{"id":2078,"date":"2016-11-28T12:21:03","date_gmt":"2016-11-28T12:21:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=2078"},"modified":"2017-03-15T08:00:04","modified_gmt":"2017-03-15T08:00:04","slug":"mesija-i-mesijansko-iscekivanje-u-starom-zavjetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/mesija-i-mesijansko-iscekivanje-u-starom-zavjetu\/","title":{"rendered":"Mesija i mesijansko i\u0161\u010dekivanje u Starom zavjetu"},"content":{"rendered":"

Mesija dolazi od hebrejske rije\u010di Ma\u0161iah<\/em> ili aramejske Me\u0161iho<\/em> \u0161to zna\u010di pomazanik. U Starome zavjetu pomazanicima (mesijama) su se nazivali najprije kraljevi jer ih je Bog izabrao da u njegovo ime vode i \u0161tite njegov izabrani narod. David se na mnogo mjesta naziva Pomazanikom Gospodnjim jer je bio obredno pomazan svetim uljem, znakom Duha Bo\u017ejega.[1]<\/a> Bio je Bogu posve\u0107ena osoba, stoga je svaki vjernik bio du\u017ean iskazivati religiozno po\u0161tovanje. Od \u010dasa kad je Natanovo proro\u010danstvo vezalo nadanje Izraela uz vladarsku ku\u0107u Davida svaki kralj iz njegova roda postaje mesija pomo\u0107u kojeg \u017eeli Bog ispuniti svoje naume u pogledu svoga naroda. To se proro\u0161tvo mo\u017ee uzeti kao za\u010detak i temelj mesijanskih o\u010dekivanja i tuma\u010denja mesijanizma u Izraelu.[2]<\/a><\/span><\/p>\n

Kad u VI. stolje\u0107u prije Krista kraljevi nestaju s pozornice \u017eidovske povijesti pomazanicima su prozvani proroci i sve\u0107enici. Oni su sada umjesto kraljeva vodili narod i upravljali njegovom sudbinom. I oni su bili pomazivani svetim uljem da se ozna\u010di da pripadaju Bogu, da su obu\u010deni u Silu Duha Bo\u017ejega i da imaju obavljati svetu slu\u017ebu.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

U kasnom \u017eidovstvu proroci, smatraju\u0107i vladaju\u0107e pomazanike nevjernima, usmjeruju nadu Izraela u o\u010dekivanje budu\u0107eg Kralja te se iz njihovih obe\u0107anja razvio kraljevski mesijanizam. Kraljevanje tog mesijanskog Kralja uklapa se u okvir teokratskih ustanova, ali se shva\u0107a vrlo realisti\u010dki s naglaskom na politi\u010dku stranu njegove uloge.[4]<\/a> Mesijansko i\u0161\u010dekivanje povezano je sa \u0161irim eshatolo\u0161kim zna\u010denjem. \u010cesto se Mesiju o\u010dekuje kao politi\u010dkog vladara, no on u sebi pomiruje narodne, politi\u010dke i religiozne zahtjeve.<\/span><\/p>\n

Kriza kraljevskoga mesijanizma dovodi mesijansku nadu u drugom smjeru, u smjeru teokratskih ideja i nastojanja. Javila se nada da \u0107e Bog ostvariti svoje kona\u010dno kraljevanje posredstvom posebnoga lika kojega prorok Izaija naziva Sluga Jahvin, poznat i kao Sluga patnik. Lik Sluge patnika otvara prostor za novo poimanje mesijanskoga lika. Premda je po svojoj patnji lik Sluge vi\u0161e prorok, on je i kraljevski, dakle, mesijanski lik. Mesijanska ideja, dakle, postupno izlazi iz sfere mesijanske mo\u0107i i ulazi u sferu proro\u010dke uloge. Proro\u010dka je uloga najvi\u0161e odre\u0111ena solidarno\u0161\u0107u s onima koje spa\u0161ava.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

U Isusovo vrijeme razli\u010dite vjerske i politi\u010dke skupine u Izraelu imale su i razli\u010dit stav prema mesijanizmu. Farizejski su i\u0161\u010dekivali mesiju kao kralja. Saduceji, jer se oslanjaju samo na Toru<\/em>, imaju malo elemenata za mesijanizam, a narodni mesijanizam smatraju opasnim. Esenski mesijanizam, premda daje prednost sve\u0107eni\u010dkom nad kraljevskim Mesijom, veliku va\u017enost daje politi\u010dkoj Mesijinoj ulozi. Zelotski mesijanizam nagla\u0161ava nadu u obnovu Izraelove slave, zastupa teokraciju i zauzima se za dokidanje svih poganskih kraljevstava.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

\u201eUnato\u010d razli\u010ditim poimanjima, svi oblici mesijanizma imaju jedan zajedni\u010dki nazivnik, a to je nada, tj. i\u0161\u010dekivanje posebnoga izravnog spasiteljskog Bo\u017ejeg zahvata ili zahvata preko neke pravedne, od Boga poslane osobe, posrednika \u010diji je jamac sam Bog.\u201c[7]<\/a><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. Adalbert REBI\u0106, Biblijsko \u2013 teolo\u0161ki pabirci o Isusu Kristu<\/em>, KS, ZAGREB, 2005., 50.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Usp. Pierre \u2013 Emile BONARD \u2013 Pierre GRELOT, Mesija, <\/em>u: Rje\u010dnik Biblijske teologije, KS, ZAGREB, 1988., 530 – 531.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. Adalbert Rebi\u0107, Biblijsko \u2013 teolo\u0161ki pabirci o Isusu Kristu, 50.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. Pierre \u2013 Emile BONARD \u2013 Pierre GRELOT, Mesija, <\/em>u: Rje\u010dnik Biblijske teologije<\/em>, 530 – 533.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Marinko VIDOVI\u0106, Proro\u010dki mesijanizam, u: Bogoslovska smotra<\/em>, 85 (2015.) 2, 507 \u2013 508.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Usp. Isto, 511.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> Isto, 512.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mesija dolazi od hebrejske rije\u010di Ma\u0161iah ili aramejske Me\u0161iho \u0161to zna\u010di pomazanik. U Starome zavjetu pomazanicima (mesijama) su se nazivali najprije kraljevi jer ih je Bog izabrao da u njegovo ime vode i \u0161tite njegov izabrani narod. David se na mnogo mjesta naziva Pomazanikom Gospodnjim jer je bio obredno pomazan svetim uljem, znakom Duha Bo\u017ejega.[1] … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2080,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":7656,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2078"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2078\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}