{"id":2575,"date":"2017-03-21T06:51:00","date_gmt":"2017-03-21T06:51:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=2575"},"modified":"2017-03-21T06:51:00","modified_gmt":"2017-03-21T06:51:00","slug":"vjera-u-suvremenom-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/vjera-u-suvremenom-svijetu\/","title":{"rendered":"Vjera u suvremenom svijetu"},"content":{"rendered":"

Zapadni svijet je razvio kulturu koja isklju\u010duje Boga iz javne svijesti. Sekularizacijom u novom vijeku zapo\u010dinje slo\u017eeni proces u odnosima izme\u0111u vjere i kulturnog napretka, koji najprije dovodi do postupnog odvajanja i otu\u0111enja od Crkve sve do radikalnog loma Evan\u0111elja s kulturom u dana\u0161njem sekulariziranom svijetu. Moderna svijest, smatra se danas, nema dodirnih to\u010daka s Evan\u0111eljem.[1]<\/a> \u201eZa suvremeno dru\u0161tvo razum i vjera nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dkog, jer su to dvije radikalno odvojene sfere od kojih samo razum ima pravo javnosti dok vjera mora ostati potisnuta u intimu du\u0161e i privatnog obiteljskog doma. Kad bolje razmislimo, takvo mi\u0161ljenje je totalitaristi\u010dko te prijeti, zaglupljuje, unaza\u0111uje, poni\u017eava i vrije\u0111a dostojanstvo \u010dovjeka i njegov razum\u201c[2]<\/a> Zaboravlja se na korijene, a prosvjetiteljsko racionalizam se cementira. Tako znanost ra\u0111a scientizmom, laicitet stvara laicizam, a sekularizacija, koja je vjekovima predstavljala uspjeh, sada se okrenula protiv same sebe te uzrokuje otu\u0111enje i kod pojedinca i kod naroda. Podudarnost racionalnosti sa znano\u0161\u0107u i taj rascjep izme\u0111u znanosti, morala i religije obilje\u017eje je modernog doba.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

Moralna snaga nije rasla zajedno s razvojem znanosti, \u0161tovi\u0161e, \u010dak se umanjila, jer tehni\u010dki mentalitet ograni\u010dava moral na subjektivno podru\u010dje, dok je nama upravo potreban javni moral, moral koji \u0107e biti kadar odgovoriti prijetnjama koje su se nadvile nad egzistenciju svih nas. Prava i najve\u0107a opasnost ovog trenutka nalazi se upravo u toj neravnote\u017ei izme\u0111u tehni\u010dkih mogu\u0107nosti i moralne energije. Sigurnost koja nam je potrebna kao pretpostavka na\u0161e slobode i na\u0161ega dostojanstva ne mo\u017ee proizi\u0107i u kona\u010dnici iz tehni\u010dkih sustava kontrole, nego samo iz moralne snage \u010dovjeka.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Nije istina da odvajanje znanstvenog, pravnog, moralnog i religioznoga podru\u010dja obe\u0107ava ravnote\u017eu te da ne\u0107e izazvati protivnosti me\u0111u njima. Ba\u0161 naprotiv: slobodno djelovanje na jednom podru\u010dju \u010desto se protivi slobodnom djelovanju na drugom podru\u010dju. Primjerice ako Boga protjeramo iz znanstvenog podru\u010dja, onda je i religija je protjerana iz ljudskog \u017eivota. Ako izbacimo moral iz prava, onda su vrednote izba\u010dene iz na\u0161ih zakona. Ako znanost i tehnika mogu djelovati bez ograni\u010denja, napredak mo\u017ee biti slijep i destruktivan.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

Nema dvojbe da je jaz izme\u0111u Evan\u0111elja i kulture drama na\u0161ega vremena kao \u0161to je bio slu\u010daj i u drugim razdobljima. Treba stoga da se sve poduzme u smjeru plodnog evangeliziranja kulture, ili bolje re\u010deno kultura. Tu je od velike va\u017enosti svjedo\u010danstvo Crkve. Ono je tu mogu\u0107e najvi\u0161e i bitno po laicima u raznim segmentima dru\u0161tva: u obitelji i raznim organizacijama, strukovnim, gospodarskim, kulturnim, politi\u010dkim i drugim.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

Crkva je pozvana i poslana pokazati kakve posljedice Evan\u0111elje ima u kontekstu politi\u010dkoga, ekonomskoga i kulturnoga. Konstitucija o Crkvu u suvremenom svijetu Gaudium et Spes<\/em> s pravom polazi od uvjerenja da su sve artikulacije vjerskih osje\u0107aja na neki na\u010din ovisne o dru\u0161tveno \u2013 povijesnom i kulturnom okviru u kojemu se svaki put tra\u017ei izraz. Religija bez kulture ili protiv kulture ra\u0111a vjerski fundamentalizam. Vjerski fundamentalisti opiru se dana\u0161njoj slobodarskoj kulturi i ve\u017eu se uz staru, tradicionalnu kulturu.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

\u201eNa po\u010detku cijelog dru\u0161tveno \u2013 politi\u010dkog ure\u0111enja je \u010dovjek, kojega najbolje poimamo tradicionalnim pojmom osobe: \u010dovjek je izvor, nositelj i cilj svih dru\u0161tvenih institucija. Dru\u0161tvo je radi \u010dovjeka, a ne \u010dovjek radi dru\u0161tva, iako se ne mo\u017ee govoriti o dihotomiji izme\u0111u \u010dovjeka i dru\u0161tva. Te\u017ei\u0161te je na \u010dovjeku kao osobi.\u201c[8]<\/a><\/span><\/p>\n

Obitelj, vlasni\u0161tvo i dr\u017eava tri su sto\u017eera dru\u0161tvenog poretka. Bog je ljudima zadao da svaki od njih ostvaruju vlastitu osobu unutar ljudske naravi. Kroz obitelj \u010dovjek se ostvaruje prema unutra, no \u010dovjek se treba ujedno ostvariti prema van, prema svijetu, bez kojeg \u010dovjek ne mo\u017ee opstati. \u010covjek mo\u017ee opstati samo kao dru\u0161tveno bi\u0107e.[9]<\/a> Pravo je kr\u0161\u0107anstvo ako smo u neprestanom \u017eivom odnosu s Bogom ili kako ka\u017ee Koncil ako smo s njim u dijalogu. Moglo bi se pomisliti, kao \u0161to se danas \u010desto misli, da je kr\u0161\u0107anstvo izme\u0111u vjernika pojedinca i Krista kao pojedinca, no to ne bi bilo kr\u0161\u0107anstvo, jer pravo kr\u0161\u0107anstvo je zajedni\u0161tvo. Jer nema privatnog Boga ni privatnog Krista. Kr\u0161\u0107anstvo je u zajedni\u0161tvu s drugim ljudima. Kr\u0161\u0107anstvo je odno\u0161enje me\u0111u osobama.[10]<\/a><\/span><\/p>\n

\u017divimo u vremenu u kojem kr\u0161\u0107ani imaju sve vi\u0161e pitanja, ali i problema u odnosu prema vjeri. Problemi proizlaze iz na\u010dina \u017eivota i pona\u0161anja, posebno u odnosu na sve ve\u0107i broj moralnih pitanja. Dok se, s jedne strane, sve vi\u0161e gubi osobni kontakt s Bogom i kontakt s Crkvom kao zajednicom vjernika, s druge strane, suvremeni je na\u010din \u017eivota sve bezobzirniji prema kr\u0161\u0107anskim vrednotama na kojima je izgra\u0111ena na\u0161a civilizacija i kultura. Suvremeni kr\u0161\u0107anin upada u sve te\u017eu situaciju jer nastoji dijeliti ono \u0161to je nedjeljivo u \u017eivotu \u010dovjeka, tj. moralno pona\u0161anje od vjerskog \u017eivota. U toj trajnoj \u017eivotnoj napetosti vjera se sve vi\u0161e prebacuje\u00a0 u \u201eprivatnu sferu\u201c, a sve te\u017ea moralna pitanja postaju uzrokom nesigurnosti kako u osobnom, obiteljskom tako i u javnom \u017eivotu. Nemogu\u0107e je biti vjernik kod ku\u0107e, u obitelji i nedjeljom na euharistiji, a preko tjedna i na radnom mjestu \u201eneki drugi \u010dovjek\u201c koji svjesno i zbog odre\u0111enih interesa \u017eivi daleko od Boga i od vjere. Kr\u0161\u0107anska vjera od nas tra\u017ei da se borimo protiv slabosti i nepravdi. Istinski kr\u0161\u0107ani i vjernici \u017eive u trajnoj napetosti izme\u0111u ideala i izazova suvremenog \u017eivota. To, posebno danas, nije lako zbog toga \u0161to kr\u0161\u0107ani \u017eive u stvarnom, a ne u izmi\u0161ljenom svijetu, u konkretnom dru\u0161tvu koje se sve vi\u0161e udaljava od vjerskih ideala.[11]<\/a><\/span><\/p>\n

\u201eVjernici su pozvani izbjegavati intimisti\u010dki spiritualizam i dru\u0161tveni aktivizam, odnosno da u svojem \u017eivotu ne dijele vjersko \u2013 moralno pona\u0161anje na dva kolosijeka: na privatni, u kojem se \u017eivi svoju vjeru, i na javni, u kojem kr\u0161\u0107ani gube svoj identitet i ne mogu dati svoj doprinos izgradnji suvremenog svijeta.\u201c[12]<\/a><\/span><\/p>\n

U odnosu \u010dovjeka prema svijetu i prema ljudima sadr\u017ean je njegov odnos prema Bogu i obratno. \u010covjek svoj odnos prema Bogu mo\u017ee izraziti samo svojom vezom sa svijetom i s ljudskom zajednicom. Neophodno treba svijet i ljude da bi se upustio u dijalog s Bogom. Ne samo zato \u0161to njihovo poznavanje Boga predstavlja objektivne predod\u017ebe koje nastaju iz njegove veze sa svijetom i s ljudima, nego i zato jer njegova slobodna odluka prema bo\u017eanskom pozivu neizbje\u017eno uklju\u010duje izbor s obzirom na svijet i ljude.[13]<\/a><\/span><\/p>\n

Mo\u017eemo re\u0107i da pozivanje na Boga pripada ljudskoj kulturi i predstavlja bitnu dimenziju dru\u0161tva i \u010dovjeka. Dakle, vjerska sloboda je prvo ljudsko pravo, a traganje za Bogom je prva ljudska du\u017enost. Nijekanje Boga i nakana da ga se isklju\u010di iz kulture, znanosti, dru\u0161tva i politi\u010dkog \u017eivota su relativno nova pojava, ograni\u010dena na nekom dijelovima tzv. Zapadnog svijeta.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. An\u0111elko DOMAZET, Kr\u0161\u0107anska vjera i kultura<\/em>, u: Slu\u017eba Bo\u017eja, 52 (2012.) 1, 5.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Ton\u010di MATULI\u0106, Nevjera i vjera u \u010detiri oka<\/em>, Glas Koncila, Zagreb, 2012., 425.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. Joseph RATZINGER, Kr\u0161\u0107anstvo i kriza kulture<\/em>, Verbum, Split, 2008., 10.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 20 \u2013 21.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 12 \u2013 13.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Marijan VALKOVI\u0106, Civilno dru\u0161tvo izazov za dr\u017eavu i Crkvu, 61.<\/em><\/span><\/p>\n

[7]<\/a> An\u0111elko DOMAZET, Kr\u0161\u0107anska vjera i kultura<\/em>, u: Slu\u017eba Bo\u017eja, 52 (2012.) 1, 7.<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> Marijan VALKOVI\u0106, Civilno dru\u0161tvo izazov za dr\u017eavu i Crkvu, <\/em>41.<\/span><\/p>\n

[9]<\/a> Hans K\u00dcNG, Sloboda u svijetu<\/em>, Dru\u017eba katoli\u010dkog apostolata, ZAGREB, 1980., 10 \u2013 11.<\/span><\/p>\n

[10]<\/a> Tomislav Janko \u0160AGI \u2013 BUNI\u0106, Nema privatnog Boga<\/em>, Metanoja, ZAGREB, 1971., 57.<\/span><\/p>\n

[11]<\/a> Stjepan BALOBAN, Vjera kao sastavni dio javnoga \u017eivota<\/em>, Glas koncila, Zagreb, 2007., 353 \u2013 354.<\/span><\/p>\n

[12]<\/a> Usp. Stjepan BALOBAN, Posljedice individualnog i socijalnog morala, u:, Aktualne moralne teme<\/em>, Me\u0111unarodni simpozij uz 90. obljetnicu \u017eivat p. Ivana Fu\u010daka S. J.,<\/em> Marijan Steiner \u2013 Ivan \u0160estak (ur.), Filozofsko \u2013 teolo\u0161ki institut Dru\u017ebe Isusove, Zagreb, 2016., 203. 197 \u2013 221.<\/span><\/p>\n

[13]<\/a> Juan ALFREDO, Teologija ljudskog napretka<\/em>, Biblioteka obnovljenog \u017eivota, Zagreb, 1975., 59 \u2013 60.<\/span><\/p>\n

[14]<\/a> Ivan KARLI\u0106, \u201eVjerujem…\u201c Kateheze o katoli\u010dkoj vjeri<\/em>, 40.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapadni svijet je razvio kulturu koja isklju\u010duje Boga iz javne svijesti. Sekularizacijom u novom vijeku zapo\u010dinje slo\u017eeni proces u odnosima izme\u0111u vjere i kulturnog napretka, koji najprije dovodi do postupnog odvajanja i otu\u0111enja od Crkve sve do radikalnog loma Evan\u0111elja s kulturom u dana\u0161njem sekulariziranom svijetu. Moderna svijest, smatra se danas, nema dodirnih to\u010daka s … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2578,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":11141,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2575"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2575\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2578"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}