{"id":1536,"date":"2016-07-04T06:13:38","date_gmt":"2016-07-04T06:13:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1536"},"modified":"2017-03-25T09:25:45","modified_gmt":"2017-03-25T09:25:45","slug":"krscanska-mistika-i-mistika-new-agea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/krscanska-mistika-i-mistika-new-agea\/","title":{"rendered":"Kr\u0161\u0107anska mistika i mistika New Agea"},"content":{"rendered":"

Mistika, u \u0161irem zna\u010denju, jest vjera u tajanstveno i nadnaravno. Postoje mnoge razlike u onome \u0161to kr\u0161\u0107ani poimaju pod tim pojmom, a \u0161to smatraju nekr\u0161\u0107ani. Enciklopedija mistika, djelo Marie-Madeleine Davy, ka\u017ee da se pojam mistike \u010desto \u201eupotrebljava nekako proizvoljno, ona nam se mo\u017ee u\u010diniti optere\u0107ena dvosmisleno\u0161\u0107u i mo\u017ee izazvati zabunu.\u201c[1]<\/a><\/span><\/p>\n

U ovom radu bavit \u0107u se mistikom u dva aspekta \u2013 unutar kr\u0161\u0107anstva, i unutar New Age pokreta. Rad je podijeljen na tri dijela. Prvi dio navodi op\u0107enite podatke o mistici, te pravi razliku izme\u0111u naravne i nadnaravne mistike. Drugi dio govori o kr\u0161\u0107anstvu i kr\u0161\u0107anskoj mistici, te obra\u0111uje tri najva\u017enije vrste kr\u0161\u0107anske mistike \u2013 apostolsku, afektivnu i spekulativnu mistiku. U tre\u0107em dijelu rije\u010d je o New Age pokretu, njegovoj duhovnosti i mistici, te o raznim tehnikama koje se koriste unutar takve duhovnosti.<\/span><\/p>\n

U radu \u017eelim pokazati kakav je odnos novih, modernih religija i kr\u0161\u0107anstva. Kako nam je svima poznato, u dana\u0161njem vremenu \u010dovjek je vi\u0161e nego ikad gladan i \u017eedan duhovnoga, nadnaravnoga, transcendentnoga, \u017eeljan je Boga. U radu se mo\u017ee vidjet \u0161to je to \u0161to dana\u0161nje nove religije nude \u010dovje\u010danstvu, malom \u010dovjeku i \u0161to se gubi ako se \u010dovjek odlu\u010di za ne\u0161to novo, neko novo bo\u017eanstvo. \u010covjek je uvijek slobodno bi\u0107e za nekoga ili ne\u0161to, te od nekoga ili ne\u010dega. Tako i po ovom radu mo\u017eemo bolje shvatiti ljude kada donesu svoju odluku za ne\u0161to.<\/span><\/p>\n

1. Mistika op\u0107enito<\/span><\/p>\n

Veliki rje\u010dnik hrvatskoga jezika, autora Vladimira Ani\u0107a, navodi da je misticizam \u201eu\u010denje koje se temelji na pretpostavci o mogu\u0107nosti sjedinjavanja \u010dovjeka s bo\u017eanskim u zanosu; te\u017enja da se vjerom spozna ono \u0161to nije spoznatljivo metodama izgra\u0111enima na samome razumu\u201c[2]<\/a>, a da je mistika \u201eu \u0161irem smislu, vjera u tajanstveno i nadnaravno.\u201c[3]<\/a><\/span><\/p>\n

Rije\u010d mistika dolazi od gr\u010d. rije\u010di \u201emystikos\u201c \u0161to zna\u010di \u201etajan\u201c. Ta pak rije\u010d ima korijen u rije\u010di \u201emystes\u201c \u0161to zna\u010di \u201eupu\u0107en u misterije\u201c. Gr\u010dka rije\u010d \u201emysterion\u201c ozna\u010dava \u201etajnu stvarnost\u201c, a ta rije\u010d ima korijen u rije\u010di \u201emyein\u201c \u0161to zna\u010di zatvoriti usta ili o\u010di (pred tajnom).[4]<\/a><\/span><\/p>\n

U mistici se radi o duhovnoj te\u017enji za Beskona\u010dnim, zato se ne mo\u017ee istra\u017eivati isklju\u010divo refleksivno. Misti\u010dna se spoznaja \u010desto slu\u017ei slikama i simbolima, kako bi se lak\u0161e izrazila. Pri tome \u010desto dolazi do problema u tuma\u010denju jer osobi nekad nije jednostavno doprijeti do zna\u010denja odre\u0111enog simbola ili slike.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

Misti\u010dno iskustvo ovisi o naravi apsolutnoga za kojim osoba te\u017ei. Dvije su osnovne vrste mistike: naravna i nadnaravna.<\/span><\/p>\n

1.1. Naravna mistika<\/em><\/span><\/p>\n

Naravna je mistika duhovno iskustvo na razini ljudske naravi. Odvija se na intelektualnoj razini materiji kao materijalisti\u010dki monizam; zato se ova mistika naziva i monisti\u010dkom. Javlja se u obliku filozofske kontemplacije kod stoika, zatim kod neoplatonika i pitagorejaca, no prisutna je i kod budista, hinduista i taoista. Ono \u0161to mi nazivamo stanjem vje\u010dnosti, rajem, ovi panteisti nazivaju mukti, mok\u0161a, nirvana. \u017dele se osloboditi osje\u0107aja, \u017eelja i patnje, dok kr\u0161\u0107ani u\u010de da treba prihvatiti patnju, tj. kri\u017e kako bismo do\u017eivjeli Uskrs.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

1.2. Nadnaravna mistika<\/em><\/span><\/p>\n

Nadnaravna je mistika ona u kojoj se apsolutno uzima transcendentalno druga\u010dije, odnosno kao Bog koji se objavljuje. Objavljenog Boga prihva\u0107aju samo monoteisti, zato se ova mistika naziva jo\u0161 i monoteisti\u010dkom mistikom. Jo\u0161 jedan naziv ove vrste mistike jest mistika ljubavi. Bog je prisutan u \u010dovjeku po \u010dinu stvaranja i po milosti. Va\u017ena je i prisutnost Boga u \u010dovjekovu pam\u0107enju, a po slici Boga u pam\u0107enju du\u0161a otkriva Boga. Ova mistika ne prihva\u0107a ontolo\u0161ku istovjetnost izme\u0111u ljudske du\u0161e i Boga, nego samo sli\u010dnost. Misti\u010dno se iskustvo posti\u017ee samo u ljubavi, ulivenom milo\u0161\u0107u, a ne nekakvom tehnikom.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

2. Kr\u0161\u0107anstvo u kratkim crtama<\/span><\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo\u00a0je monoteisti\u010dka religija<\/a> koja obuhva\u0107a brojne crkve, zajednice i sekte, kojima je zajedni\u010dka vjera u\u00a0Isusa Krista<\/a>, te prihva\u0107anje \u017eivota u skladu s Evan\u0111eljem<\/a>. Utemeljio ju je Isus Krist, a njezini sljedbenici nazivaju se kr\u0161\u0107anima. Kroz povijest se ra\u0161\u010dlanilo na vi\u0161e konfesija (katolicizam<\/a>, pravoslavlje<\/a>, protestantizam<\/a>, nestorijanstvo<\/a> i monofizitstvo<\/a>) i njima odgovaraju\u0107ih crkava (Katoli\u010dka Crkva, pravoslavne crkve, protestantske crkve i isto\u010dne pretkalcedonske crkve).<\/span><\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo je nastalo u 1. st. u Palestini unutar\u00a0\u017eidovstva<\/a>. U drugoj polovici tog stolje\u0107a osamostaljuje se kao posebna religija i \u0161iri po gradovima\u00a0Rimskog Carstva<\/a>, osobito zaslugom apostola\u00a0Pavla<\/a>. U\u00a0Novom zavjetu<\/a>\u00a0spominju se samo kr\u0161\u0107ani (Dj 11,26).<\/span><\/p>\n

Izvori kr\u0161\u0107anstva su pisana Bo\u017eja objava (Sveto pismo<\/a>\u00a0Staroga i Novoga zavjeta) i usmena kr\u0161\u0107anska predaja (tradicija). Nauk su mu razradili i sustavno obrazlo\u017eili veliki teolozi, definirali ekumenski koncili, a za njegovu pravovjernost brine crkveno u\u010diteljstvo. Dok katolicizam i pravoslavlje priznaju oba izvora (Pismo i Predaju), a veliku va\u017enost pridaju teolo\u0161kom mi\u0161ljenju i crkvenom u\u010diteljstvu, protestantizam priznaje samo Pismo (sola Scriptura). Kr\u0161\u0107anstvo je na neki na\u010din proiza\u0161lo iz \u017eidovstva, ali je prema njemu bilo i u opreci. Prihvatilo je starozavjetni monoteizam, ali ga je nadopunilo u\u010denjem o Trojstvu. Starozavjetnom legalizmu suprotstavilo je evan\u0111elje, a nacionalnoj religiji univerzalisti\u010dku, nadnacionalnu religiju.<\/span><\/p>\n

2.1. Kr\u0161\u0107anska mistika op\u0107enito<\/em><\/span><\/p>\n

Grana duhovne teologije koja prou\u010dava misti\u010dni \u017eivot i misti\u010dna iskustva, bavi se tajanstvenom, ljudskom razumu neshvatljivom stvarno\u0161\u0107u, misti\u010dnom pobo\u017eno\u0161\u0107u, prou\u010davanjem do\u017eivljene nadnaravne zbilje naziva se misti\u010dna teologija. Njezine za\u010detke vidimo ve\u0107 u Ivanovoj i Pavlovoj novozavjetnoj teologiji.[8]<\/a> Zna\u010denje mistike je vi\u0161ezna\u010dno, jer ovisi o religiji i vjeri, ali i o pogledu na svijet kao \u0161to \u0107emo vidjeti u ovome radu. U kr\u0161\u0107anskoj mistici, u \u017eidovstvu, islamu, izri\u010de se susret s osobnim Bogom. Mistika je znanstvena disciplina zato \u0161to izri\u010de odre\u0111eni poku\u0161aj znanstvenog izlaganja, refleksiju o tom susretu s Bogom, o tom misti\u010dnom iskustvu.[9]<\/a> Za kr\u0161\u0107ane se mistika odnosi na stanje u kojem osoba ima dojam neprolaznosti, te osje\u0107a da je \u017eivot u Bogu za nju ve\u0107 zapo\u010deo, a to nam svjedo\u010di sv. Ivan apostol u prvoj poslanici: \u201eznamo da smo pre\u0161li iz smrti u \u017eivot\u201c (1 Iv 3, 14). Postoji nekoliko vrsta kr\u0161\u0107anske mistike. Ovdje \u0107emo vidjeti osvrt samo na tri najzna\u010dajnije. To su: apostolska mistika, afektivna mistika i spekulativna mistika. Predmet kr\u0161\u0107anske mistike je Bog koji se objavio kao osoba. [10]<\/a><\/span><\/p>\n

2.1.1. Apostolska mistika<\/em><\/span><\/p>\n

\u00a0Ona je \u201eusmjerena prema prihva\u0107anju Bo\u017eje prisutnosti u svijetu i prema dioni\u0161tvu u Bo\u017ejem djelu.\u201c[11]<\/a> Ova vrsta mistike je mistika Ignacija Loyolskog. On u\u010di da prvo treba otkriti \u0161to Bog \u017eeli za odre\u0111enu osobu, a zatim to ostvariti. Ignacijeva se mistika temelji na traganju i do\u017eivljavanju bo\u017eanske prisutnosti. Njegova unutarnja spoznaja je spoznaja koja proizlazi od intelekta u intimno iskustvo, ili od intelektualnog do osje\u0107ajnog, od uma do srca. Ignacije razlikuje i dva stanja kontemplacije.<\/span><\/p>\n

Uro\u0111enu kontemplaciju s vidljivim manifestacijama Bo\u017eje milosti i ste\u010denu kontemplaciju koja nema vidljivih znakova. \u201eMistik spoznaje Boga pomo\u0107u darova danih od samoga Stvoritelja. Tada on \u017eivi u stanu kontemplacije, u osobnom iskustvu Tajne. To je ulivena kontemplacija.\u201c[12]<\/a> Ulivena kontemplacija jest promatranje Bo\u017ejeg djelovanja i Bo\u017ejih stvari koja se prima pasivno, kao dar i ne mo\u017ee se izvesti vlastitim silama. To promatranje daje iskustvenu spoznaju Bo\u017ejeg djelovanja u du\u0161i po milosti. Dobro je znati da je kontemplacija vi\u0161i oblik spoznaje koja se ne odvija u procesu zaklju\u010divanja, nego po \u010dinu intuicije. Ona se ostvaruje u duhovnome podru\u010dju, a \u0161to se ti\u010de podru\u010dja vjere ona je vrhunac misaone molitve.[13]<\/a><\/span><\/p>\n

Ste\u010dena kontemplacija je promatranje Bo\u017ejeg djelovanja i Bo\u017ejih stvarnosti koje osoba ste\u010de vlastitim naporom i uz pomo\u0107 redovitih milosti. Takvo promatranje je zapravo na\u010din misaone molitve na temelju misterija iz Kristova \u017eivota. Promatra se \u0161to osobe u odre\u0111enom misteriju rade i govore. Stanje ove kontemplacije naziva se naravnim.<\/span><\/p>\n

2.1.2. Afektivna mistika<\/em><\/span><\/p>\n

Obilje\u017eje ove vrste mistike jest usmjerenost prema osobnom savezu s Bogom. Ova se mistika naziva i zaru\u010dni\u010dkom. Osoba se u ovoj mistici osje\u0107a veoma ljubljena od Boga, te odgovara na Bo\u017eju ljubav, Bogu kao zaru\u010dniku. Krist je zapravo zaru\u010dnik svake osobe, \u0161to najavljuje parabolom o svadbi u Kani Galilejskoj (usp. Iv 2, 1-11). U afektivnu mistiku spada i mistika koja je usmjerena na krv Kristovu, na Krista raspetog, na Euharistiju, na srce Isusovo i sl.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

Ova mistika je karakteristi\u010dna za brojne svece kao \u0161to su: sv. Franjo Asi\u0161ki, sv. Bernard, sv. Tereza Avilska, sv. Tereza od Malog Isusa i mnogi drugi. Jedan od najzna\u010dajnijih svetaca ove mistike je sv. Franjo Asi\u0161ki. On polazi od siroma\u0161tva, \u010disto\u0107e, i ljubavi. Njegovo duhovno iskustvo je izraslo iz susreta s Raspetim i zato je temelj njegove mistike nasljedovanje Krista i zajedni\u0161tvo s Njim.[15]<\/a> Tako, Franjo dok razmatra Raspetoga Krista dobiva stigme, dvije godine prije smrti. Osim zajedni\u0161tva s Raspetim i stigmi koje je nosio na rukama, nogama i boku, Franjinu mistiku karakterizira gotovo stalni hvalospjev Bo\u017ejoj dobroti i milosr\u0111u, te ljubav prema Presvetom Trojstvu.<\/span><\/p>\n

2.1.3. Spekulativna mistika<\/em><\/span><\/p>\n

Ova mistika je druga\u010dija od prethodne dvije i to po tome \u0161to u ovoj mistici osoba \u017eeli do\u017eivjeti sjedinjenje s Bogom po spoznaji. To je mistika Dionizija Areopagita (po\u010detkom 6. st.). On u svome djelu o misti\u010dnoj teologiji govori o spoznaji Boga. Ka\u017ee kako dva puta vode k Bogu: pozitivni i negativni put. A savr\u0161en put je onaj koji vodi do posvema\u0161njeg neznanja, jer je svaka osoba u Presvetom Trojstvu nespoznatljiva. Put uspinjanja Bogu je put neznanja, zato \u0161to Bog transcendira svako bi\u0107e i svaku znanost[16]<\/a>, te je zato i potrebno pro\u010di\u0161\u0107enje.<\/span><\/p>\n

Dakle, \u010dovjek treba odbaciti sve ne\u010disto, odricati se sve do posvema\u0161njeg napu\u0161tanja, \u010dak i onog \u0161to bi se moglo smatrati \u010distim. U toj preobrazbi \u010dovjek treba maknuti sve od sebe, svako duhovno o\u010ditovanje, \u010dak i vizualno i to sve radi vrhunskog sjedinjenja s Bogom. Put sjedinjenja s Bogom Dionizije uspore\u0111uje s Mojsijevim uspinjanjem na Sinaj, gdje je on do\u017eivio Bo\u017eju objavu. Kada se Mojsije uspeo na goru i tako odijelio od ljudi nije vidio Boga nego mjesto gdje on prebiva. Na tome mjestu, li\u0161en svake umne spoznaje, mistik se u bo\u017eanskom svjetlu sjedinjuje s Bogom i tako sudjeluje u njegovu \u017eivotu i slavi.[17]<\/a><\/span><\/p>\n

3. New Age ukratko<\/span><\/p>\n

New Age (engl. novo doba<\/em>) je kulturolo\u0161ki, ali i religiozni fenomen koji nudi novu duhovnost, vrijednosti i ideje. Novo Doba zapo\u010delo je ve\u0107 u samim po\u010detcima kr\u0161\u0107anstva, tada poznato kao gnoza, tvrde\u0107i za sebe da je duboko znanje o onostranoj stvarnosti, i da je put spasenja. Danas se to Novo Doba pojavljuje u novom ruhu. Ono sabire ideje religioznosti i duhovnosti iz cijelog svijeta, pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Smatra da \u0107e \u201epreobrazba pojedinca i dru\u0161tva putem misti\u010dnog prosvjetljenja dovesti do utopijske ere, odnosno Novog doba ( = New Age) harmonije i univerzalnog napretka \u010dovje\u010danstva.\u201c[18]<\/a> Predstavlja se u brojnim licima, oblicima, bezbrojnim o\u010ditovanjima.<\/span><\/p>\n

Sam pojam New Agea odnosi se na sile zla koje imitiraju Mudrost Bo\u017eju kako bi zavele vjernike primamljivim filozofijama, poganskim, magijskim, ezoterijskim i praznovjernim praksama, te ih navele da se klanja stvorenju, umjesto Stvoritelju, kr\u0161e\u0107i Prvu Bo\u017eju zapovijed.<\/span><\/p>\n

Pripadnici ovog pokreta tvrde da sti\u017ee doba Vodenjaka, koje nastupa nakon doba Ribe, odnosno doba kr\u0161\u0107anstva, insinuiraju\u0107i time da je do\u0161ao kraj kr\u0161\u0107anstvu. Vodenjak je onaj koji donosi vodu. Obi\u010dno ga se slika kao univerzalnog \u010dovjeka koji lijeva vodu iz vr\u010da. Taj univerzalni \u010dovjek predstavlja zajedni\u0161tvo \u010dovje\u010danstva, a voda simbolizira tijek \u017eivota. Taj \u010dovjek je Ganimed, lik iz gr\u010dke mitologije, marginalne va\u017enosti, kojeg je Zeus postavio kao zvije\u017e\u0111e Vodenjak, te je postao simbol plodnosti i homoseksualne ljubavi. Paul Le Cour, poznati francuski ezoterist koji je postavio astrolo\u0161ke temelje New Ageu, poistovjetio je Ganimeda s Kristom. Ipak, otklanja svaku povezanost s vodom kr\u0161tenja i spasiteljskim poslanjem Isusa Krista, u svemu tra\u017ee\u0107i vremenitu dobrobit. Po njegovoj teoriji svijet se preobra\u017eava svakih 2160 godina, kada Sunce ulazi u novi znak. Pa tako nakon doba Bika, Ovna i Ribe, 2160. g. dolazi doba Vodenjaka. Iako, po toj teoriji, doba Vodenjaka sti\u017ee tek za stolje\u0107e i pol, pripadnici New Agea tvrde da je jo\u0161 koncem \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, nakon mra\u010dna, turbulentna i nasilna razdoblja Ribe, po\u010delo introvertirano doba punoljetnosti \u010dovje\u010danstva, razdoblje autorefleksije, ekolo\u0161ke i mitolo\u0161ke svijesti, prosperiteta, mira, sklada i svjetla, \u0161to \u0107e se vidjeti u osjetljivosti za sigurnost u radu, radni\u010dkim pravima, osjetljivosti za osobe s posebnim potrebama, osjetljivosti za stare i nemo\u0107ne te za\u0161titu potro\u0161a\u010da.[19]<\/a> Tako\u0111er tvrde da je to doba drugoga Kristovog dolaska, \u010dije su energije ve\u0107 sada prisutne me\u0111u nama.<\/span><\/p>\n

New Age \u010desto se naziva novom duhovno\u0161\u0107u, no to je \u201epomalo ironi\u010dno\u201c[20]<\/a> budu\u0107i da ve\u0107ina ideja New Age duhovnosti dolazi iz drevnih i primitivnih religija. Karakteristi\u010dno je eklekti\u010dko i sinkreti\u010dko spajanje razli\u010ditih svjetonazora.<\/span><\/p>\n

\u00a0No New Age ipak nudi jednu novost \u2013 svjesno bje\u017ei od zapadne kulture i judeo-kr\u0161\u0107anskih temelja zapadnog morala, te kopa u pro\u0161losti tra\u017ee\u0107i alternativne duhovnosti u poganskim religijama, te u dana\u0161njim isto\u010dnim religijama i filozofijama, ipak preobra\u017eavaju\u0107i svaku tehniku na neki noviji na\u010din. \u201eZen, joga ili t’ai chi ch’uan[21]<\/strong><\/a><\/em> u Americi nisu isti zenu u Japanu, jogi u Indiji ili t’ai chi ch’uanu[22]<\/strong><\/a><\/em> u Kini.\u201c[23]<\/a><\/span><\/p>\n

3.1. Mistika New Agea<\/em><\/span><\/p>\n

U New Age duhovnosti glavni je cilj do\u017eivjeti pro\u0161ireno stanje svijesti, tj. stanje svijesti u kojemu osje\u0107amo sklad i stapanje s Cjelinom.[24]<\/a> Cijeli se duhovni \u017eivot svodi na sentimentalnost: va\u017ean je osje\u0107aj mira, sklada, jedinstva \u010dovjeka i svemira. \u010covjek se obra\u0107a samome sebi, a ne nekom vi\u0161em uosobljenom Bi\u0107u, ali utapa vlastitu individualnost u golemi ocean Bi\u0107a.[25]<\/a> To Bi\u0107e nije osoba, nego energija koja tvori kozmi\u010dko jedinstvo sa svijetom.[26]<\/a><\/span><\/p>\n

3.1.1. Tehnike za pro\u0161irenje svijesti<\/em><\/span><\/p>\n

Koriste se mnoge tehnike kako bi osoba dosegla do bo\u017eanskog ili \u010dak postala bo\u017eanstvo.[27]<\/a> Me\u0111u najpopularnijim tehnikama ubrajaju se: primjena opijata (LSD, meskalin, pejotl), osama, duga putovanja pustinjom, izolacija u prirodi i preoptere\u0107enost osjetila, biofeedback, autogeni trening, glazba, kazali\u0161na improvizacija (psihodramu), razne tehnike introspekcije i samokontrole, hipnoza i autohipnoza, kontemplacija i meditacija (transcendentalna, zen, tibetanska, kr\u0161\u0107anska, kabalisti\u010dka), kundalini joga, joga (hatha, raja, tantri\u010dka), orgazam, sufi pri\u010de, koan, ples (dervi\u0161ki, \u0161amanski\u2026), razli\u010dite magijske i \u0161amanske tehnike za usredoto\u010denje pa\u017enje, seminari est, Silva kontrola uma, aktualizacija i Lifespring, dnevnik snova, Arica sistemi, teozofija i Gurdjieffa, suvremeni psihoterapijski pravci, Gestalt terapija, znanost uma, Te\u010daj \u010duda, tjelesne discipline i terapije, tehnike kontroliranog disanja, Reichova metoda, Bates metoda, t’ai chi, ch’i kuan, borila\u010dke vje\u0161tine (aikido, karate, d\u017eudo, kung fu), bioenergija, metoda Feldenkrais, metoda Alexander, primijenjena kineziologija, intenzivni te\u010dajevi individualne i kolektivne preobrazbe, \u0161port (tr\u010danje, alpinizam, ples, letovi, regate, skijanje, rolfing, kanu\u2026) itd.[28]<\/a><\/span><\/p>\n

Rezultat ovih tehnika jest pro\u0161ireno stanje svijesti, tj. misti\u010dno iskustvo \u2013 osje\u0107aj radosti, mira, euforije, ushita ili ljubavi. Prema promicateljima New Agea, mi zapravo ne mo\u017eemo ni u kojem slu\u010daju imati misti\u010dno iskustvo bez tehnika. A samo odre\u0111eni ljudi (povla\u0161tena duhovna aristokracija[29]<\/a>) mogu podu\u010davati druge, i pri tome dobro zaraditi. Cijena nekih te\u010dajeva nije niti odre\u0111ena, nego svaki polaznik plati onoliko koliko \u017eeli, a pritom im je re\u010deno da onaj tko vi\u0161e plati primit \u0107e vi\u0161e energije. Ovdje vjerojatno onda dolazi i do placebo efekta, jer osoba koja ima veliko povjerenje u voditelja te\u010daja, i zaista vjeruje da \u0107e primiti veliku koli\u010dinu energije ukoliko uplati veliki iznos novca, ima veliku mogu\u0107nost da \u0107e se i dogoditi ono \u0161to je \u017eeljela, npr. ozdravit \u0107e.<\/span><\/p>\n

Dr. sc. Josip Bla\u017eevi\u0107 svim ovim tehnikama za izmijenjeno stanje svijesti daje nazive: \u201eduhovna masturbacija, narcisoidna duhovnost, usredoto\u010denost na sebe sama, manija za razvojem ljudskih potencijala, kult nad\u010dovjeka, sakralizacija sebe.\u201c[30]<\/a><\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/span><\/p>\n

Postoje razne tehnike u kr\u0161\u0107anstvu koje poma\u017eu u kontemplaciji, npr. metoda sv. Ignacija Loyole, sv. Petra Alkantarskog ili metoda sv. Sulpicija, no Bog mo\u017ee svojom milo\u0161\u0107u djelovati i bez njih. Dapa\u010de, mistika je \u201euvijek dar Bo\u017eji, kojega se primalac \u010desto osje\u0107a nedostojnim.\u201c[31]<\/a> Bog ide u potragu za \u010dovjekom, i od njega zahtijeva otvorenost i posluh. Svaka je molitva dijalog s Bogom, put \u010dovjekovog \u201eja\u201c do susreta s Bo\u017ejim \u201eTi\u201c. A taj susret nije nikako isklju\u010div, nego uklju\u010duje svakog bli\u017enjeg, te poziva na solidarnost s bli\u017enjima.<\/span><\/p>\n

U New Ageu stvar je druga\u010dija. Najva\u017enije su metode koje se s vremenom u\u010de od raznih u\u010ditelja i \u0161amana, a bez njih nemogu\u0107e je ostvariti i\u0161ta nadnaravno. Tu tako\u0111er ne postoji dijaloga s Bogom, budu\u0107i da Bi\u0107e kojem se te\u017ei nije Bog kao osoba, nego je tu prisutan rad sa samim sobom. Na taj na\u010din dolazi do introvertnosti i egoizma, a svaki bli\u017enji postaje suvi\u0161an.<\/span><\/p>\n

Stoga smatram da kr\u0161\u0107anski put molitve i meditacije, za razliku od New Agea koji pod krinkom samoostvarenja zatvara \u010dovjeka u samodopadnost i samodostatnost gdje je jedino va\u017eno i samo to, osje\u0107ati se dobro, otvara \u010dovjeka kroz susret s Bogom njegovu samoostvarenju u zajedni\u0161tvu s \u010dovjekom. Kr\u0161\u0107anska molitva, ako je ispravna, ne otu\u0111uje \u010dovjeka ve\u0107 ga neminovno od susreta s Bogom vodi dubljem susretu s \u010dovjekom.<\/span><\/p>\n

Sveti Pavao Apostol u svojoj Drugoj poslanici Timoteju govori: \u201eDo\u0107i \u0107e vrijeme kada ljudi ne\u0107e podnositi zdrava nauka nego \u0107e sebi po vlastitim po\u017eudama nagomilavati u\u010ditelje kako im godi u\u0161ima. Od istine \u0107e uho odvra\u0107ati, a bajkama se priklanjati.\u201d (2 Tim 4, 3-4) \u010cini se da je to vrijeme do\u0161lo.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\n

[1]<\/a> Marie-Madeleine DAVY, Predgovor u: Enciklopedija mistika,<\/em> sv. 1., Zagreb, 1990., 7.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Vladimir ANI\u0106, Misticizam, u: Veliki rje\u010dnik hrvatskoga jezika<\/em>, Zagreb, 2006., 759-760.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Vladimir ANI\u0106, Mistika, u: Veliki rje\u010dnik hrvatskoga jezika<\/em>, Zagreb, 2006., 760.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. Henrieta ZAJEC, Otac Pio iz Pietrelcine. Mistik 20.st<\/em>., Zagreb, 2007., 15.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 18.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 20-21.<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 15.<\/span><\/p>\n

[9]<\/a> Usp. Isto.<\/em><\/span><\/p>\n

[10]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 25.<\/span><\/p>\n

[11]<\/a> Henrieta ZAJEC, Otac Pio iz Pietrelcine. Mistik 20. st<\/em>., 26.<\/span><\/p>\n

[12]<\/a> Isto<\/em>, 27.<\/span><\/p>\n

[13]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/span><\/p>\n

[14]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 29.<\/span><\/p>\n

[15]<\/a> Usp. Isto.<\/em><\/span><\/p>\n

[16]<\/a> Usp. Isto<\/em>, str. 32.<\/span><\/p>\n

[17]<\/a> Usp. Isto<\/em>, str. 33.<\/span><\/p>\n

[18]<\/a> Jasna \u0106urkovi\u0107 Nimac, Analiza nekih eti\u010dkih vidika pokreta New Age, u: Obnovljeni \u017eivot<\/em>, 66(2011.)3, 312.<\/span><\/p>\n

[19]<\/a> usp. Josip BLA\u017dEVI\u0106, New Age i Kr\u0161\u0107anstvo. Enciklopedijski priru\u010dnik<\/em>, Split, 2014., 123-125.<\/span><\/p>\n

[20]<\/a> PAPINSKO VIJE\u0106E ZA KULTURU \u2013 PAPINSKO VIJE\u0106E ZA ME\u0110URELIGIJSKI DIJALOG, Isus Krist \u2013 donositelj vode \u017eive. Kr\u0161\u0107ansko promi\u0161ljanje o \u201eNew Ageu\u201c<\/em>, Split, 2003., 49.<\/span><\/p>\n

[21]<\/a> Kurziv izvorni.<\/span><\/p>\n

[22]<\/a> Kurziv izvorni.<\/span><\/p>\n

[23]<\/a> Josip BLA\u017dEVI\u0106, New Age i Kr\u0161\u0107anstvo. Enciklopedijski priru\u010dnik<\/em>, 61.<\/span><\/p>\n

[24]<\/a> usp. PAPINSKO VIJE\u0106E ZA KULTURU \u2013 PAPINSKO VIJE\u0106E ZA ME\u0110URELIGIJSKI DIJALOG, Isus Krist \u2013 donositelj vode \u017eive. Kr\u0161\u0107ansko promi\u0161ljanje o \u201eNew Ageu\u201c<\/em>, 55.<\/span><\/p>\n

[25]<\/a> usp. Isto<\/em>.<\/span><\/p>\n

[26]<\/a> usp. Isto<\/em>, 38.<\/span><\/p>\n

[27]<\/a> usp. Mijo NIKI\u0106, Isus Krist \u2013 donositelj vode \u017eive. Kr\u0161\u0107ansko promi\u0161ljanje o New Ageu, u: Obnovljeni \u017eivot<\/em>, 58(2003.)3, 346.<\/span><\/p>\n

[28]<\/a> usp. Josip BLA\u017dEVI\u0106, New Age i Kr\u0161\u0107anstvo. Enciklopedijski priru\u010dnik<\/em>, 97-98.<\/span><\/p>\n

[29]<\/a> usp. PAPINSKO VIJE\u0106E ZA KULTURU \u2013 PAPINSKO VIJE\u0106E ZA ME\u0110URELIGIJSKI DIJALOG, Isus Krist \u2013 donositelj vode \u017eive. Kr\u0161\u0107ansko promi\u0161ljanje o \u201eNew Ageu\u201c<\/em>, 55.<\/span><\/p>\n

[30]<\/a> Josip BLA\u017dEVI\u0106, New Age i Kr\u0161\u0107anstvo. Enciklopedijski priru\u010dnik<\/em>, 100.<\/span><\/p>\n

[31]<\/a> Kongregacija za nauk vjere, Isto\u010dnja\u010dki oblici meditacije i kr\u0161\u0107anska molitva. Pismo Kongregacije za nauk vjere biskupima o nekim aspektima kr\u0161\u0107anske meditacije, u: Svesci \u2013 Communio<\/em>, Zagreb, (1990.)68-69, 9.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mistika, u \u0161irem zna\u010denju, jest vjera u tajanstveno i nadnaravno. Postoje mnoge razlike u onome \u0161to kr\u0161\u0107ani poimaju pod tim pojmom, a \u0161to smatraju nekr\u0161\u0107ani. Enciklopedija mistika, djelo Marie-Madeleine Davy, ka\u017ee da se pojam mistike \u010desto \u201eupotrebljava nekako proizvoljno, ona nam se mo\u017ee u\u010diniti optere\u0107ena dvosmisleno\u0161\u0107u i mo\u017ee izazvati zabunu.\u201c[1] U ovom radu bavit \u0107u … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1538,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":13286,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1536"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1536\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}