{"id":2145,"date":"2017-12-08T06:57:18","date_gmt":"2017-12-08T06:57:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=2145"},"modified":"2017-12-08T06:57:18","modified_gmt":"2017-12-08T06:57:18","slug":"bezgrjesna-majka-i-uciteljica-vjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/bezgrjesna-majka-i-uciteljica-vjere\/","title":{"rendered":"Bezgrje\u0161na – Majka i u\u010diteljica vjere"},"content":{"rendered":"

Razmi\u0161ljaju\u0107i o Bezgrje\u0161noj, mo\u017eemo promotriti njezinu ulogu u Bo\u017ejem djelu stvaranja, a osobito doga\u0111aje vezane uz Navje\u0161tenje, te iz toga poku\u0161ati prepoznati Mariju kao Majku na\u0161e vjere i u\u010diteljicu \u017eivota. Za\u0161to \u010dastiti Mariju i nastojati se na\u0107i na putu na kojem je ona-pitanja su koja stoje pred nama.<\/span><\/p>\n

Bog ima svoje stvarala\u010dko djelo, a u njemu je Marija sasvim izvanserijski “proizvod”. Neizrecivi Bog izabrao je i odredio svome Jedinoro\u0111enom Sinu Majku iz koje se, u punini vremena, on imao roditi. Izme\u0111u svih stvorova, upravo je nju obdario tolikom ljubavlju i drugim darovima da se upravo ona, slobodna od svake ljage grijeha, pojavila u takvoj punini nevinosti i svetosti, kakve jedino Bog mo\u017ee zamisliti i ostvariti.<\/span><\/p>\n

Bezgrje\u0161na je u vje\u010dnoj Bo\u017ejoj zamisli prije nego \u0161to je svijet stvoren, prije nego \u0161to je po\u010dela povijest. A kad se navr\u0161ila punina vremena, kada je do\u0161ao \u010das da Bog po\u0161alje svoga Sina, Marija izlazi iz svoje anonimnosti i postaje graditeljicom povijesti. U tom trenutku navje\u0161tenja an\u0111eo je pozdravlja rije\u010dima: “Zdravo milosti puna. Gospodin s tobom<\/em>.” To njezino novo ime, Milosti puna, <\/em>najbolje izra\u017eava Marijino otajstvo. Naime, bez milosti nema Marije. Ali \u0161to zapravo zna\u010di milost? Biblija nam govori da je to svojstvo Boga koji je svoj narod izveo iz egipatskog ropstva i babilonsko-asirskog su\u017eanjstva, i koji ga, po\u0161to se odmetnuo, zove na obra\u0107enje, te mu milosrdno opra\u0161ta prijestupe i uvijek ostaje uz njega. Dakle, na\u0107i milost u Bo\u017ejim o\u010dima zna\u010di u\u017eivati Bo\u017eju blizinu. A kada an\u0111eo ka\u017ee “Zdravo milosti puna”, <\/em>tada nam zapravo Bog objavljuje da Marija od prvog trenutka svog postojanja u\u017eiva neograni\u010denu Bo\u017eju naklonost i prijateljstvo.<\/span><\/p>\n

Marija bez grijeha za\u010deta, odnosno milosti puna, ure\u0161ena je svim milosnim darovima zato \u0161to \u0107e u njezinu tijelu Sin Bo\u017eji postati \u010dovjekom. Evo, za\u010det \u0107e\u0161 i roditi Sina…, <\/em>govori joj an\u0111eo. Marija ne razumije \u0161to sve to zna\u010di; ona i pita kako \u0107e se to dogoditi. Me\u0111utim, potpuno prihva\u0107a Bo\u017eji plan i svoje mjesto u njemu. Marija vjeruje! Postaje sudionica i suradnica u djelu Bo\u017ejem. Njezin pristanak omogu\u0107uje najve\u0107e \u010dudo u povijesti svijeta: utjelovljenje Rije\u010di, Boga.<\/span><\/p>\n

U Starom zavjetu Mojsije je prema Bo\u017ejim uputama uredio bogo\u0161tovni prostor, odnosno \u0160ator, kojeg je prekrio oblak i u kojemu se nastanila slava Jahvina; taj \u0161ator je mjesto sastanka Boga s Mojsijem, a oblak je znak da je Bog si\u0161ao u to svoje prebivali\u0161te. Tako i Marija, prihvativ\u0161i an\u0111elovu rije\u010d, postaje \u0160ator ispunjen Bogom jer ju je ispunio Duh Sveti. U ovoj usporedbi postoji i jedna bitna razlika; dok su u Starom zavjetu \u0160ator i Oblak samo znak nevidljivoga Boga, u Mariji pak, osjenjenoj Duhom Svetim, nevidljivi Bog postaje vidljiv; Sin Bo\u017eji u njoj prebiva na vidljivi, ljudski na\u010din. Starokr\u0161\u0107anski himan o ovome zadivljeno pjeva: U svome si krilu nosila onoga koga nebesa ne mogu obuhvatiti.<\/em>\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n

Iz okolnosti Navje\u0161tenja odra\u017eava se Marijina vjerni\u010dka du\u0161a. Mariju vidimo kao vjernicu, i jo\u0161 vi\u0161e: kao Majku na\u0161e vjere, kao Majku svih vjernika. Susret s an\u0111elom za nju je zbunjuju\u0107i, obe\u0107anje da \u0107e roditi sina za nju je posve nevjerojatno. An\u0111elova rije\u010d: Ta Bogu ni\u0161ta nije nemogu\u0107e, <\/em>nije klju\u010d za razumijevanje otajstva, ali je sasvim dostatna za Marijino povjerenje. Ona je tada na putu vjere, ali je na tom istom putu vjere i tijekom cijelog svog \u017eivota: od Navje\u0161tenja, preko bijega u Egipat, svadbe u Kani, Velikog petka, pa do Uskrsnog jutra. Na tom putu vjere Marija kraljuje.<\/span><\/p>\n

\u0160to zna\u010di vjerovati? U\u010dili su stari na vjeronauku: “Vjerovati zna\u010di dr\u017eati za istinu \u0161to nam je Bog objavio”. Abraham, me\u0111utim, kada je iza\u0161ao iz zemlje svoje, iz zavi\u010daja i roda o\u010dinskog<\/em>(Post 12,1), i pristao na nesigurnost nomadskog \u017eivota, imao je samo obe\u0107anje. Tako i Marija; kada se podlo\u017eila Bo\u017ejem planu, nije to u\u010dinila kao protuuslugu za darovanu joj istinu, ve\u0107 je vjerovala u obe\u0107anje. Oba obe\u0107anja su nevjerojatna, ali jamac za njih je sam Bog. Bog i Mariji, i Abrahamu ostaje jedina sigurnost. Upravo kod Abrahama i Marije vidimo va\u017enost nade u sklopu vjere, odnosno \u010dvrsto pouzdanje da Bog svoja obe\u0107anja izvr\u0161ava. Oni toliko vjeruju u Bo\u017eja obe\u0107anja da Bogu uzvra\u0107aju bezuvjetnom ljubavi. Abraham je bio spreman \u017ertvovati sina jedinca-Izaka, a Marija je uz svoje tiho i dosljedno zvanje slu\u017ebenice, uz sudjelovanje u Muci, tako\u0111er i stvarno prinijela \u017drtvu svoga Sina. Jer, kao \u0161to ka\u017ee biskup Fulton Sheen, premda nije bila sve\u0107enik, s pravom je na Kalvarijskom bre\u017euljku\u00a0 mogla re\u0107i: Ovo je moje tijelo; ovo je moja Krv.<\/em><\/span><\/p>\n

Marija je i na\u0161a u\u010diteljica, i to ponajprije prve i najva\u017enije zapovijedi svoga Sina: zapovijedi ljubavi. Navje\u0161tenjem Marija ulazi u najbli\u017ei krug Bo\u017ejih prijatelja i suradnika; uz nju je tu jedino jo\u0161 sv. Josip. Unato\u010d toj \u010dinjenici ona ne mijenja na\u010din \u017eivota u smislu promjene prebivali\u0161ta, biranja posluge, oslovljavanja i sli\u010dnih stvarnosti koje se redovito doga\u0111aju u slu\u010daju uspinjanja po dru\u0161tvenoj ljestvici, ve\u0107 hiti u Gorje i ide prite\u0107i u pomo\u0107 trudnoj Elizabeti. Za\u0161to to \u010dini? Jer se ljubav prema Bogu ostvaruje ljubavlju prema bli\u017enjemu. Naime, tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne mo\u017ee ljubiti, <\/em>ka\u017ee nam sveti Ivan. Iz svega ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti i odgovoriti na pitanje s po\u010detka: Za\u0161to biti na putu na kojem je Marija? Zato jer je Marijin put siguran put. To je put vjere, ufanja i ljubavi. Sretnih li nas ako hodimo putem kojim hodi Marija jer tada nalazimo \u017eivot i primamo spas od Gospodina.[1]<\/a><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

[1]<\/a> Tekst sastavljen prema: Bir\u0161i\u0107, fra Gracijan, Marija – po\u010detak boljega svijeta : mala pu\u010dka mariologija, HKD Sv. Jeronima, Zagreb, 2005.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razmi\u0161ljaju\u0107i o Bezgrje\u0161noj, mo\u017eemo promotriti njezinu ulogu u Bo\u017ejem djelu stvaranja, a osobito doga\u0111aje vezane uz Navje\u0161tenje, te iz toga poku\u0161ati prepoznati Mariju kao Majku na\u0161e vjere i u\u010diteljicu \u017eivota. Za\u0161to \u010dastiti Mariju i nastojati se na\u0107i na putu na kojem je ona-pitanja su koja stoje pred nama. Bog ima svoje stvarala\u010dko djelo, a u … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3351,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-2145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost"],"views":2051,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2145\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}