{"id":1826,"date":"2016-10-20T11:40:45","date_gmt":"2016-10-20T11:40:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1826"},"modified":"2017-03-25T08:15:47","modified_gmt":"2017-03-25T08:15:47","slug":"smislenost-religijskih-izricaja-kod-alfreda-julesa-ayera-i-dio-ayer-i-njegovo-djelo-langauage-thruth-and-logic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/smislenost-religijskih-izricaja-kod-alfreda-julesa-ayera-i-dio-ayer-i-njegovo-djelo-langauage-thruth-and-logic\/","title":{"rendered":"Smislenost religijskih izri\u010daja kod Alfreda Julesa Ayera: I. dio – Ayer i njegovo djelo Langauage, Thruth and Logic"},"content":{"rendered":"

<\/a>1. \u00a0Ayer i njegovo djelo Langauage, Thruth and Logic<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Pozitivizam je smjer u empiristi\u010dkoj filozofiji koji priznaje da mi, ljudi, mo\u017eemo primati nove spoznaje tek preko pozitivnih<\/em> znanosti, a to su sve one znanosti koje se zasnivaju na iskustvu. Na taj na\u010din se odmah odbacuju sve one znanosti koje govore o transcendentnom, o ne\u010demu \u0161to na\u0161a osjetila ne mogu dohvatiti.[1]<\/a> Me\u0111u znanost koje nisu pozitivne (tzv. metafizi\u010dke znanosti)\u00a0 ubrajaju i filozofiju (klasi\u010dnu, skolasti\u010dku) i teologiju. Metafizika je dio filozofije koji se bavi nadsjetilnim iskustvima i stvarnostima, me\u0111u koje spada sam Bog, zatim \u017eivot nakon smrti i sl.[2]<\/a><\/span><\/p>\n

Neopozitivizam samo radikalizira takvo stajali\u0161te koje donosi pozitivizam. Jedna od osoba koje je potrebno ovdje spomenuti jest Ludwig Wittgenstein. On zastupa mi\u0161ljenje da je zada\u0107a filozofije samo analiza jezika. Analiza jezika pokazuje da su svi metafizi\u010dki stavovi besmisleni jer: O \u010demu se ne mo\u017ee govoriti, o tome se mora \u0161utjeti.<\/em>[3]<\/a><\/span><\/p>\n

Zato je neopozitivizam, zvan jo\u0161 i lingvisti\u010dko-analiti\u010dka filozofija, jedan od zna\u010dajnijih smjerova koji se razvio iz empirizma. Ova vrsta filozofije analizira znanstveni govor, osobito odnos govora i stvarnosti na koju se odnosi (\u0161to nazivamo semantikom) te odnos znakova nekog govora me\u0111u sobom (sintaksa). Samo one re\u010denice koje se mogu utvrditi iskustvom imaju smisla i to je glavna postavka ove filozofije. Kako iskustvom ne mo\u017eemo potvrditi metafizi\u010dke, eti\u010dke i religiozne iskaze, neopozitivisti takve iskaze smatraju besmislenima. \u0160tovi\u0161e, jedan od najzna\u010dajnijih predstavnika ovakvog na\u010dina razmi\u0161ljanja, ve\u0107 spomenuti Ludwig Wittgenstein smatra da je ve\u0107ina filozofskih pitanja besmislena, a to ne uvi\u0111amo zato \u0161to ne razumijemo logiku na\u0161eg jezika.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Uz Wittgensteina, me\u0111u neopozitiviste ubrajamo Moritza Schlicka i Rudolfa Carnapa koji su pripadnici takozvanog Be\u010dkog kruga. <\/em>Tom krugu pripadaju filozofi diljem Europe pa se osim u Austriji, neopozitivizam \u0161iri i u Pragu, Berlinu, Var\u0161avi, Lalovu te u drugim europskim gradovima.[5]<\/a> Alfred Jules Ayer je britanski filozof i svakako je jedan od vode\u0107ih predstavnika logi\u010dkog pozitivizma. Njegova najpoznatija knjiga je Language, Truth and Logic<\/em> koja je prvi put izdana 1936. godine kad je on imao tek dvadeset i \u0161est godina. S vremenom je postao jedan od najutjecajnijih britanskih filozofa 20. st.[6]<\/a> Predavao je filozofske predmete na Oxfordu. Filozofi koji su na njega utjecali su David Hume, George Berkeley, Bertrand Russell, Ludwig Wittgenstein te moderniji George Edward Moore i Be\u010dki krug<\/em> kojega smo ranije naveli kao glavnog promicatelja lingvisti\u010dko-analiti\u010dke filozofije.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

U uvodu navedenog djela, Ayer iznosi svoj stav da je potrebno najprije ukloniti metafiziku iz filozofije. Tek tada filozofija \u0107e mo\u0107i krenuti naprijed. Po njemu postoje dvije vrste ispravnih tvrdnji u znanostima; jedne su one koje dolaze prije iskustva (a priorne<\/em>) \u2013 to su logi\u010dke i \u010disto matemati\u010dke tvrdnje, a druge su tvrdnje koje se ti\u010du iskustvenih \u010dinjenica. Te iskustvene dobivamo putem na\u0161ih osjetila (vid, sluh, opip i druga). Za prve prihva\u0107a istinitost i sigurnost jer ne tvrde ni\u0161ta o iskustvenome svijetu. Druge ili iskustvene<\/em> tvrdnje mogu biti samo hipoteze, mogu\u0107e, ali nikako sigurne<\/em>.[8]<\/a> U trenutku kad do\u0111emo do iskustva koje ru\u0161i na\u0161u hipotezu (bilo koju znanstvenu pretpostavku), moramo tu hipotezu odbaciti ili prepraviti. One tre\u0107e tvrdnje, koje nadilaze iskustvenost ili provjerljivost, a odnose se na Boga, religiju ili primjerice etiku smatra besmislenima te ih odbacuje. Smatra naime da uop\u0107e nema potrebe na njih tro\u0161iti rije\u010di i vrijeme.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

[1]<\/a> usp. Ivan MACAN, Filozofija spoznaje, <\/em>Zagreb, August \u0160enoa, 1997., 78.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> usp. Hrvatska enciklopedija, http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=40343<\/a> (16. 2. 2015.)<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Ludwig WITTGENSTEIN, Tractatus logico-philosophicus<\/em>, Predgovor. citirano prema: Ivan MACAN, Filozofija spoznaje<\/em>, 78.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> usp. Ivan DEV\u010cI\u0106, Bog i filozofija<\/em>, Zagreb, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, 2003., 130.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> usp. Ivan MACAN, Filozofija spoznaje<\/em>, 78.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> usp. Ben ROGERS, Sir A. J. Ayer (9. 12. 2013.), u: Encyclopaedia Britannica<\/em>, u: http:\/\/www.britannica.com\/EBchecked\/topic\/46462\/Sir-AJ-Ayer<\/a> (12. 10. 2016.)<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> usp. Alfred Jules AYER, Langauge, Truth and Logic<\/em>, Great Britain, Penguin Book, 1975., 41 \u2013 43.<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> usp. Alfred Jules AYER, Langauge, Truth and Logic<\/em>, 41 \u2013 43.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1. \u00a0Ayer i njegovo djelo Langauage, Thruth and Logic Pozitivizam je smjer u empiristi\u010dkoj filozofiji koji priznaje da mi, ljudi, mo\u017eemo primati nove spoznaje tek preko pozitivnih znanosti, a to su sve one znanosti koje se zasnivaju na iskustvu. Na taj na\u010din se odmah odbacuju sve one znanosti koje govore o transcendentnom, o ne\u010demu \u0161to … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1864,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1826","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":5366,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1826"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1826\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}