{"id":1122,"date":"2017-10-11T15:25:29","date_gmt":"2017-10-11T15:25:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1122"},"modified":"2017-10-11T15:58:11","modified_gmt":"2017-10-11T15:58:11","slug":"sveti-ivan-xxiii-papa-koji-je-pokrenuo-crkvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/sveti-ivan-xxiii-papa-koji-je-pokrenuo-crkvu\/","title":{"rendered":"Sveti Ivan XXIII. – papa koji je pokrenuo Crkvu"},"content":{"rendered":"

Danas govoriti o obnovi Crkve nakon Drugog vatikanskog koncila \u010dini se nemogu\u0107e bez, sada ve\u0107 progla\u0161enog, svetog Ivana XXIII. Papa Dobri kako su ga nazivali, papa je dvadesetog stolje\u0107a koje je obilje\u017eeno te\u0161kom krizom \u010dovje\u010dnosti uslijed velikih svjetskih ratova. \u0160to je mogao u\u010diniti Papa Ivan XIII.? U \u010demu je njegova veli\u010dina i koja je bila njegova uloga u Crkvi\u00a0 20-og stolje\u0107a, no ne samo u Crkvi nego u svijetu i dru\u0161tvu op\u0107enito? Kako je Papa Ivan XXIII. razbudio Crkvu i u\u0161ao u dijalog sa svijetom kojemu je trebalo pribli\u017eiti poruku evan\u0111elja? Htio bih ovim tekstom ukratko pribli\u017eiti lik i djelo ovoga velikana i uputiti na njegovu va\u017enost i djelovanje za Crkvu i dru\u0161tvo.<\/span><\/p>\n

[1]<\/strong><\/strong><\/a>Sveti Ivan XXIII. rodio se u selu Sotto il Monte u pokrajini Lombardija 25. studenog 1881. Istoga dana roditelji su ga donijeli u crkvu i krstili ga te mu nadjenuli ime Angelo Giuseppe. Angelo je bio \u010detvrto dijete u obitelji Roncalli te prvo mu\u0161ko dijete od ukupno trinestero djece koliko su ih imali. Angelo ve\u0107 u desetoj godini osje\u0107a poziv da slu\u017ei Bogu kao sve\u0107enik te odlazi u dje\u010da\u010dko, a kasnije i bogoslovno sjemeni\u0161te gdje ostaje sve do 1900. godine, nakon \u010dega odlazi u Rim na studij teologije. Za sve\u0107enika biva zare\u0111en 10. kolovoza 1904. nakon \u0161to je odslu\u017eio vojni rok. Nakon zare\u0111enja Roncalli se vra\u0107a ku\u0107i i u Bergamu postaje tajnik biskupu Giacomu Radini-Tedeschiju i profesor crkvene povijesti u sjemeni\u0161tu. Nakon smrti biskupa Tedeschia, Angelo je regrutiran u Prvom svjetskom ratu kao sanitetski podnarednik a zatim i kao vojni kapelan. Papa Benedikt XV. 1920. godine ga postavlja za predsjednika misijskog apostolata za Italiju. U me\u0111uvremenu upoznaje kardinala Achillea Rattija koji je kasnije postao papa Pio XI. i koji ga imenuje biskupom na svetkovinu sv. Josipa 1925. Zatim postaje Apostolski vizitator u Bugarskoj a kasnije i Apostolski delegat u Turskoj i Gr\u010dkoj. Ve\u0107 tada se na poseban na\u010din zauzimao za pribli\u017eavanje ostalim kr\u0161\u010danima, napose \u201epravoslavnoj bra\u0107i\u201c. Za vrijeme Drugog svjetskog rata poma\u017ee brojnim \u017eidovima koji su bje\u017eali od progona. 1. sije\u010dnja 1945. godine papa Pio XII. postavlja ga za nuncija u netom oslobo\u0111enom Parizu. Osam godina kasnije, 15. sije\u010dnja 1953., papa Pio XII. imenuje ga kardinalom a potom i patrijarhom Venecije \u0161to je trebao biti \u010dastan umirovljeni\u010dki polo\u017eaj. No, Venecija nije bila njegova posljednja postaja.<\/span><\/p>\n

Nakon \u0161to je u listopadu 1958. umro papa Pio XII., kardinal Roncalli odlazi na konklave u Rim. Izme\u0111u pedeset i jednog kardinala koliko ih je sudjelovalo na konklavama za nasljednika Pija XII., 28. listopada, nakon jedanaest krugova glasovanja za nasljednika svetog Petra izabran je Angelo Roncali, kardinal i patrijarh Venecije koji uzima ime Ivan XXIII. Izabran je kao takozvani prijelazni papa i papa kompromisa (bio je u 77. godini \u017eivota). Me\u0111utim, Ivan XXIII. jo\u0161 je uvijek imao tjelesne i duhovne snage te bogato \u017eivotno iskustvo pa je tako djelovao kao papa koji je imao velike vizije te je hrabro sazvao Drugi vatikanski sabor (1962. \u2013 1965.) samo tri mjeseca nakon izbora za papu i time nepovratno usmjerio i osposobio Crkvu za suvremeno doba.<\/span><\/p>\n

Za vrijeme svoga pontifikata Ivan XXIII. izdaje dvije enciklike koje su bile usmjerene na situaciju u svijetu, napose onu socijalnu (Mater et Magistra) te poziv na mir (Pacem in terris). Uvijek ga je krasila neposrednost i srda\u010dnost. Osvojio je svijet svojom dobrotom, jednostavno\u0161\u0107u i smislom za humor. Umro je na Duhovski ponedjeljak 3. lipnja 1963. u osamdesetdrugoj godini \u017eivota. Ni jedan papa do njega nije bio toliko voljen od naroda. Jo\u0161 za njegova \u017eivota vjernici su mu dali znaziv Dobri papa<\/em>.<\/span><\/p>\n

U pomalo tjeskobnu ozra\u010dju povijest je iznjedrila u krilu katoli\u010dke Crkve papu Ivana XIII. iz \u010dijega \u017eivota mo\u017eemo uo\u010diti da je bio posve svjestan dru\u0161tveno \u2013 povijesne uspavanosti Crkve. S druge pak strane treba napomenuti da su interesne sfere u intelektualnom pogledu Ivana XXIII. bile usmjerene na povijest. On kao sve\u0107enik, kardinal, a kasnije i kao papa, odr\u017eavao je svoju ljubav prema povijest. U njegovom govoru Gaudet Mater Ecclesia[2]<\/a> ponavlja kako je povijest u\u010diteljica \u017eivota, a \u201eU sredi\u0161tu povijesti i \u017eivota uvijek je Isus Krist.\u201c[3]<\/a> Po toj liniji je papa Ivan usmjeravao bu\u0111enje crkvene svijesti o samoj Crkvi u sebi, ali i polo\u017eaju Crkve koji je imala prema svijetu i dru\u0161tvu. Bio je svjestan da \u0107e bu\u0111enje Crkve iz njezine uspavanosti tra\u017eiti puno napora u pogledu \u201epromjene mentaliteta, te\u017enje i predrasude svih onih koji iza sebe imaju pro\u0161lost. Trebat \u0107e na neki na\u010din ispitati sve \u0161to su vrijeme, predaje i obi\u010daji htjeli unijeti u povijest i time se postaviti nad zbilju i istinu\u201c.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Na\u010din \u017eivota Ivana XXIII. uvelike je bio nadahnut crkvenim ocima i tradicijom koji su bili sigurni putokazi k Isusu Kristu, odakle je nadahnuto probudio ve\u0107 dugo uspavane duhove u Crkvi. Bio je svjestan, upravo iz svojih iskustava i promi\u0161ljanja o povijesti, da je Crkvi potreban poziv na obnovu, poziv na svetost. To bu\u0111enje Crkve za Ivana nije zna\u010dilo prekid s pro\u0161lo\u0161\u0107u i nasilno odbacivanje onoga starog ve\u0107 otvaranje Crkve, takozvano \u201ea\u017euriranje\u201c, povratku izvorima tradicije. Papa koji je, kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, trebao biti tek prijelazni papa,<\/em> u svojem je kratkom pontifikatu uspio protresti Crkvu i posvijestiti joj njeno pastoralno usmjerenje.<\/span><\/p>\n

S pontifikatom Ivana XXIII. naj\u010des\u0161\u0107e se ve\u017ee sazivanje Drugoga vatikanskog sabora i to s razlogom. No, ono na \u0161to sam htio obratiti pozornost jesu upravo Ivanovi ciljevi i vizije prilikom pripreme da navijesti nakanu sazivanja Sabora: \u201eposada\u0161njenje izvorne nauke kako bi je mogao shvatiti suvremeni \u010dovjek, program pro\u010di\u0161\u0107enja lica Crkve kako bi nanovo postala identi\u010dna sebi u sve ve\u0107oj vjernosti Kristu, odgovor Crkve na temeljne potrebe povijesti, a poglavito mira.\u201c[5]<\/a> Ivanov pogled na cjelokupnu povijesnu zbilju nije ostao tek program, ve\u0107 zbiljski pro\u017eivljavana \u017eivotna \u010de\u017enja. Koliko je zbilja uspio uta\u017eiti tu \u010de\u017enju, prosu\u0111uju i prosu\u0111ivat \u0107e jo\u0161 dugo generacije nakon njega.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\n

[1]<\/a> \u017divotopis je najve\u0107im dijelom pisan po knjizi: Christian Feldmann, Ivan XXIII. Njegova ljubav \u2013 njegov \u017eivot, Zagreb, 2002.<\/em><\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Gaudet Mater Ecclesia\u00a0 – Raduje se majka Crkva. Govor Svetog Oca Ivana XXIII. u prigodi otvaranja Drugoga vatikanskog sabora <\/em>11. listopada 1962.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. IVAN XXIII., Gaudet Mater Ecclesia \u2013 Raduje se majka Crkva, u: Crkva u svijetu, 47 (2012.) 4, 532<\/em>.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Giancarlo ZIZOLA, Utopija Ivana XXIII., Zagreb, 1977., 374-375..<\/em><\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Giancarlo ZIZOLA, Utopija Ivana XXIII., Zagreb, 1977., 272.<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas govoriti o obnovi Crkve nakon Drugog vatikanskog koncila \u010dini se nemogu\u0107e bez, sada ve\u0107 progla\u0161enog, svetog Ivana XXIII. Papa Dobri kako su ga nazivali, papa je dvadesetog stolje\u0107a koje je obilje\u017eeno te\u0161kom krizom \u010dovje\u010dnosti uslijed velikih svjetskih ratova. \u0160to je mogao u\u010diniti Papa Ivan XIII.? U \u010demu je njegova veli\u010dina i koja je bila … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3174,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-1122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadanja"],"views":3709,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1122"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1122\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}