{"id":1467,"date":"2016-06-20T05:46:25","date_gmt":"2016-06-20T05:46:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1467"},"modified":"2017-03-14T15:48:30","modified_gmt":"2017-03-14T15:48:30","slug":"odnos-mladih-i-crkve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/odnos-mladih-i-crkve\/","title":{"rendered":"Odnos mladih i Crkve"},"content":{"rendered":"

Kada se govori o odnosu adolescenata\/mladih i Crkve mo\u017ee se zamijetiti kako neki autori primje\u0107uju da mladi imaju odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e u tom odnosu. Tome u prilog svjedo\u010de i rezultati brojnih socio-religijskih istra\u017eivanja. Ona upu\u0107uju na sve izra\u017eeniji raskorak izme\u0111u religioznosti koju preferiraju mladi i eklezijalnog kr\u0161\u0107anstva.[1]<\/a> Upravo ta istra\u017eivanja pokazuju da mladi masovno na na\u0161im prostorima imaju religijsko opredjeljenje, ali u isto vrijeme pokazuju sve izra\u017eeniju tendenciju da vlastitu vjeru \u017eive izvan institucije, odnosno izvan Crkve. Konkretno, kada se promatra odnos mladih i Crkve u Hrvatskoj uo\u010davaju se razli\u010dita nali\u010dja. Ve\u0107ina mladih se izja\u0161njava religioznim, odnosno katolicima, ali u isto vrijeme nikada kao danas nije se doga\u0111alo takvo udaljavanje mladih od Crkve, posebno nakon primanja sakramenta potvrde. Uz to kod mnogih mladih koji se osje\u0107aju dijelom Crkve uo\u010dava se veliki raskorak izme\u0111u \u017eivotnog iskustva i prihva\u0107anja nauka koji Crkva navije\u0161ta.<\/span><\/p>\n

U prvom dijelu rada obra\u0111uje se odnos mladih prema Crkvi. U svrhu rasvjetljenja ovog odnosa upu\u0107uje se na rezultate istra\u017eivanja provedenih o religioznosti adolescenata. Nadalje, napominje se kako je va\u017ean pokazatelj odnosa mladih prema Crkvi njihova (ne)uklju\u010denost u \u017eupnu zajednicu. Kako mladi poimaju Crkvu tako\u0111er nam govori i njihov stav o mjestu i ulozi laika u Crkvi. Zna\u010dajan podatak iz dobivenih istra\u017eivanja pokazuje da mladi Crkvu do\u017eivljavaju gotovo isklju\u010divo kroz njezin dru\u0161tveno-socijalni anga\u017eman.<\/span><\/p>\n

U drugom dijelu rada obra\u0111uje se odnos Crkve prema mladima. Isti\u010de se velika va\u017enost koju Crkva pridaje mladima, \u0161to se osobito vidi na teorijskom planu u crkvenim dokumentima. Uz to svra\u0107a se pozornost na opasnost da se Crkva mladima obra\u0107a samo deklarativno i dekorativno. Ponovno se isti\u010de va\u017enost \u017eupne zajednice kao najbitnije razine u pastoralu mladih. Na toj razini posebno su va\u017ene kvalitete \u017eupnika i kompetencije ostalih pastoralnih djelatnika koji rade s mladima.<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Odnos mladih prema Crkvi<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Crkvi kao zajednici vjernika stalo je do toga \u0161to mladi misle o njoj, kako vrednuju dana\u0161nju prisutnost Crkve u dru\u0161tvu, koja o\u010dekivanja imaju od Crkve. U prilog tome mogu se iskoristiti rezultati istra\u017eivanja dobiveni u knjizi Religiozni identitet zagreba\u010dkih adolescenata<\/em>.[2]<\/a> Ovi rezultati poma\u017eu nam pribli\u017eiti se slici Crkve<\/em> koju imaju mladi, dodu\u0161e ograni\u010deni samo na zagreba\u010dko podru\u010dje, ali uz pretpostavku da bi sli\u010dne rezultate dobili provode\u0107i istra\u017eivanje i u drugim dijelovima Hrvatske. Na temelju dobivenih rezultata mo\u017ee se re\u0107i da se religioznost zagreba\u010dkih adolescenata sve vi\u0161e udaljava od institucionalne (crkvene) religioznosti. Ona je u sebi sve vi\u0161e fragmentarna s prepoznatljivim elementima subjektivizma, pluralizma, indiferentizma i sinkretizma.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

    Jedan od va\u017enih pokazatelja povezanosti mladih s Crkvom je (ne)uklju\u010denost u njihovu \u017eupnu zajednicu. Ve\u0107 navedeno istra\u017eivanje pokazuje da je njihova uklju\u010denost u \u017eivot \u017eupne zajednice minimalna ili rubna.[4]<\/a> Mo\u017ee se zaklju\u010diti da su mladi nezainteresirani za razna doga\u0111anja u njihovoj \u017eupi. No, kao trajni izazov \u017eupnim zajednicama ostaje pitanje \u2013 \u0161to se stvarno nudi mladima? Imaju li mladi ponu\u0111ene razne aktivnosti u svojim \u017eupama? Ako se njihov cjelokupni anga\u017eman u \u017eupi svodi samo na nedjeljno poha\u0111anje mise, \u017eupnu katehezu i pjevanje u crkvenom zboru i to kod manjeg broja mladih, mo\u017ee se zaklju\u010diti da zajedni\u0161tvo mladih s Crkvom nema neko ve\u0107e zna\u010denje na ljestvici njihovih interesa.<\/span><\/p>\n

    Uvid u njihovo poimanje Crkve pru\u017ea nam i njihov stav o ulozi i mjestu laika u Crkvi. Navedeno istra\u017eivanje pokazuje da zna\u010dajan broj mladih ne ra\u010duna s laicima u razli\u010ditim djelatnostima Crkve.[5]<\/a> \u010cini se da jo\u0161 uvijek dobar dio mladih u Hrvatskoj poistovje\u0107uje Crkvu s klerom i redovni\u0161tvom, \u0161to upu\u0107uje na to da je laikat u Crkvi u Hrvata nedovoljno razvijen. Poimanje Crkve kao zajednice vjernika u kojoj su svi kr\u0161tenici jednakog dostojanstva te da su svi vjernici pozvani sudjelovati u poslanju Crkve, jo\u0161 je nedovoljno ukorijenjeno u svijesti vjernika.<\/span><\/p>\n

    Mnoga istra\u017eivanja pokazuju da mladi Crkvu do\u017eivljavaju gotovo isklju\u010divo kroz njezin dru\u0161tveno-socijalni anga\u017eman.[6]<\/a> U ve\u0107 spominjanom istra\u017eivanju (Religiozni identitet zagreba\u010dkih adolescenata<\/em>) mladi su imali priliku ocijeniti neke crkvene djelatnosti i izraziti svoj kriti\u010dki stav prema odre\u0111enim pojavama u Crkvi. Rezultati ovog istra\u017eivanja, ali i sli\u010dnih istra\u017eivanja u Hrvatskoj bliskim zemljama, pokazuju mi\u0161ljenje mladih o sposobnosti Crkve u pru\u017eanju adekvatnih odgovora na neka va\u017ena dru\u0161tvene pitanja. Tako se mo\u017ee primijetiti da mladi jo\u0161 uvijek u Crkvi vide va\u017enog i aktivnog \u010dimbenika u rje\u0161avanju goru\u0107ih dru\u0161tveno-socijalnih problema. Me\u0111u mladima prevladava mi\u0161ljenje da je glavna zada\u0107a Crkve slu\u017eiti konkretnom \u010dovjeku. No, zanimljivo je da Crkvu ne vide kao va\u017enog partnera u kreiranju politike i moralno-eti\u010dkih normi u dru\u0161tvu te da im nije previ\u0161e blisko poimanje Crkve kao navjestiteljice Bo\u017eje rije\u010di. Tako\u0111er mo\u017ee se zamijetiti kod mladih odre\u0111ena distanciranost i neprihva\u0107anje crkvenih institucionalnih struktura. Mladi \u017eele \u017eivu Crkvu koja \u0107e autenti\u010dno svjedo\u010diti Bo\u017eje \u010dovjekoljublje. Kada je u pitanju autenti\u010dnost i vjerodostojnost mladi ne dopu\u0161taju kompromis. Za njih je istinsko svjedo\u010danstvo temeljni imperativ Crkvi u suvremenom svijetu. Oni \u017eele Crkvu koja jasno govori i vjerodostojno \u017eivi ono \u0161to sama navije\u0161ta.[7]<\/a> Mladi pri\u017eeljkuju Crkvu koja \u0107e se znati inkulturirati u dana\u0161nje vrijeme i koja \u0107e znati odgovoriti na duhovne potrebe dana\u0161njeg \u010dovjeka. Uz navedeno, mladi te\u0161ko prihva\u0107aju posredni\u010dku ulogu Crkve kao privilegiranog mjesta susreta Boga i \u010dovjeka. Uz zamjetno kriti\u010dko raspolo\u017eenje dijela mladih prema Crkvi, ipak se mo\u017ee re\u0107i da Crkva u o\u010dima mladih jo\u0161 uvijek u\u017eiva veliko povjerenje i njezino djelovanje u suvremenom dru\u0161tvu ocjenjuju pozitivnim.[8]<\/a><\/span><\/p>\n

      \n
    1. Odnos Crkve prema mladima<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      \u010covjek je osnovni i dnevni put Crkve i zato se mo\u017ee dobro razumjeti za\u0161to Crkva pridaje specijalnu va\u017enost dobi mladosti kao klju\u010dnom razdoblju svakog \u010dovjeka<\/em>.[9]<\/a> Ovaj iskaz pape Ivana Pavla II. govori o tome koliku brigu i va\u017enost Crkva pridaje mladima. Mladi \u010dovjek osobito u doba adolescencije neizbje\u017eno prolazi razdoblje u kojem preispituje sve do tada usvojene vrijednosti i preraspodjeljuje njihov hijerarhijski red. Doba mladosti ra\u0111a relativno trajan stav i odnos prema dru\u0161tvu, osobama pa i religiji<\/em>.[10]<\/a> Upravo zato Crkva s velikom pozorno\u0161\u0107u prati razvojni put mladih te svojim instrumentima nastoji utjecati na pozitivan odnos mladih prema sebi. Rezultat je redovito jednak ulo\u017eenom naporu. Ukoliko se Crkva zadovoljava samo deklarativnim izjavama i opomenama riskira oblikovanje generacija mladih ljudi, od kojih onda ne mo\u017ee ra\u010dunati na prihva\u0107anje i simpatiju. No, mo\u017ee se re\u0107i da nikada u svojoj povijesti Crkva nije posve\u0107ivala toliko pozornost mladima kao u dana\u0161nje doba. Tome osobito u prilog govore crkveni dokumenti od Drugog vatikanskog koncila na ovamo. Mladima je uvijek posve\u0107en neki prostor, iako ponekad samo deklarativno i dekorativno, odnosno bez odjeka u stvarnim odnosima. Ali ipak se mo\u017ee zaklju\u010diti da su mladi u Crkvi prihva\u0107eni kao pravi znak vremena sa svim implicitnim teolo\u0161kim i pastoralnim posljedicama.[11]<\/a><\/span><\/p>\n

      Iako mo\u017eemo primijetiti da Crkva kroz svoje dokumente na teorijskom planu daje zna\u010dajno mjesto mladima, postavlja se va\u017eno pitanje \u2013 kako se to provodi u praksi? Koliko Crkva konkretno ula\u017ee u mlade? Na organizacijskoj i institucionalnoj razini puno se ula\u017ee u pastoral mladih. U Republici Hrvatskoj svaka biskupija ima Povjerenstvo za pastoral mladih. Na biskupijskoj razini organiziraju se brojni susreti mladih, no va\u017eno je uo\u010diti da se pastoral mladih treba organizirati na najbitnijoj razini, a to je razina \u017eupe.[12]<\/a><\/span><\/p>\n

      \u017dupa, koja pomalo kratkovidnom pogledu mo\u017ee izgledati oskudna, ostaje, ipak, \u010dvrsto i postojano mjesto vjerskoga odgoja i preno\u0161enja stoljetne kr\u0161\u0107anske predaje. Stavlja u me\u0111usoban odnos vrlo razli\u010dita iskustva vjerskoga \u017eivota<\/em>.[13]<\/a> \u017dupa je mjesto u kojem se okuplja kr\u0161\u0107anska zajednica sa svim dobnim skupinama i to je mjesto gdje i mladi trebaju biti prisutni i od starijih \u010dlanova \u017eupne zajednice u\u010diti kako se \u017eivi vjera. Veliku ulogu i odgovornost za vo\u0111enje \u017eupne zajednice ima \u017eupnik. On je pastir povjerene mu zajednice. Da bi sve\u0107enici mogli odgovoriti na potrebe mladih, potrebno je da studiraju njihovu problematiku. Trebaju biti raspolo\u017eivi za susrete s mladima, za dijalog s mladima koji ne\u0107e uvijek biti lagan i ugodan. Da bi to mogli sve\u0107enici sami moraju posti\u0107i unutarnju zrelost, u \u010demu im poma\u017ee molitva, \u010ditanje i studij. Uvjet da bi neki sve\u0107enik radio s mladima i da mu oni rado dolaze je ljubav.[14]<\/a> On ih mora ljubiti unato\u010d njihovim nedostatcima jer to je nu\u017eno kako bi doprli do mladog \u010dovjeka i pridobili ga za prave vrijednosti \u2013 za Krista.<\/span><\/p>\n

      Nakon nagla\u0161ene va\u017enosti \u017eupne zajednice u pastoralu mladih, potrebno je istaknuti i va\u017enost uloge ostalih pastoralnih djelatnika koji, uz sve\u0107enika, tako\u0111er rade s mladima. Tako dokument Drugog vatikanskog sabora Presbyterorum ordinis<\/em> ka\u017ee: \u2026sve\u0107enicima kao odgojiteljima u vjeri pripada da se sami ili po drugima skrbe kako bi pojedini vjernici u Duhu Svetom bili dovedeni do toga da oblikuju svoj vlastiti poziv prema evan\u0111elju, za iskrenu i djelotvornu ljubav i za slobodu kojom nas je Krist oslobodio\u2026neka se osobitom zauzeto\u0161\u0107u skrbe o mla\u0111ima<\/em>.[15]<\/a> Iz ovoga slijedi da u pastoralnoj skrbi za vjernike sve\u0107enicima poma\u017eu i drugi pastoralni djelatnici (odgojitelji\/animatori i katehete), koji su za to poslanje stekli odre\u0111ene kompetencije. A koje su to kompetencije koje treba posjedovati jedan pastoralni djelatnik koji radi s mladima u \u017eupi ili vjerou\u010ditelj u \u0161koli? Od njega se o\u010dekuje senzibilnost, pedago\u0161ke i psiholo\u0161ke kompetencije, tra\u017ei se mudrost, rasu\u0111ivanje snagom Duha, koje se temelji na vjeri, duhovnosti, Rije\u010di, poznavanju Kristova otajstva i Crkve. Potrebna je uravnote\u017eenost kr\u0161\u0107anske i ljudske zrelosti. Mo\u017ee se re\u0107i da su temeljne kvalitete pastoralnog djelatnika i vjerou\u010ditelja koji radi s mladima: autenti\u010dno zanimanje za mlade i njihov rast, sposobnost komunikacije, otvorenost za novo, fleksibilnost, odgovornost, kreativnost, suradni\u010dki duh.[16]<\/a> Upravo uz ove kompetencije pastoralni djelatnici i vjerou\u010ditelji \u0107e mo\u0107i pribli\u017eiti mladima evan\u0111eoski ideal kojega nau\u010dava Crkva i tako im pomo\u0107i da otkriju puninu \u017eivota koju daruje Isus Krist.<\/span><\/p>\n

      Zaklju\u010dak<\/strong><\/span><\/p>\n

      \u2026mladi su izuzetna snaga i velik su izazov za budu\u0107nost Crkve. Crkva u mladima zaista razaznaje svoj put prema budu\u0107nosti, koja je \u010deka, te pronalazi sliku i zov lijepe mladosti kojom je Duh Kristov neprestano oboga\u0107uje. U tom smislu Koncil je nazvao mlade <\/em>\u00bbnada Crkve<\/em>\u00ab<\/em>.[17]<\/a> U duhu ovih rije\u010di pape Ivana Pavla II. pastiri, pastoralni djelatnici i cijela kr\u0161\u0107anska zajednica treba si posvje\u0161\u0107ivati koliko je va\u017eno i u na\u0161em vremenu ulagati u mlade. Iako njihovo \u017eivotno razdoblje \u010desto karakterizira \u017eelja za autonomijom, orginalno\u0161\u0107u, spontano\u0161\u0107u, individualno\u0161\u0107u, \u0161to ih mo\u017ee ponekad dovesti i do distanciranosti prema institucionalnim oblicima religioznosti, Crkva se ne smije umoriti od tra\u017eenja na\u010dina kako da tim istim mladima navijesti evan\u0111elje. Mladi su, kako je ve\u0107 re\u010deno, nada i budu\u0107nost Crkve i zaslu\u017euju sveobuhvatan anga\u017eman Crkve u njih.<\/span><\/p>\n

      Crkva ima tolike stvari re\u0107i mladima a mladi imaju tolike stvari re\u0107i Crkvi<\/em>.[18]<\/a> Ovom re\u010denicom papa dobro isti\u010de potrebu dijaloga izme\u0111u Crkve i mladih. Taj dijalog se treba neprestano doga\u0111ati i pomo\u0107i razmjeni dobara koje imaju obje strane. Taj dijalog izme\u0111u Crkve i mladih, ako se vodi evan\u0111eoskim vrijednostima, dovesti \u0107e mlade do spasonosne spoznaje da su oni sami Crkva i da su pozvani u toj Crkvi duhovno rasti kako bi s vremenom oni sami preuzeli odgovorne slu\u017ebe u Crkvi i gra\u0111anskom dru\u0161tvu.<\/span><\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

      _________________________________<\/span><\/p>\n

      [1]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Crkva u o\u010dima mladih, u: Bogoslovska smotra<\/em>, 71(2002)4, 580.<\/span><\/p>\n

      [2]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Religiozni identitet zagreba\u010dkih adolescenata<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar\/Katoli\u010dki bogoslovni fakultet, Zagreb, 2000.<\/span><\/p>\n

      [3]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 453.<\/span><\/p>\n

      [4]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Crkva u o\u010dima mladih, 586.<\/span><\/p>\n

      [5]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 587.<\/span><\/p>\n

      [6]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 588.<\/span><\/p>\n

      [7]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Mladi integrirani i(li) marginalizirani<\/em>, Zagreb, 2009., 224.<\/span><\/p>\n

      [8]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 223.<\/span><\/p>\n

      [9]<\/a> IVAN PAVAO II, Redemptor hominis \u2013 Otkupitelj \u010dovjeka<\/em> (4.III.1979.), Zagreb, 1980., br. 14<\/span><\/p>\n

      [10]<\/a> Ton\u010di TRSTENJAK, Mladi i Crkva \u2013 od objekta do subjekta evangelizacije, u: Obnovljeni \u017eivot<\/em>, 45(1990)3, 144.<\/span><\/p>\n

      [11]<\/a> Usp. Isto<\/em><\/span><\/p>\n

      [12]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Mladi integrirani i(li) marginalizirani<\/em>, 221.<\/span><\/p>\n

      [13]<\/a> Alessandro MAGGIOLINI, Temelji kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota za mlade<\/em>, Split, 2001., 35.<\/span><\/p>\n

      [14]<\/a> Usp. Ton\u010di TRSTENJAK, Mladi i Crkva \u2013 od objekta do subjekta evangelizacije, 149.<\/span><\/p>\n

      [15]<\/a> DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Presbyterorum ordinis<\/em>. Dekret o slu\u017ebi i \u017eivotu prezbitera<\/em> (7. XII. 1965.), u: Dokumenti<\/em>, Zagreb, 2008., br. 6<\/span><\/p>\n

      [16]<\/a> Usp. Valentina MANDARI\u0106, Mladi integrirani i(li) marginalizirani<\/em>, 291-292.<\/span><\/p>\n

      [17]<\/a> IVAN PAVAO II., Christifideles laici \u2013 Vjernici laici<\/em>. Apostolska pobudnica\u00a0 o pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu<\/em> (30. XII. 1988.), Zagreb, 1990., br.46<\/span><\/p>\n

      [18]<\/a> Isto<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Kada se govori o odnosu adolescenata\/mladih i Crkve mo\u017ee se zamijetiti kako neki autori primje\u0107uju da mladi imaju odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e u tom odnosu. Tome u prilog svjedo\u010de i rezultati brojnih socio-religijskih istra\u017eivanja. Ona upu\u0107uju na sve izra\u017eeniji raskorak izme\u0111u religioznosti koju preferiraju mladi i eklezijalnog kr\u0161\u0107anstva.[1] Upravo ta istra\u017eivanja pokazuju da mladi masovno na na\u0161im … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1470,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":11206,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1467\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}