{"id":1900,"date":"2016-10-25T14:06:39","date_gmt":"2016-10-25T14:06:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=1900"},"modified":"2017-03-17T14:15:55","modified_gmt":"2017-03-17T14:15:55","slug":"zena-majka-kraljica-blazena-katarina-kosaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/zena-majka-kraljica-blazena-katarina-kosaca\/","title":{"rendered":"\u017dena, majka, kraljica – Bla\u017eena Katarina Kosa\u010da"},"content":{"rendered":"

Neka mi ova velika \u017eena ne zamjeri, a ni svi koji \u010ditate tekst \u0161to ne\u0107e na dostojan na\u010din biti prikazan ovdje \u017eivot velike Katarine Kosa\u010de koja je u mnogo\u010demu zadu\u017eila na\u0161 narod. Po\u0161to je njezin lik usko vezan uz brojne legende poku\u0161at \u0107emo u ovom tekstu razdvojiti \u010dinjenice koje pouzdano znamo od stvari koje imaju veze s vjerom i legendi koje su duboko utkane u hrvatski narod.<\/span><\/p>\n

Na\u0161i balkanski povjesni\u010dari, njima \u0107u pribrojiti i hrvatske znanstvenike pa neka se nitko ne uvrijedi \u0161to ovu lijepu zemlju smje\u0161tam u Balkan, jo\u0161 uvijek pravo ne znaju kako je kraljevina Bosna pala pod Osmansku vlast. Pri\u010da o Bosni koja \u0161aptom pade dugo vremena je stajala kao \u010dinjenica, no po arhivskim spisima i zapisanim svjedo\u010danstvima bitaka ta pri\u010da ne dr\u017ei ba\u0161 potpuno vodu. U prvo vrijeme za pad Bosne i dolazak Osmanlija izravno se optu\u017eivalo \u017eenu iz naslova, kojoj je vrijeme stavilo epitet bla\u017eena, pa tako jedan poznati franjevac iz 17. stolje\u0107a fra Franjo Glavini\u0107 ka\u017ee kako je upravo Katarina pozvala Mehmeda II. Osvaja\u010da da osveti njezina mu\u017ea Stjepana Toma\u0161a Ostoji\u0107a, no i ta pri\u010da nije potvr\u0111ena u izvorima, a i nikada se u povijesti nije sumnjalo da je njezin mu\u017e ubijen. Kada bismo slu\u0161ali pojedine povjesni\u010dare s onu stranu Drine vjerojatno bismo nai\u0161li na to kako su i Bosanci i Hrvati zapravo uvijek bili Srbi, samo to jo\u0161 ne znaju. Me\u0111utim, raznih pri\u010da i politi\u010dkih igara u kojima se snalaze samo dobri poznavatelji povijesti, kao i legendi koje se ve\u017eu uz neku poznatu li\u010dnost je puno, pa \u0107emo spomenuti prvo \u010dinjenice. Dakle 1463. godine Mehmed II. Osvaja\u010d zauzeo je Bosnu i pogubio kralja Stjepana Toma\u0161evi\u0107a, Katarininog posinka koji je bio katolik(dakle nikako nije mogao biti Srbin pravoslavac). Kraljica majka Katarina pobjegla je preko Dubrovnika u Rim,a njezina ro\u0111ena djeca Sigismund i Katarina odvedena su u ropstvo i tamo potur\u010dena. \u0160to se doga\u0111alo od tada sa lijepom zemljom Bosnom \u010ditamo u tu\u017enim stranicama na\u0161ega naroda, a \u0161to \u0107e jo\u0161 s njom biti u budu\u0107nosti samo Bog dragi zna. Nastavljamo s \u010dinjenicama: Katarinu su u Rimu jako lijepo primili, od dvojice papa dobila je izda\u0161nu pomo\u0107 te je \u017eivjela dostojanstveno svog stale\u017ea, a koliko je bila ondje cijenjena govori i \u010dinjenica da je njezina prisutnost posebno zapisana u Akvili 1472. prigodom prijenosa kostiju sv. Bernardina Sijenskog. U tim svim okolnostima se o\u010ditovao njezin posebno svet \u017eivot. Povezala se sa tada\u0161njom sredi\u0161njom franjeva\u010dkom crkvom Araceli u Rimu gdje je obilno pomagala siroma\u0161ne, a bila je zapisana ondje i kao franjeva\u010dka tre\u0107oredica. \u010cinjenica je jo\u0161 i da je Crkva nikada nije slu\u017ebeno proglasila bla\u017eenom.\u00a0<\/span><\/p>\n

Sada idemo na na\u0161u vjeru: Katoli\u010dka Crkva uvijek je budno pratila takozvani osje\u0107aj vjernika. Njega spominje i Pio IX. kada govori da iako nemamo zapisa o Mariji da je bez grijeha za\u010deta, ta vjerska istina stoji u osje\u0107aju vjernika koji se \u010duvao na svim prostorima od samih po\u010detaka. Tako taj sensus fidei \u017eivi i u \u0161tovanju Katarine Kosa\u010de. Njezino ime i njezin lik duboko se urezao u na\u0161 narod. Franjevci su je pokopali u svojoj crkvi Araceli gdje joj je grob do danas. On je od same njezine smrti 1478. godine bio odredi\u0161e mnogih Hrvata koji su do\u0161li moliti njezin zagovor. Te\u017eak njezin \u017eivot franjevci su prepri\u010davali svim posjetiteljima pa joj se \u0161tovanje ra\u0161irilo i me\u0111u onima koji nisu bili s ovih prostora. Brojne legende o kralji\u010dinu \u017eivotu, nazivi izvora, gora, mjesta u Bosni te \u017eivo narodno sje\u0107anje na svoju posljednju kraljicu govori koliko je njezin lik usje\u010den u narod. Tako jedna legenda ka\u017ee da zbog svog te\u0161kog \u017eivota, jer ipak Katarina je izgubila prvo svog mu\u017ea, pa djecu pa kraljevstvo i onda \u017eivjela u tu\u0111oj zemlji, je nosila crninu u kojoj se pojavljivala i pred papom pa \u017eene u Bosni u \u010dast njezine patnje nose crne rupce na glavi. Jedna legenda ka\u017ee da je upravo ona nau\u010dila \u017eene u Kraljevoj Sutjesci vesti takve rupce. Zbog tolikog zna\u010daja za ljude na ovim prostorima Crkva je dopustila franjeva\u010dkom redu da Katarinu Kosa\u010du slavi kao bla\u017eenicu. <\/span><\/p>\n

Nakon \u0161to smo dokazali kako je zaista posljednja bosanska kraljica bila sveta katolkinja, mo\u017eemo spomenuti jo\u0161 jednu \u010dinjenicu koju pouzdano znamo iz izvora. Naime pred svoju smrt bogato je nadarila crkve koje su joj pomagale od svog imutka, darovala je kao prava franjeva\u010dka tre\u0107oredica i sirotinju, a papu Siksta IV. i njegove nasljednike imenovala je ba\u0161tinicima bosanskog kraljevstva.\u00a0<\/span><\/p>\n

Na prvi pogled postavlja nam se pitanje koju poruku mo\u017ee dati \u017eivot velike Katarine Kosa\u010de nama u dana\u0161njem vremenu. Rekao bih da je stvar vrlo jasna: posljednja bosanska kraljica koja je u franjeva\u010dkoj duhovnosti zavrijedila nebesku slavu, svoje je kraljevstvo ostavila u ba\u0161tinu rimskom papi i njegovim nasljednicima. Tako je dana\u0161nji ba\u0161tinik bosanskog kraljevstva, a usudio bih se re\u0107i i cijelog na\u0161eg hrvatskog naroda, sada\u0161nji papa Franjo. Poruka ove bla\u017eenice bila bi upravo u tome da \u017eivimo na\u0161e kr\u0161\u0107anstvo onako kako ga papa zami\u0161lja \u0161to mi se \u010dini da je nama Hrvatima posebno te\u0161ko. U na\u0161im glavama \u010desto jo\u0161 traju mr\u017enje iz pro\u0161lih ratova i netrpeljivost prema starim strukturama, ali Kristov namjesnik na zemlji od nas ne bi tra\u017eio ne\u0161to nemogu\u0107e. Zapravo on zahtjeva svojim primjerom i poticajima samo to da iza\u0111emo iz svojih rovova u koje smo zakopani. Poziva nas da ne gledamo sve koji idu prema nama kroz ni\u0161an progla\u0161avaju\u0107i ih komunistima, masonima i tko zna kojim drugim nazivima koji su danas postali obi\u010dne floskule za sve koji nam se ne svi\u0111aju, nego da svakog tog protivnika primjerom pozovemo na obra\u0107enje, da mu pri\u0111emo, da ga zavolimo. Poruka je jasna, primjer Katarine je savr\u0161en, Bog je milosrdan, a papa je mudar, samo nam jo\u0161 fali na\u0161a volja pa vjerujem da ni zagovor ove, za franjeva\u010dki red bla\u017eene \u017eene, majke i kraljice, ne\u0107e izostati!<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neka mi ova velika \u017eena ne zamjeri, a ni svi koji \u010ditate tekst \u0161to ne\u0107e na dostojan na\u010din biti prikazan ovdje \u017eivot velike Katarine Kosa\u010de koja je u mnogo\u010demu zadu\u017eila na\u0161 narod. Po\u0161to je njezin lik usko vezan uz brojne legende poku\u0161at \u0107emo u ovom tekstu razdvojiti \u010dinjenice koje pouzdano znamo od stvari koje imaju … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1902,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kutak-tisine"],"views":11640,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1900"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1900\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}