{"id":1478,"date":"2017-05-10T05:48:58","date_gmt":"2017-05-10T05:48:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1478"},"modified":"2017-05-10T07:06:40","modified_gmt":"2017-05-10T07:06:40","slug":"ikona-gospe-trsatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/ikona-gospe-trsatske\/","title":{"rendered":"Ikona Gospe Trsatske"},"content":{"rendered":"

Drugi nicejski sabor, nakon krize \u0161tovanja ikona po\u010detkom VIII. stolje\u0107a kada je dio kr\u0161\u0107anskoga svijeta po\u010deo osporavati \u0161tovanje slika (ikonoklazam), odobrit \u0107e 787. \u0161tovanje slika u Crkvi, \u0161to \u0107e imati poseban utjecaj na Istoku. Ikone imaju zna\u010dajnu teolo\u0161ku i simboli\u010dku ulogu u isto\u010dnim crkvama, a to je najbolje opisao sv. Ivan Dama\u0161\u010danski rekav\u0161i da klanjanje ikoni u njenoj tvarnoj pojavnosti ne zna\u010di i kroz nju, klanjanje Gospodinu, nego da je ikona samo posrednik, simboli\u010dki prijenosnik na\u0161eg poklonjenja Bogu Ocu i Njegovim svetima. Izra\u017eavanje \u010dasti ikoni je simboli\u010dki \u010din spoznaje da je kroz nju, ikonu, Gospodin stvarno prisutan i da se sva po\u010dast odaje Njemu, sveprisutnom i vje\u010dnom. U ovom tekstu\u00a0poku\u0161at \u0107emo opisati teolo\u0161ko i simboli\u010dko zna\u010denje jedne od najpoznatijih hrvatskih ikona Majke Bo\u017eje poznatu pod imenom \u201eMajka Milosti \u2013 Majka Bo\u017eja Trsatska\u201c.<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Trsatsko<\/strong> sveti\u0161te<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje na Trsatu \u010duva i prenosi predaju koja kazuje da su kri\u017eari 1291. bili prisiljeni napustiti Svetu Zemlju te da je tada i ku\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije uz \u201ean\u0111eosku pomo\u0107\u201c prenesena iz Nazareta na Trsat, a zatim tri godine kasnije u Loreto u Italiji.[1]<\/a><\/span><\/p>\n

    “Marijin Trsat” je osobit vjerski, povijesni, kulturni i graditeljski sklop kojega \u010dini Sveti\u0161te Gospe Trsatske i franjeva\u010dki samostan koji je boravi\u0161te \u010duvara tog Sveti\u0161ta. Jezgra tog sklopa jest Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje koje je obiteljsko sveti\u0161te jer su mu, kako smo naveli, po\u010deci vezani uz tradiciju o boravku Marijine ku\u0107ice na Trsatu pa stoga i s pravom nosi naslov “Hrvatski Nazaret”. [2]<\/a> Nazaretska je ku\u0107ica ostala na Trsatu ne\u0161to vi\u0161e od tri godine, a onda su je an\u0111eli prenijeli u Loreto gdje se nalazi i danas. Na Trsatu su vjernici bili vrlo \u017ealosni zbog nestanka ove ku\u0107ice. Na mjestu gdje je stajala sveta ku\u0107ica bila je sagra\u0111ena kapelica od koje se razvilo Gospino trsatsko sveti\u0161te. Mnogi su Trsa\u0107ani \u017ealili za svetom ku\u0107icom da su \u010dak neki prodali svoje imanje u domovini i naselili se u Loreto, dok su drugi Hrvati iz Primorja godinama hodo\u010dastili preko mora u Loreto. Papa Urban V. u XIV. stolje\u0107u, kako bi utje\u0161io Hrvate, poslao im je na molbu kneza Frankopana, koji je bio za\u0161titnik sveti\u0161ta, jednu lijepu starinsku ikonu Majke Bo\u017eje koja se sve do danas \u0161tuje kao \u010dudotvorna na Trsatu.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

      \n
    1. Trsatski triptih[4]<\/strong><\/a><\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      Ova trsatska oltarna ikona Marije dojiteljice sve do potkraj XX. stolje\u0107a nije bila promatrana kao trodijelna cjelina. Svu je pozornost privla\u010dila samo sredi\u0161nja ikona koja je me\u0111u vjernicima stolje\u0107ima jedna od naj\u010da\u0161\u0107enijih u Hrvatskoj poznata kao “Majka Bo\u017eja Trsatska”. Krilca na triptihu su smatrali samo dodatkom.[5]<\/a> Ikona slovi kao \u010dudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sv. Luka Evan\u0111elist. Ipak, suvremena stilska analiza ovaj triptih pripisuje sjevernojadranskom, odnosno preciznije, mleta\u010dkom kulturnom krugu prve polovine XIV. stolje\u0107a.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

      Ikona je naslikana vodenim bojama na daski od cedrova drveta te je podijeljena na tri dijela okomito. Sredi\u0161nji i najve\u0107i dio ikone prikazuje lik presvete Bogorodice s Djetetom Isusom na desnoj podlaktici.[7]<\/a> Takav lik Majke Bo\u017eje pripada tzv. tipu “Bogorodice koja doji”, odnosno “galaktotrophouse”.[8]<\/a> Sredi\u0161nja ikona je karakteristi\u010dna stara bizantska shema mlade majke koja doji Isusa \u0161to mo\u017eemo vidjeti po tipolo\u0161koj okosnici i Marijinoj klasi\u010dnoj odje\u0107i, no ona ne odi\u0161e bizantskim duhom jer nema plo\u0161nog tretiranja likova, a boja i mjestimi\u010dni grafizmi likovima ne oduzimaju voluminoznost nego im je dodaju. \u0160tovi\u0161e, Marijini obrazi su meko zaobljeni i zarumenjeni, a njezin pogled susre\u0107e se s pogledom promatra\u010da. Bez obzira na sve to u njoj se i dalje nazire njezin stariji bizantski prauzor.[9]<\/a> U sredi\u0161njem dijelu trsatskog triptiha dijete Isus je u polusjede\u0107em stavu u kojem desnom rukom blagoslivlja, a lijevom rukom se podbo\u010dio na lijevom obrazu. Isusove o\u010di su \u0161irom otvorene, a odje\u0107a mu je kao u malo ve\u0107eg djeteta. Djevica Marija ga podr\u017eava desnom rukom, a na lijevu Marijinu ruku Isus je postavio svoje no\u017eice. Gospa nosi bogato ukra\u0161enu crvenu haljinu s pla\u0161tem i preba\u010denim tamno plavim velom koji imaju zlatom izvezene rubove. Njezina glava nagnuta je malo u desno i ima velike, \u0161irom otvorene o\u010di \u0161to je specifi\u010dno u slikanju isto\u010dnja\u010dkih Madona. Sa strane je na gr\u010dkom napisano: Mater Theu Jesu Hristu \u2013 Majka Bo\u017eja Isusa Krista.<\/span><\/p>\n

      U gornjim polovicama triptiha prikazana su dva biblijska motiva. Najva\u017eniji doga\u0111aji iz povijesti spasenja \u2013 Navje\u0161tenje (Utjelovljenje) s desne strane i Isusovo raspe\u0107e gdje uz kri\u017e stoje Djevica Marija i sv. Ivan apostol (Otkupljenje) na lijevoj strani. U donjim polovicama triptiha prikazani su svjedoci Crkve. Na desnoj strani su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao dok su s lijeve strane nepoznati biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej, mu\u010denik, i sv. Stjepan, \u0111akon.[10]<\/a> Umanjeni lik Djevice koja stoji uz raspeta Spasitelja (na desnom krilcu) slikan je kao pravo minijaturno remek-djelo goti\u010dkog umjetnika dok je Djevica Marija na lijevom krilcu koja do\u010dekuje Gabrijela arhan\u0111ela nalik Mariji na sredi\u0161njoj ikoni pa djeluje poput umanjene, ali vjerne kopije sredi\u0161njeg lika. Slikar tim opona\u0161anjem, o\u010dito namjernim, \u017eeli skrenuti pozornost promatra\u010da da je Djevica iz Navje\u0161tenja ona koji doji Sina Svevi\u0161njega (usp. Lk 1,32).[11]<\/a> Upravo taj prizor Navje\u0161tenja \u017eeli skrenuti promatra\u010devu pozornost na boravak Nazaretske ku\u0107ice na Trsatu.[12]<\/a><\/span><\/p>\n

      Profesorica s umjetni\u010dke akademije u Splitu Zoraida Demori Stani\u010di\u0107, ikonografskom ra\u0161\u010dlambom ovoga triptiha, u Isusovu utjelovljenju na jednoj, a njegovim otkupljenjem (raspinjanjem na kri\u017eu) na drugoj strani milosne ikone i\u0161\u010ditala je sasvim jasan ikonografski program: A (po\u010detak) i \u0398 (sic!) (kraj), a izme\u0111u njih je Bogorodica kao odabrana posrednica i univerzalna za\u0161titnica. Tako se razotkriva kristolo\u0161ka poruka trsatskog triptiha kakva je bila uobi\u010dajena i prikazom Isusova ro\u0111enja i umiranja.[13]<\/a> No, uz ovu kristolo\u0161ku poruku nazire se i drugi, mariolo\u0161ki koncept. Tako u lijevom prizoru Navje\u0161tenja Marija prihva\u0107a svoje materinstvo dok je na suprotnoj strani prikazano Isusovo raspe\u0107e. Time slikar pomi\u010de naglasak s Isusa na Marijino maj\u010dinstvo. Kristolo\u0161ki sloj poruke, obuhva\u0107aju\u0107i na ve\u0107ini ikona takve vrste prizore ro\u0111enja i smrti Isusove, pripovijeda o razdoblju Isusova biolo\u0161koga \u017eivota. No, mariolo\u0161ki sloj na trsatskom triptihu koji je zamjenom prizora ro\u0111enja navje\u0161tenjem preslojio kristolo\u0161ki obrazla\u017ee Marijino aktivno sudjelovanje u spasenjskome Sinovu misteriju od trenutka njezina pristanka da bude “slu\u017ebenica Gospodnja”, preko uloge Isusove majke prikazom dojenja, do trenutka kada je Sin progla\u0161ava majkom Ivanovom i time majkom svih kr\u0161\u0107ana. Tom likovnom pri\u010dom slika nam donosi duboku teolo\u0161ku poruku.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

      Zaklju\u010dak<\/strong><\/span><\/p>\n

      Za povijest \u0161tovanja Majke Bo\u017eje na Trsatu uistinu je zna\u010dajna ikona Gospe Trsatske te se iz iznesenog mo\u017ee zaklju\u010diti da je ikona vrijedno umjetni\u010dko djelo dobra i veoma vje\u0161ta umjetnika \u2013 slikara, koji je vjerno uspio kopirati neku staru, nama nepoznatu ikonu Marije dojiteljice s prikladnim sadr\u017eajem prizora na krilcima. Izbor tema nam preciznije odre\u0111uje ulogu Bogorodice i Majke svih kr\u0161\u0107ana \u0161to u ikonografskome smislu otkriva smjelo komponirani mariolo\u0161ko-kristolo\u0161ki sklad ove cjeline.<\/span><\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

      [1]<\/a> Usp. Emanuel HO\u0160KO, Na vrhu trsatskih stuba<\/em>, Rijeka, 2007., 9.<\/span><\/p>\n

      [2]<\/a> Usp. Marijan BRADANOVI\u0106 \u2013 Emanuel HO\u0160KO, Marijin Trsat: Sveti\u0161te Bla\u017eene Djevice Marija, Gospe Trsatske i Franjeva\u010dki samostan na Trsatu<\/em>, Trsat \u2013 Rijeka, 2002., 9.<\/span><\/p>\n

      [3]<\/a> Usp. Ante KATALINI\u0106, Marija \u2013 velika nada Hrvata: Marijina nazo\u010dnost u povijesti hrvatskog naroda<\/em>, Zagreb, 1998., 61.<\/span><\/p>\n

      [4]<\/a> Triptih (gr\u010d. triptychos –<\/em> “trodijelan”) je umjetni\u010dko djelo podijeljeno u tri dijela. Danas se ovaj izraz koristi uglavnom za likovnu umjetnost op\u0107enito. U po\u010detku se ovaj termin koristio za slike na oltaru sa sredi\u0161njim dijelom (corpus<\/em>) i s dva krila koja su se mogla zatvoriti kao ormar. Ova djela su se mogla na\u0107i po crkvama jo\u0161 od 14. stolje\u0107a, i otvarana su i zatvarana tijekom nekih crkvenih praznika da bi se obilje\u017eili razli\u010diti dijelovi crkvene godine, npr. u vrijeme posta. Naslikani sredi\u0161nji motivi su naj\u010de\u0161\u0107e predstavljali Raspe\u0107e<\/em>, Djevicu Mariju s malim Isusom<\/em> ili neke sli\u010dne sakralne motive; dok su na krilima obi\u010dno bili motivi svetaca. \u010cak i moderni umjetnici koriste triptih za prezentaciju svojih radova, u: http:\/\/www.hrleksikon.info\/definicija\/triptih.html (2. 6. 2016.)<\/span><\/p>\n

      [5]<\/a> Usp. Marija MIRKOVI\u0106, Jo\u0161 o trsatskome triptihu, u: Nela Veronika GA\u0160PAR (ur.), Tkivo<\/em> kulture<\/em>, Zbornik Franje Emanuela Ho\u0161ka u prigodi 65. obljetnice \u017eivota, Rijeka, 2006., 318.<\/span><\/p>\n

      [6]<\/a> Usp. Marijan BRADANOVI\u0106 \u2013 Emanuel HO\u0160KO, Marijin Trsat: Sveti\u0161te Bla\u017eene Djevice Marija, Gospe Trsatske i Franjeva\u010dki samostan na Trsatu<\/em>, 48.<\/span><\/p>\n

      [7]<\/a> Usp. Pa\u0161kal CVEKAN, Trsatsko sveti\u0161te Majke Milosti i Franjevci njeni \u010duvari<\/em>, Trsat, 1985., 54.<\/span><\/p>\n

      [8]<\/a> Usp. Emanuel HO\u0160KO, Na vrhu trsatskih stuba<\/em>, 18.<\/span><\/p>\n

      [9]<\/a> Usp. Marija MIRKOVI\u0106, Jo\u0161 o trsatskome triptihu, u: Nela Veronika GA\u0160PAR (ur.), Tkivo<\/em> kulture<\/em>, Zbornik Franje Emanuela Ho\u0161ka u prigodi 65. obljetnice \u017eivota, 320.<\/span><\/p>\n

      [10]<\/a> Usp. Pa\u0161kal CVEKAN, Trsatsko<\/em> sveti\u0161te<\/em> Majke<\/em> Milosti i Franjevci njeni \u010duvari<\/em>, 54.<\/span><\/p>\n

      [11]<\/a> Usp. Marija MIRKOVI\u0106, Jo\u0161 o trsatskome triptihu, u: Nela Veronika GA\u0160PAR (ur.), Tkivo<\/em> kulture<\/em>, Zbornik Franje Emanuela Ho\u0161ka u prigodi 65. obljetnice \u017eivota, 320.<\/span><\/p>\n

      [12]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/span><\/p>\n

      [13]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/span><\/p>\n

      [14]<\/a> Usp. Isto.<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Drugi nicejski sabor, nakon krize \u0161tovanja ikona po\u010detkom VIII. stolje\u0107a kada je dio kr\u0161\u0107anskoga svijeta po\u010deo osporavati \u0161tovanje slika (ikonoklazam), odobrit \u0107e 787. \u0161tovanje slika u Crkvi, \u0161to \u0107e imati poseban utjecaj na Istoku. Ikone imaju zna\u010dajnu teolo\u0161ku i simboli\u010dku ulogu u isto\u010dnim crkvama, a to je najbolje opisao sv. Ivan Dama\u0161\u010danski rekav\u0161i da klanjanje … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1482,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":7928,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1478\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}