{"id":1414,"date":"2016-06-06T14:03:38","date_gmt":"2016-06-06T14:03:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1414"},"modified":"2017-03-16T06:54:17","modified_gmt":"2017-03-16T06:54:17","slug":"franjevastvo-pred-izazovima-naseg-vremena-u-kontekstu-misijskog-poslanja-crkve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/franjevastvo-pred-izazovima-naseg-vremena-u-kontekstu-misijskog-poslanja-crkve\/","title":{"rendered":"Franjeva\u0161tvo pred izazovima na\u0161eg vremena u kontekstu misijskog poslanja crkve"},"content":{"rendered":"

Govore\u0107i o franjeva\u010dkoj zajednici pozvanoj na misijsko djelovanje, treba re\u0107i da je ono zadatak u kojem se do dna izri\u010de njezin kr\u0161\u0107anski poziv[1]<\/strong><\/a><\/em>. Kao \u0161to poslanje (missio)<\/em> Crkve nije stvar izbora ili pak obi\u010dna djelatnost u Crkvi ve\u0107 pripada njezinoj (bo\u017eanskoj) biti (usp. AG 2), tako govoriti o poslanju franjeva\u010dkog reda zna\u010di govoriti o njegovom zvanju i njegovom smislu bivstvovanja u Crkvi i u svijetu.[2]<\/strong><\/em><\/a> Jezgra koja sa\u010dinjava tu bit Crkve, \u010dini ju \u017eivotnom i pokre\u0107e ju jest samo Presveto Trojstvo koje je u sebi trajni doga\u0111aj me\u0111usobnog izla\u017eenja. Stoga, ukoliko nastojimo biti bli\u017ee svom Izvoru, utoliko \u0107e i poslanje, izlazak<\/em> Crkve biti plodniji, autenti\u010dniji i jasniji znak Bo\u017eje trojstvene ljubavi prema \u010dovjeku u svakom vremenu. Franjeva\u010dki pokret zacijelo je jedna novost u davanju tog svjedo\u010danstva u povijesti misije i misija Crkve. No ne \u017eelimo u ovom radu (p)ostati samo hvalitelji pro\u0161lih vremena. Budu\u0107i da se pred nas i danas stavlja isti onaj zadatak koji je bio stavljen pred svetoga Franju da kao udovi Crkve odgovorimo izazovima svoga vremena, u ovom kratkom izlaganju razmi\u0161ljati \u0107emo o franjeva\u010dkom pokretu u kontekstu dana\u0161njeg\u00a0 misijskog poslanja Crkve.<\/span><\/p>\n

Mo\u017eemo li danas jo\u0161 ne\u0161to ponuditi<\/em> suvremenom \u010dovjeku i na koji na\u010din? \u0160to smo u\u010dinili, a \u0161to i gdje smo trebali biti prisutni i ne\u0161to u\u010diniti, a to nismo napravili? Krenuv\u0161i od gornje postavke da poslanje spada na samu bit Crkve pa tako i na franjeva\u010dki poziv i poslanje smje\u0161teno unutar Crkve, mo\u017eemo re\u0107i da svaka suprotna radnja – okretanje prema sebi, zadr\u017eavanje na jednom mjestu, trenutnoj (sigurnosnoj) poziciji u Crkvi i dru\u0161tvu nas udaljava od na\u0161e biti te nas vodi do ne-biti, mrtvila. \u010cesto se govori da je va\u017enije biti, nego li \u010diniti. To je, donekle, i to\u010dno. No, valja re\u0107i da je u kr\u0161\u0107anskom kontekstu ta dihotomija u Kristu izmirena na taj na\u010din da \u0161to smo bli\u017ee svojem biti<\/em> toliko smo vi\u0161e tjerani<\/em> djelovati. Ljudska bit, barem u kr\u0161\u0107anskoj antropologiji, bitno je relacionalna tj. usmjerena prema Drugom i drugome te u njemu nalazi svoje ispunjenje i samoostvarenje.<\/span><\/p>\n

Dana\u0161nje je vrijeme karakteristi\u010dno po shizofrenosti u svim podru\u010djima privatnoga i javnoga \u017eivota. Na poseban se na\u010din ona o\u010dituje kao podijeljenost u \u010dovjeku izme\u0111u biti i \u010diniti. To se reflektira i na dana\u0161nje franjeva\u0161tvo tako da ve\u0107ina pripadnika jesu franjevci po izvanjskoj, formalnoj pripadnosti Redu, ali zatvoreni u sebe – u pasivni bitak<\/em> koji se ne dijeli drugima iako imaju dobru volju, \u017eelje, poglede. Bitak je to u sebi naj\u010de\u0161\u0107e ranjen i koji se s tog razloga, jer se ne \u017eeli vi\u0161e izlagati novim ranama, opredjeljuje za povla\u010denje i ostanak u samome sebi. Kako god bilo, sam Krist koji je kao ishodi\u0161te i cilj kojemu idemo paradigma na\u0161eg (franjeva\u010dkog) \u017eivota, omogu\u0107uje nam ovo samopropitkivanje. Usprkos konstatiranoj situaciji bo\u017eanski poziv nas ohrabruje da uspravimo klonule ruke te se i kao takvi uputimo putem misija no\u0161eni uvijek novom snagom Kristova uskrsloga Duha.\u00a0<\/span><\/p>\n

Franjeva\u010dko poslanje u dana\u0161njem, na\u0161em vremenu pred nas stavlja izazov povratka su\u017eivotu<\/em> s onim najmanjima, marginalnima u dru\u0161tvu i to na vrlo konkretan na\u010din. Da bismo dijelili \u017eivot sa siromasima kojima smo poslani i sami bismo trebali biti siromasi, u duhu i stvarno. Potom se posvetiti posje\u0107ivanju obitelji dijele\u0107i s njima njihove razli\u010dite, nerijetko te\u0161ke \u017eivotne situacije i to bez probiranja – odlaziti jednako bogatima kao i siroma\u0161nima. Osobit izazov franjeva\u0161tvu nalazi se u tra\u017eenju siromaha po ulicama i njihovim boravi\u0161tima s ciljem da im se, koliko je mogu\u0107e, ponajprije osigura normalan <\/em>\u017eivot i integrira ih se u dru\u0161tvo te povrati izgubljeni smisao \u017eivota. Cilj je vratiti se pastoralu, kako ka\u017ee p. Franjo, o\u010di u o\u010di <\/em>(usp. EG 127), ne samo \u010dekaju\u0107i dolazak tih o\u010diju u na\u0161e samostane ve\u0107 ih i\u0107i tra\u017eiti na ulicama izvan samostana. Ukratko, cilj je svjedo\u010diti mogu\u0107nost ostvarenja perihoretskog<\/em> zajedni\u0161tva Presvetoga Trojstva me\u0111u ljudima tako da dopustimo da drugi, osobito najslabiji, postane dio na\u0161ega \u017eivota. To zna\u010di nositi <\/em>radosti i nade, \u017ealosti i brige (usp. GS 1) na\u0161ih suvremenika. Poslanje franjevca treba biti uvijek nova hrabrost za \u010dinjenje novih koraka, pomicanje ustaljenih granica u odnosu prema svijetu i bli\u017enjemu. Zato je, osobito danas, potrebno napraviti iskorak od “evangelizacije o\u010duvanja” prema “novoj evangelizaciji”[3]<\/strong><\/a><\/em>. Takav iskorak pretpostavlja hod bez straha, u jasno\u0107i i odva\u017enosti da prihva\u0107anjem novih izazova na\u0161eg vremena i novih metoda djelovanja ne\u0107e biti ni\u0161ta izgubljeno od onoga tradicijskog ve\u0107 naprotiv pro\u010di\u0161\u0107eno da bi se moglo i danas drugima posredovati na jasan na\u010din. To \u0107e re\u0107i da je radije na nama da nau\u010dimo jezik svijeta i njegove kodove komunikacije kako bismo poruku u\u010dinili razumljivom[4]<\/strong><\/a><\/em>, nego da o\u010dekujemo od svijeta da se prilagodi nama i na\u0161em govoru. U suprotnom i dalje ostajemo nerazumljivi pa i smije\u0161ni svojim suvremenicima.<\/span><\/p>\n

Potrebno je uvijek novim \u017earom vjerno raditi na procesu ponovnog uklju\u010divanja u stvarnost kako bismo dijelili \u017eivot na\u0161ih naroda u svoj njegovoj slo\u017eenosti.[5]<\/a> Stog izgleda je nu\u017eno uvijek iznova trajno nastojati uspostavljati podudarnost izme\u0111u navje\u0161taja i \u017eivota. Osim toga, javlja se kao nu\u017enost i potreba uskla\u0111ivanja aktivnosti i planova s molitvenim \u017eivotom jer je se o\u010digledno zapalo u aktivizam i birokratstvo<\/em> koje gasi duh molitve. Nas pretvara u (nerijetko nezadovoljne) slu\u017ebenike, a ljude u korisnike usluga. Slijedom toga, ako se izgubi molitva kao polazi\u0161te djelovanja, \u0161to \u0107emo ljudima posredovati i koga \u0107emo svjedo\u010diti?<\/span><\/p>\n

Evan\u0111elje jest ideal<\/em>, ali ako ne \u017eivimo ideal (Evan\u0111elje) trebamo li ga onda ukinuti? \u0160to \u0107e nam onda biti orijentir? Zato je osobita uloga Manje bra\u0107e u dana\u0161njem dru\u0161tvenom kontekstu pokazati, ponajprije svjedo\u010danstvom \u017eivota, da je i danas mogu\u0107e \u017eivjeti Evan\u0111elje[6]<\/a> te da su njegovi zahtjevi, premda te\u0161ki, provedivi u \u017eivot i jedini kadri ispuniti najdublje \u010dovjekove \u010de\u017enje. Autenti\u010dnost koja proizlazi iz \u017eivota po Evan\u0111elju jest jedina koja je sposobna odu\u0161eviti i mijenjati svijet. Franjeva\u010dki poziv jest poziv na \u017eivljenje kenoti\u010dke<\/em> stvarnosti Kristova \u017eivota, osobito utjelovljenja i pashalnoga misterija, koja nam je posvjedo\u010dena u Evan\u0111elju. Tako model djelovanja me\u0111u ljudima jest inkarnacijski<\/em> model prema kojemu su bra\u0107a pozvana u svakom vremenu i mjestu usvajati kulturu, mentalitet, jezik ljudi kojima su poslani, uskla\u0111ivati njihove vrijednosti s vrednotama Evan\u0111elja te biti me\u0111u njima sakrament Kristove prisutnosti. Navije\u0161tanje Kraljevstva Bo\u017ejega u \u0161utnji uz svjedo\u010danstvo vlastitoga \u017eivota jest prvi na\u010din evangelizacije koji bra\u0107a pru\u017eaju ondje gdje \u017eive.[7]<\/strong><\/a> <\/em>Prema tome, na\u0161e djelovanje prema van (ad extra) <\/em>treba proizlaziti iz na\u0161eg prisnog \u017eivotnog zajedni\u0161tva s Kristom (ad intra)<\/em>. Ovo je ideal kojemu trebamo usmjeravati na\u0161e snage i pothvate kako bi se u na\u0161em vremenu mogla i po Manjoj bra\u0107i dogoditi misionarska preobrazba Crkve.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/span><\/p>\n

____________________________<\/p>\n

[1]<\/a> IZVJE\u0160\u0106E GENERALNOG MINISTRA FRA JOSE RODRIGUEZA CARBALLA, S jasno\u0107om i odva\u017eno\u0161\u0107u. U vremenu preutemeljidbe,<\/em> Brat Franjo, Zagreb, 2006., 103.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Usp. IZVJE\u0160\u0106E GENERALNOG MINISTRA FRA JOSE RODRIGUEZA CARBALLA, S jasno\u0107om i odva\u017eno\u0161\u0107u. U vremenu preutemeljidbe, <\/em>103.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Isto, <\/em>112.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> DOKUMENT GENERALNOG KAPITULA 2009., Nositelj dara Evan\u0111elja, <\/em>Brat Franjo, Zagreb, 2009., 17.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. DOKUMENT GENERALNOG KAPITULA 2009., Nositelj dara Evan\u0111elja, <\/em>15.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Pravilo i \u017eivot Manje bra\u0107e jest ovo: obdr\u017eavati sveto Evan\u0111elje Gospodina na\u0161ega Isusa Krista…, <\/em>u: PRAVILO I GENERALNE KONSTITUCIJE REDA MANJE BRA\u0106E, Brat Franjo, Zagreb, 2005., 7.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> IZVJE\u0160\u0106E GENERALNOG MINISTRA FRA JOSE RODRIGUEZA CARBALLA, S jasno\u0107om i odva\u017eno\u0161\u0107u. U vremenu preutemeljidbe, <\/em>106.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Govore\u0107i o franjeva\u010dkoj zajednici pozvanoj na misijsko djelovanje, treba re\u0107i da je ono zadatak u kojem se do dna izri\u010de njezin kr\u0161\u0107anski poziv[1]. Kao \u0161to poslanje (missio) Crkve nije stvar izbora ili pak obi\u010dna djelatnost u Crkvi ve\u0107 pripada njezinoj (bo\u017eanskoj) biti (usp. AG 2), tako govoriti o poslanju franjeva\u010dkog reda zna\u010di govoriti o njegovom … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1417,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[2,3],"tags":[],"class_list":["post-1414","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-franjevastvo","category-teologija-i-filozofija"],"views":7639,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1414"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1414\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1417"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}