnosti Klasične gimnazije, jer su franjevci imali veliki utjecaj na kulturni, povijesni i prvotno duhovni život škole. U njezinoj odgojno obrazovnoj djelatnosti osjeti se bliskost običnom puku koji je u davnini bio učen pismenosti od strane franjevaca od kojih je jedan bio i fra Marijan Lanosović, čije ime nosi naša škola. U povijesnom razdoblju na razmeđu dvaju stoljeća našao je on svoje mjesto u radu za opće dobro, svoje je doba shvaćao prosvjetiteljski, što potvrđuju njegova djela“, rekao je ravnatelj.

Dodao je kako Klasična gimnazije pruža kvalitetan odgojno-obrazovni program kojim priprema učenike za cjeloživotno razdoblje, stvara od njih kvalitetne ljude koji će ostaviti trag u ovozemaljskom životu i time omogućiti budućim generacijama bolje uvjete života i rada, te svojom ih duhovnošću utemeljenoj na evanđelju i evanđeoskim vrijednostima oblikovati u mlade, strpljive i mudre ljude koji će imati osjećaja za bližnje i pružiti im sigurnost u društvu, kako im je zadaća odgojiti mlade ljude za zreli kršćanski život te prednost daju odgojnoj dimenziji utemeljenoj na evanđelju i u duhu sv. Franje.

„Cilj je naše škole dati učenicima temeljnu naobrazbu, razviti u njima smisao za zdravu kritičnost i trijezno prosuđivanje, pomoći u otkrivanju kršćanskih vrijednosti i osposobiti ih za zauzeto djelovanje u društvu i Crkvi“, zaključio je ravnatelj Crnković. Zahvalio je učenicima, njihovih roditeljima, prijašnjim i sadašnjim djelatnicima, od kojih je nekima uručio i prigodna priznanja i svima koji su podržavali i pomagali rad škole. Posebno je zahvalio svojoj provinciji na osnivanju i podržavanju škole, prvom ravnatelju fra Domagoju, koji je dobio gromoglasni pljesak, ostalim ravnateljima fra Miji Hrmanu i fra Klaudiju Milohanoviću kao i prijašnjim i sadašnjem provincijalu, Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, Županiji Brodsko-posavskoj, Gradu Slavonskom Brodu, katoličkim i osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, Nacionalnom uredu za katoličke škole i kolegama ravnateljima na suradnji koju ostvaruju u zajedničkom cilju odgoja i obrazovanja.

U svom obraćanju nadbiskup Hranić uz ostalo je rekao: „ Katolička škola povlašteno je mjesto povezivanje razuma i vjere, gdje znanje uz svjetlo vjere postaje mudrost i životna vizija, mjesto trajnog dijaloga i zajedništva usvajanja i usklađivanja znanja i promišljanja i propitivanja te zajedničkog rasta u evanđeoskim vrednotama, a ovdje i u franjevačkim idealima koji u odgojno obrazovnom djelovanju stvaraju humanu kršćansku viziju svijeta, života, kulture i povijesti. Posebnost katoličke škole je u tome što cijeli školski sustav i svi njegovi učenici i čimbenici svjetlost kršćanske vjere obasjavaju i nadahnjuju sve spoznaje; o svijetu, životu i čovjeku sadržaje koje se posreduju u pojedinim predmetima, međusobne odnose profesora, djelatnika i učenika s roditeljima te vlastite sposobnosti svakoga od njih. Katolička gimnazija želi ostvarivati suglasje svih odgojnih i obrazovnih čimbenika i dimenzija. Pojedinačni i nastavni predmeti pružaju ne samo znanje koje treba steći, nego i vrijednosti koje čovjek prihvaća i istine koje otkriva“.

Nadbiskup je dodao kako to zahtjeva okruženje obilježeno ljubavlju prema znaju i traganjem za istinom u kojem kompetentni, osvjedočeni i dosljedni profesori postaju učitelji znanja i života, odgojitelji te odraz i slika jedinoga učitelja – Isusa Krista. Ustvrdio je da katolička škola nije privatna škola, nego je izraz crkvene stvarnosti koja ima bitno javni karakter, ostvaruje službu od opće društvene koristi te, premda nadahnuta i prožeta svjetlom katoličke vjere, nije rezervirana samo za katolike, nego je otvorena svima koji cijene i traže njezin pristup i njezino poimanje odgoja.

Čestitajući im taj povijesni događaj djelatnicima je poručio da ostvarenje ciljeva te gimnazije počiva na njihovom identitetu, učenicima pak i roditeljima zahvalio je za povjerenje te zazvao na sve Božji blagoslov.

Provincijalni ministar fra Ivica Jagodić u svom je obraćanju naglasio kako franjevačka prisutnost u školstvu ima duboko evanđeosko poslanje, približiti čovjeku istinu, dobrotu i ljepotu, odgajati srce jednako kao i razum, pomagati mladom čovjeku da postanu ljudi odgovornosti, poštenja, vjere i otvorenosti prema drugima.

„U današnjem vremenu naša gimnazija ima posebnu zadaću. Ona je mjesto prenošenja znanja, ali još više obitelj gdje se mladi osjećaju prihvaćeni, vođeni i ohrabreni u traženju smisla života“, rekao je provincijal i uputio zahvalu profesorima za sve što čine svojim učenicima, te roditeljima na povjerenju, a dobročiniteljima na podršci.

„Čuvajte ideale, ne bojte se biti ljudi dubine vjere i otvorena srca, jer najvažnije je kakvi ljudi postajete. Neka vam u tome bude uzor sv. Franjo koji je svojim životom pokazao kako se svijet mijenja dobrotom, mirom i autentičnošću. Neka ova gimnazija i dalje bude mjesto znanja, vjere, zajedništva i nade za budućnost našega naroda i Crkve“, poručio je na kraju provincijal.

U svom obraćanju gradonačelnik Duspara ukazao je na važnost te ustanove za cijeli grad. Podsjetio je kako je Grad prvom ravnatelju fra Domagoju dodijelio povelju počasnog građanina.

„Trideset generacija, koje je ova škola odgojila, na ponos su cijelom našem gradu. Nastavite tako i dalje raditi. Bila je mudra, teška i odgovorna zadaća osnovati ovu ustanovu, ali ste napravili pun pogodak. Neka ona živi i stoljećima iza nas“, rekao je gradonačelnik Duspara.

Program, koji su vodili učenici te škole Anamarija Grgurević i Danijel Gregurić prigodnim su glazbenim točkama, recitacijom i plesom obogatili učenici škole.

Brankica Lukačević

Fraternitas

Fraternitas je službeno glasilo Reda manje braće koje u formi međunarodnog biltena donosi najvažnije vijesti iz života našega bratstva na razini cijeloga Reda.

Prvo izdanje Fraternitasa, napisano na latinskom jeziku, izašlo je 10. studenog 1967., kada je fra Konstantin Koser, generalni ministar, želio da to bude sredstvo za jačanje veza između bratstava u Redu.

Digitalno izdanje na osam jezika počelo je 1998., a Fraternitas je 2002. postao samo internetska publikacija.

Posljednja izdanja:

Zadnje izdanje možete preuzeti slijedeći poveznicu na slici:

Sudjelovalo je 17 zborova iz naših samostana, župa i misija, kao i naši odgajanici u prvoj godini formacije iz Postulature. Ukupno je bilo oko 420 sudionika iz Našica, Osijeka, Čakovca, Rijeke, Pule, Virovitice, Slavonskog Broda, Krapine, Zagreba, Graza, Vukovara, Iloka, Beča i Varaždina.

Program je započeo uvodom fra Marija Zrakića, provincijskog povjerenika za smotru zborova te se svaki zbor predstavio jednom pjesmom. Kako ove godine obilježavamo 800. obljetnicu smrti sv. Franje to je bilo i nadahnuće za izbor djela kojima su sve mnogi zborovi predstavili. Tako su izvedene antifone i himni iz obreda preminuća sv. Franje, zatim pjesme posvećene sv. Franji, od kojih su neke bile skladane baš za ovu prigodu, a bilo je tu i drugih klasika sakralne glazbe.

Nakon nastupa svih zborova priznanja za sudjelovanje na smotri je uručio vikar Provincije fra Mario Zubak, koji je predvodio i euharistijsko slavlje koje je uslijedilo.

Zbog lošeg vremena izostala je cjelovita zajednička fotografija u prostorima dvorišta samostana, ali se zato jedan dio sudionika zadržao u crkvi gdje se ovjekovječila uspomena i na ovu smotru zborova Provincije.

Vrijedni domaćini, braća iz samostana u Našicama, zajedno sa svojim suradnicima priredili su svim sudionicima okrepu, na čemu smo im od srca zahvalni.

Zahvaljujemo dobrome Bogu na svemu darovanome i povjeravamo sve naše zborove zagovoru sv. Cecilije kako bi i dalje mogli svojim glasovima veličati Boga i približavati drugim ljudima iskustvo Boga kroz pjevanje na liturgijskim slavljima u našim župama i samostanima!

Dolaskom u Našice kreću pripreme i započinje program. Na smotri je sudjelovalo 17 zborova iz cijele provincije. Mi smo se predstavili skladbom Zdravo Sveti Oče koju je uglazbio fra Ivo Peran, a obradu je napisao Miroslav Martinjak. Na orguljama nas je pratio Mihael Kapeš. Skladbu smo kroz razdoblje provedeno u postulaturi vrijedno pripremali s fra Marijem. Nakon zadnje izvedbe uslijedila je podjela priznanja te sveta misa koju je predvodio fra Mario Zubak. Poslije svete mise okupili smo se na zajedničkome ručku u samostanskoj blagovaonici zajedno s braćom franjevcima iz Našica i drugih gradova. Po završetku ručka uputili smo se prema Đakovu u razgledavanje grada te krenuli za Pulu.

U četvrtak, 7. svibnja 2026., u Generalnoj kuriji u Rimu održan je važan sastanak posvećen misionarskoj prisutnosti u Australiji franjevaca iz provincijâ Konferencije sv. Jeronima.

Prisustvovali su ministar Provincije Duha Svetoga u Australiji i Aotearoi-Novom Zelandu, fra Stephen Bliss; ministar Provincije Svetog Križa u Bosni i Hercegovini, fra Zdravko Dadić; ministar i vikar Provincije svetih Ćirila i Metoda u Hrvatskoj, fra Ivica Jagodić i fra Mario Zubak; ministar Provincije Svetog Križa u Sloveniji, fra Christian Gostečnik; zajedno s njihovim tajnicima i kanonistom.

Sastanku su također prisustvovali generalni ministar, fra Massimo Fusarelli, te generalni definitori konferencijâ slavenskih i azijsko-oceanskih zemalja, fra Konrad Cholewa i fra John Wong.

Trenutak bratstva i razmišljanja usredotočio se na sadašnjost i budućnost misionarske prisutnosti franjevaca ovih južnoslavenskih provincija u Australiji, koja je povijesno nastala u vezi s australskom provincijom.

U svom uvodnom govoru, fra Massimo izrazio je nadu da će susret biti „vrijeme susreta s velikom radošću i nadom“, sposobno potaknuti ne samo iskren dijalog o aktualnim stvarnostima, već i „zajedničku viziju budućnosti franjevačke misije u tom dijelu svijeta“.

Tijekom sastanka obrađena su neka pitanja u vezi s trenutnom situacijom misionarske prisutnosti, kako u odnosu na lokalnu Crkvu, tako i u kontekstu australskih civilnih vlasti. Raspravljalo se i o konkretnim oblicima suradnje i potpunijeg sudjelovanja u životu australske provincije, jačajući veze bratstva i zahvalnosti koje već postoje između uključenih provincija.

U prethodnim danima, ministri triju provincija Konferencije sv. Jeronima već su održali odvojene sastanke s ministrom australske provincije kako bi se pozabavili administrativnim i financijskim pitanjima te pitanjima zaštite maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, trajne formacije i bratske suradnje.

Fra Stephen Bliss, koji je predsjedavao sastankom, naglasio je kako je ovaj proces ojačao osjećaj međusobne povezanosti među ministrima. „Iskreno smo gledali na teškoće. Bilo je iznenađenja, boli i emocija, ali snaga našeg bratstva je rasla.“

Fra Zdravko Dadić podijelio je iskustvo svoje provincije, posvećene praćenju migrantskih kapelana u raznim dijelovima svijeta. Izrazio je zahvalnost australskoj provinciji na prilici da se zajedno pozabave tim stvarnostima, također naglašavajući želju za jačanjem bratskih veza s braćom poslanom u misije.

Ministri Slovenije i Hrvatske također su naglasili važnost sastanka za bolje razumijevanje konkretne stvarnosti franjevačke prisutnosti u Australiji i za donošenje zajedničkih odluka u podršci pastoralnoj skrbi migrantskih zajednica koje su prisutne u zemlji više od sedamdeset godina.

Sastanak je zaključen dogovorom o konkretnom planu za budućnost. Za svaku suradnju definirani su zajednički procesi i specifični programi rada do kraja 2026. Ministri će se ponovno sastati u prosincu, „…nastavljajući plodonosan bratski put dijaloga, suodgovornosti i zajedničkog poslanja.“

ofm.org