{"id":1640,"date":"2016-09-19T09:12:10","date_gmt":"2016-09-19T09:12:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1640"},"modified":"2017-03-25T09:13:15","modified_gmt":"2017-03-25T09:13:15","slug":"nauk-crkve-nedostizni-ideal-u-modernom-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/nauk-crkve-nedostizni-ideal-u-modernom-svijetu\/","title":{"rendered":"Nauk Crkve nedosti\u017eni ideal u modernom svijetu?"},"content":{"rendered":"

Robert Sarah, prefekt Kongregacije za bogo\u0161tovlje i disciplinu sakramenata, koji je ove godine posjetio na\u0161u domovinu, govore\u0107i prije godinu dana na Papinskom institutu Ivan Pavao II., izme\u0111u ostaloga, napomenuo je: “Nakon izvanredne sinode postalo je jasno kako nisu problem samo rastavljeni i ponovno civilno vjen\u010dani, nego i ho\u0107e li se nauk Crkve smatrati nedosti\u017enim idealom koji valja prilagoditi umanjuju\u0107i njegovu zahtjevnost kako bi ga se moglo predlo\u017eiti dana\u0161njem dru\u0161tvu. Ako tako stvari stoje, onda je nu\u017eno pojasniti je li Evan\u0111elje za \u010dovjeka radosna vijest ili je nepotrebni teret koji se vi\u0161e ne mo\u017ee podnositi. (\u2026) Zavaravamo narod ako govorimo o milosr\u0111u, a ne shva\u0107amo \u0161to to zna\u010di. Gospodin opra\u0161ta grijehe ako se mi pokajemo.\u201d<\/em><\/span><\/p>\n

Posebno mi je u o\u010di upala ova: \u201cho\u0107e li se nauk Crkve smatrati nedosti\u017enim idealom koji valja prilagoditi umanjuju\u0107i njegovu zahtjevnost kako bi ga se moglo predlo\u017eiti dana\u0161njem dru\u0161tvu.\u201d<\/em> Gdje je nestala svijest da taj nauk dolazi od Boga koji je ju\u010der, danas, sutra i uvijeke isti? Crkveni nauk nije ne\u0161to proiza\u0161lo iz \u010dovjekova umovanja pa da ga \u010dovjek mijenja kako ga udari po\u017euda, ve\u0107 su to stvari od Boga objavljene nama da ih \u010duvamo, po\u0161tujemo, izvr\u0161avamo i prenosimo dalje. Idemo toliko daleko da si\u00a0razumom poku\u0161avamo opravdati da su ideali ipak too much<\/em>, no nije li zapravo ve\u0107a ludost misliti da nas Bog poziva da \u010dinimo ne\u0161to \u0161to je nemogu\u0107e? Bog koji je najrazumnije bi\u0107e od svih nas skupa. Ako On ka\u017ee da se mo\u017ee uz Njegovu pomo\u0107, za\u0161to se ne poniziti, povjerovati i i\u0107i tim putem, nego se oholiti iznad njegove rije\u010di stavljaju\u0107i svoje mi\u0161ljenje?<\/span><\/p>\n

Sveti papa Ivan Pavao II. jasno je napisao u enciklici Veritatis Splendor (Sjaj Istine): \u201cPridr\u017eavati se Bo\u017ejeg zakona mo\u017ee u odre\u0111enim situacijama biti te\u0161ko, prete\u0161ko, ali ipak nikada nije nemogu\u0107e\u201d<\/em> (VS, 102). Jo\u0161 prije njega, bla\u017eeni papa Pavao VI. pisao je u enciklici Humanae Vitae (Ljudski \u017eivot): \u201cNi u \u010demu umanjiti spasonosni Kristov nauk \u2013 to je najodlu\u010dniji oblik ljubavi prema du\u0161ama. Ali to mora biti popra\u0107eno podno\u0161enjem (tolerancijom) i ljubavlju za koju je sam Gospodin dao primjer u svom postupku s ljudima. On nije do\u0161ao da sudi, nego da spasi; doista je bio o\u0161tar i strog prema grijesima, ali strpljiv i milosrdan prema gre\u0161nicima\u201d<\/em> (HV, 29). Dalje bla\u017eeni papa nastavlja: \u201c\u010covjek ne mo\u017ee na\u0107i istinsku sre\u0107u \u2013 za kojom te\u017ei svim svojim bi\u0107em \u2013 osim po\u0161tuju\u0107i zakone \u0161to ih je Bog upisao u njegovu narav i koje on mudro i s ljubavlju mora opslu\u017eivati\u201d<\/em> (HV, 31).<\/span><\/p>\n

Krepost poniznosti nam otvara put do Krista. Slijede\u0107i Marijin primjer. Sve \u0161to Gospodin od \u010dovjeka tra\u017ei, \u010dovjek mo\u017ee ostvariti s pomo\u0107u milosti koje \u0107e mu Gospodin dati. Jer dok On tra\u017ei ne\u0161to od tebe, daje ti i milosti da to napravi\u0161. Prakti\u010dki ti sve napravi, izvr\u0161i onih 99%, ti treba\u0161 samo taj 1% i tu zapne, tu se pojavi grijeh koji stoji nasuprot kreposti poniznosti, koji prije\u010di da to vidimo, uzvjerujemo i \u017eivimo.<\/span><\/p>\n

\u010covjek \u201czapo\u010dinje svoju povijest grijeha kad vi\u0161e ne priznaje Gospodina kao svojega Stvoritelja, nego \u017eeli sam posve neovisno odlu\u010divati \u0161to je dobro a \u0161to zlo. \u201cVi \u0107ete biti kao bogovi koji razlu\u010duju dobro i zlo\u201d (Post 3,5): to je prva napast, za kojom slijede sve ostale kojima je \u010dovjek lak\u0161e sklon popustiti zbog rana zadobivenih isto\u010dnim grijehom\u201d (sv. Ivan Pavao II., VS, 102).<\/span><\/p>\n

Dalje sveti papa nastavlja: \u201cBila bi prete\u0161ka pogre\u0161ka zaklju\u010diti (\u2026) kako je norma \u0161to je u\u010di Crkva samo po sebi jedino \u201cideal\u201d koji se zatim mora prilagoditi, uskladiti, stupnjevati prema, ka\u017ee se, konkretnim mogu\u0107nostima \u010dovjeka, prema \u201curavnote\u017eenom omjeru raznih dobara o kojima je rije\u010d\u201d. Ali koje su to \u201ckonkretne mogu\u0107nosti \u010dovjeka\u201d? I o KOJEMU se \u010dovjeku govori? O \u010dovjeku OBUZETU pohotom ili o \u010dovjeku OTKUPLJENOM PO KRISTU? Jer ovo je posrijedi: ZBILJNOST Kristova otkupljenja. KRIST NAS JE OTKUPIO! To zna\u010di: On nam je podario MOGU\u0106NOST da ostvarimo CIJELU istinu svojega bi\u0107a; On je na\u0161u slobodu oslobodio od OBUZETOSTI pohotom. Pa ako otkupljeni \u010dovjek i dalje grije\u0161i, tome nije razlog nesavr\u0161enost otkupiteljskog \u010dina Kristova, nego VOLJA \u010dovjekova da izbjegne milosti \u0161to izvire iz tog \u010dina. Bo\u017eja zapovijed jama\u010dno je razmjerna \u010dovjekovim sposobnostima, ali sposobnostima \u010dovjeka kojemu je dan Duh Sveti, \u010dovjeka koji, zapadne li u grijeh, uvijek mo\u017ee ste\u0107i oprost i u\u017eivati nazo\u010dnost Duha\u201d (VS, 103).<\/span><\/p>\n

Na koncu, vjerujem da vas je mnogo ve\u0107 iskusilo kako ni\u0161ta \u0161to je od ovoga svijeta ne mo\u017ee \u010dovjeka ispuniti, ve\u0107 jedino Bog, pa stoga niti umanjivanje crkvenog nauka ne\u0107e nas dovesti ka boljemu iako bi se na prvu tako \u010dinilo. Ostanimo vjerni Kristu, posebice u dana\u0161njem vremenu kada\u00a0 nije lako iznositi punu istinu jer je ona proro\u010dka, a proro\u0161tvo uvijek izaziva, tjera na mijenjanje, pa se oni koji se ne \u017eele mijenjati pretvaraju u napada\u010de Istine, ali bez brige: \u201cAko govore\u0107i istinu, steknemo neke neprijatelje, mi doti\u010dnima zapravo nismo neprijatelji nego su oni neprijatelji istini\u201d<\/em> (sv. Jeronim).<\/span><\/p>\n

Samo nas Bog mo\u017ee ispuniti u potpunosti, ovdje na zemlji \u0107e to biti u znaku kri\u017ea, ali u nebu \u0107emo iskusiti tu rije\u010d \u201cpunina\u201d u punini. Te\u017eimo za idealima jer nas oni vode u nebo. \u201cNijedno odrje\u0161enje, koje se nudi od strane dopadljivih u\u010denja, bilo ono \u010dak filozofskih ili teolo\u0161kih nauka, ne mo\u017ee \u010dovjeka istinski usre\u0107iti: samo kri\u017e i slava uskrsnuloga Krista mogu njegovoj savjesti podariti mir, a njegovu \u017eivotu spas\u201d<\/em> (sv. Ivan Pavao II., VS, 120).<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Robert Sarah, prefekt Kongregacije za bogo\u0161tovlje i disciplinu sakramenata, koji je ove godine posjetio na\u0161u domovinu, govore\u0107i prije godinu dana na Papinskom institutu Ivan Pavao II., izme\u0111u ostaloga, napomenuo je: “Nakon izvanredne sinode postalo je jasno kako nisu problem samo rastavljeni i ponovno civilno vjen\u010dani, nego i ho\u0107e li se nauk Crkve smatrati nedosti\u017enim idealom … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,3],"tags":[],"class_list":["post-1640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost","category-teologija-i-filozofija"],"views":5231,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1640"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1640\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}