{"id":2726,"date":"2017-04-09T09:33:45","date_gmt":"2017-04-09T09:33:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=2726"},"modified":"2017-04-09T09:33:45","modified_gmt":"2017-04-09T09:33:45","slug":"otajstvo-isusovog-ulaska-u-jeruzalem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/otajstvo-isusovog-ulaska-u-jeruzalem\/","title":{"rendered":"Otajstvo Isusovog ulaska u Jeruzalem"},"content":{"rendered":"

Prema evan\u0111eljima Isus ulazi u Jeruzalem na magarcu kako bi proslavio svoju posljednju Pashu. No, ovaj doga\u0111aj je puno vi\u0161e od obi\u010dnog hodo\u010da\u0161\u0107a u Sveti grad o blagdanu. To je i narod prepoznao stoga i pozdravlja Isusa kao dugo o\u010dekivanog Mesiju. Gledaju\u0107i ovaj doga\u0111aj narod prepoznaje njegov (mesijanski) smisao. \u0160to je mesijanizam i \u0161to je to mesijansko u Isusovu ulasku u Jeruzalem razmi\u0161ljat \u0107emo kroz \u010detiri poglavlja te \u0107emo u\u0107i u to otajstvu.<\/span><\/p>\n

1. MESIJA I MESIJANSKO I\u0160\u010cEKIVANJE<\/span><\/p>\n

Mesija zna\u010di pomazanik. U Starom zavjetu pomazanicima (mesijama) su se nazivali najprije kraljevi jer ih je Bog izabrao da u njegovo ime vode i \u0161tite njegov izabrani narod. Kad u VI. stolje\u0107u prije Krista kraljevi nestaju s pozornice \u017eidovske povijesti pomazanicima su prozvani proroci i sve\u0107enici. Oni su sada umjesto kraljeva vodili narod i upravljali njegovom sudbinom. I oni su bili pomazivani svetim uljem da se ozna\u010di da pripadaju Bogu, da su obu\u010deni u Silu Duha Bo\u017ejega i da imaju obavljati svetu slu\u017ebu.[1]<\/a><\/span><\/p>\n

U Isusovo vrijeme razli\u010dite vjerske i politi\u010dke skupine u Izraelu imale su i razli\u010dit stav prema mesijanizmu. \u201eUnato\u010d razli\u010ditim poimanjima, svi oblici mesijanizma imaju jedan zajedni\u010dki nazivnik, a to je nada, tj. i\u0161\u010dekivanje posebnoga izravnog spasiteljskog Bo\u017ejeg zahvata ili zahvata preko neke pravedne, od Boga poslane osobe, posrednika \u010diji je jamac sam Bog.\u201c[2]<\/a><\/span><\/p>\n

2. ISUSOV ULAZAK U JERUZALEM MESIJANSKI DOGA\u0110AJ<\/span><\/p>\n

Svima evan\u0111elistima zajedni\u010dko je da u Isusovu ulasku u Jeruzalem vide po\u010detak Isusova uzlaska na kri\u017e i u slavu. Osim toga zajedni\u010dko im je i \u0161to u tom doga\u0111aju vide mesijanski zna\u010daj. Svaki opet iznosi ovaj doga\u0111aj pod svojim teolo\u0161kim i vjerskom vidom, s vlastitim naglascima i temama. Marko na prvi pogled kao da ne daje veliku va\u017enost ovom doga\u0111aju. On opisuje kako mnogi sudjeluju, a vlasti i stanovnici Jeruzalema kao da nisu pretjerano zainteresirani za ovaj doga\u0111aj. Izgleda kao sve\u010dani ulazak poznatog rabija iz Nazareta i ni\u0161ta vi\u0161e. Ipak, o\u010dito je da u tom vidi dolazak Mesijanskog Kraljevstva. Matej isti\u010de u prvom redu dolazak Mesije, koji \u0107e ostvariti mesijansko kraljevstvo. Isus je za njega i Sin Davidov i dugo o\u010dekivani prorok te se njegovim dolaskom ispunja starozavjetno proro\u0161tvo, kojeg on u svome izvje\u0161taju i navodi. Luka cijeli ovaj doga\u0111aj prikazuje kao Isusovo ustoli\u010denje, stoga mu je u pozadini ustoli\u010denje Salomona (1 Kr33\u201340). Ivan isti\u010de temu slave te on opisuje ulazak kao trijumf. Prvi put Isus dopu\u0161ta da ga pozdrave kao Kralja Izraelova \u0161to \u0107e biti predmet osude, natpis na kri\u017eu, ali i znak objave Slave.[3]<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Ve\u0107 sama priprava koju Isus \u010dini sa svojim u\u010denicima budi mesijansku nadu. Isus odlazi na Maslinsku goru odakle o\u010dekuju Mesijin ulazak. Maslinsko brdo je u \u017eidovskom narodu oduvijek bilo mjesto molitve (2 Sam15,32). U svojem vi\u0111enju prorok Ezekiel na toj gori vidi Slavu Gospodnju (Ez11,35), a prema proroku Zahariji (Zah14,4) tu \u0107e se izvr\u0161iti sud nad neprijateljima Izraelovim. I u Isusovo vrijeme vjeruju da \u0107e se Mesija objaviti na Brdu.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Cijelim putem iz Galileje Isus je pje\u0161a\u010dio, pa mo\u017eemo zaklju\u010diti nije imao potrebu niti te posljednje dvije milje jahati na magarcu. Ovo je jedini zabilje\u017eeni slu\u010daj da Isus putuje druk\u010dije doli pje\u0161ice. Ovo je moglo biti jedino namjeran, promi\u0161ljen \u010din. Ovim \u010dinom se \u017eeli predstaviti kao kralj.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

Isus \u0161alje u\u010denike da odrije\u0161e i da mu dovedu magare na kojem nitko nije sjedio. Tu mo\u017eemo uo\u010diti da Isus uzima u obzir kraljevsko pravo zapljene prijevoznih sredstava, poznato u \u010ditavoj starini. I \u010dinjenica da je rije\u010d o \u017eivotinji na kojoj nitko nije sjedio ukazuje na kraljevsko pravo. No ovdje se ponajprije naslu\u0107uju rije\u010di staroga zavjeta koje \u010ditavu doga\u0111aju daju njegovo dublje zna\u010denje.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

\u201ePrivezano magare\u201c podsje\u0107a na Jakovljev blagoslov Judi koji ka\u017ee: \u201eOd Jude \u017eezlo se kraljevsko, ni palica vladala\u010dka od nogu njegovih udaljiti ne\u0107e dok ne do\u0111e onaj kome pripada \u2013 kome \u0107e se narodi pokoriti. Svog magarca za lozu privezuje, mlado magarice svoje za \u010dokot\u201c (Post 49,10\u201311). \u00a0Privezano magare ukazuje na Onoga koji dolazi, na Mesiju.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

Matej spominje dvije \u017eivotinje. Neki bibli\u010dari smatraju da je tu rije\u010d o hebrejskom paralelizmu, tj. da Matej uvodi drugu \u017eivotinju kako bi ukazao na Zaharijino proro\u0161tvo. Drugi pak smatraju da je magarica vo\u0111ena ispred mladog magareta kako bi se mlado smirilo me\u0111u bu\u010dnom masom.[8]<\/a> Sveti Jeronim u ovome vidi sve narode koji su podlo\u017eni jednom kralju, Isusu. On smatra da magarica koja je bila teretna i ukro\u0107ena \u017eivotinja koja je nosila jaram ozna\u010dava Sinagogu koja je nosila jaram Zakona. Neobuzdano i slobodno magari\u010dino mladun\u010de predstavljalo poganski narod.[9]<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Isus \u017eeli u\u0107i u Jeruzalem ja\u0161u\u0107i na magaretu. \u0160to drugi evan\u0111elisti pretpostavljaju, Matej izri\u010dito ka\u017ee da se tim ispunjava Zaharijino proro\u0161tvo (Zah 9,9). U tom proro\u0161tvu, mesijanski kralj ulazi u Sveti grad ja\u0161u\u0107i na magarcu. Prorok mu daje tri oznake: pravedan, pobjedonosan i krotak. Matej ispu\u0161ta pravedan i pobjedonosan te donosi samo krotak, \u0161to mo\u017ee zna\u010diti i ponizan. Time \u017eeli naglasiti da Isus nije Mesija ratnik, nego ponizni kralj mira kako ga se i najavljuje u Starom zavjetu (Usp. Sef 3,14; Post 49,10; Iz 2,4; Mih 4,3).[10]<\/a> Isusovo kori\u0161tenje magarca u tom trenutku moglo je podsjetiti hodo\u010dasnike na miran, premda pobjedonosan, povratak kralja Davida preko Maslinske gore, kuda je bio pobjegao za vrijeme Ab\u0161alamove pobune (2 Sam 15,30), kada je i on najvjerojatnije jahao na magarcu (2 Sam 16,1\u20132).[11]<\/a><\/span><\/p>\n

3. NAROD PREPOZNAJE ISUSA KAO MESIJU<\/span><\/p>\n

Nakon uskrisenja Lazara i brojnih drugih \u010duda, koja je \u010dinio na putu za Jeruzalem, Isus ulazi u Sveti grad kako bi proslavio blagdan Pashe. Sve \u0161to se doga\u0111a tijekom njegova ulaska u Jeruzalem, nama danas mo\u017ee biti prili\u010dno bezazleno. Mo\u017ee nam se \u010diniti kao obi\u010dan hodo\u010dasni\u010dki ulazak jednog poznatog rabija u Sveti grad, ali za Isusove suvremenike \u017didove to je puno vi\u0161e. Sve je puno tajanstvenih odnosa. U svemu je prisutan motiv kraljevstva i njegovih obe\u0107anja. Narod si postavlja pitanje nije li Isus zaista taj o\u010dekivani novi David, nije li sada, njegovim ulaskom u Sveti Grad, do\u0161ao \u010das kada \u0107e ponovno uspostaviti Davidovo kraljevstvo? Budi se mesijanska nada.[12]<\/a> I\u0161\u010dekivanje Mesije ja\u010da u kriznim trenutcima koje narod pro\u017eivljava. Potla\u010deni narod voli sanjati o slobodi i o \u010dudesnom Bo\u017ejem zahvatu kojim \u0107e on uspostaviti svoje kraljevstvo.[13]<\/a> Sada je to vrijeme. Izrael je pod Rimskom vla\u0161\u0107u. Stoga Izraelci o\u010dekuju mesiju koji bi ih oslobodio od okupatora i uspostavio ponovno kraljevstvo oca njihova Davida. Ovu mesijansku nadu Isus dodatno poja\u010dava svojim djelovanjem.<\/span><\/p>\n

Neposredno pred ulazak u Jeruzalem Isus \u010dini svoje posljednje i najve\u0107e \u010dudo, vra\u0107a Lazara u \u017eivot (Iv 11,42). O tom velikom \u010dudu sigurno se neprestano i na sve strane govorilo, a ono govori u prilog njemu kao Mesiji. Hodo\u010dasnici koji su stigli u Jeruzalem, slu\u0161ali su ta govorenja, mnogi su povjerovali da je Mesija i zato su mu iza\u0161li ususret, da ga u tom svojstvu pozdrave.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

3.1. Narod kao prorok<\/em><\/span><\/p>\n

Isusov ulazak u Jeruzalem jest mesijanski doga\u0111aj, ali je i proro\u010dki. Ovo je prije svega ispunjenje onoga \u0161to su proroci (Natan Davidu, Izaija, Zaharija, Mihej, Sefanija, Malahija) govorili. Ulazak Mesije u sveti grad Jeruzalem. Sada je narod taj koji prorokuje. Narod gleda ovaj doga\u0111aj i prepoznaje u njemu njegov mesijanski smisao zato je ushi\u0107eno mno\u0161tvo od radosti po\u010delo kidati palmine, maslinove i druge gran\u010dice, poljsko cvije\u0107e i odu\u0161evljeno i sve\u010dano njima mahati. Neki su bacali svoje haljine pred njega. Drugi zasipali put granjem i cvije\u0107em.<\/span><\/p>\n

Prostirati haljine mo\u017ee ozna\u010davati dolazak velikog dostojanstvenika. To je znak dubokog po\u0161tovanja i \u010dasti. Ivan donosi zanimljiv podatak da silan svijet, koje se okupilo u Jeruzalemu o Blagdanu, kada je \u010duo da Isus dolazi u grad\u00a0 uze palmine gran\u010dice i izi\u0111o\u0161e mu u susret kli\u010du\u0107i hosana (usp. Iv12,12). Gran\u010dice u ruci mogu biti znak radosti vezan uz hodo\u010dasni\u010dki ulazak o Blagdanu, ali mo\u017ee biti i gesta sve\u010danog pozdrava kao i pobjedonosni poklik (usp. 1 Mak13,51)[15]<\/a><\/span><\/p>\n

3.2. Mesijanski poklici<\/em><\/span><\/p>\n

\u201eSav scenarij ulaska podsje\u0107a masu na trijumfalni ulazak u Jeruzalem mladog kralja Jehua (2 Kr9,13) ili \u0160imuna Makabejca nakon pobjede nad okupacijskom vla\u0161\u0107u (1 Mak13,51).\u201c[16]<\/a> Potla\u010denom narodu drago je sanjati o slobodi. Stoga kli\u010du Isusu kao Mesiji, hosana.<\/span><\/p>\n

Sam poklik uzet je iz Psalma 118,25. Hosana je prije svega molitva Gospodinu da blagoslovi svoj narod te kralju da mu bude milostiv. Zna\u010di: spasi nas ili oslobodi nas. S vremenom poklik poprima oblik radosti, zahvale, usklika, te se u Isusovo vrijeme taj poklik shva\u0107ao kao poklik mesijanske radosti.[17]<\/a> U Evan\u0111eosko vrijeme ovo je sigurno mesijanski poklik tako da u njemu mo\u017eemo prepoznati radosni hvalospjev hodo\u010dasnika, ali i nadu da je ve\u0107 po\u010deo Mesijanski \u010das i molbu da se dogodi Davidovo Mesijansko kraljevstvo.[18]<\/a><\/span><\/p>\n

\u00a0Ovaj poklik donose sva \u010detiri evan\u0111elja, ali u razli\u010ditim ina\u010dicama. Matej dodaje \u201eSinu Davidovu\u201c. U tome su naslovu sa\u017eete mesijanske nade vezane uz Natanovo proro\u0161tvo Davidu (2 Sam7,12\u201316) koje govori da Mesija dolazi iz Davidove loze. Matej \u017eeli pokazati da je Isus zaista taj Mesija, Sin Davidov kojega \u017didovi o\u010dekuju. Luka dodaje \u201eblagoslovljen Kralj\u201c. Smisao je dobrodo\u0161lica Isusu, koji kao hodo\u010dasnik dolazi u Jeruzalem, ali ovdje Isusu kao Mesiji, \u0161to Luka jasno ka\u017ee. U tom smislu i Marko upotrebljava sli\u010dan zaziv \u201eblagoslovljeno kraljevstvo oca na\u0161ega Davida koje dolazi\u201c. To Davidovo kraljevstvo koje dolazi je mesijansko i Bo\u017eje kraljevstvo. Ivan dodaje \u201eKralj Izraelov\u201c \u0161to je za njega sa\u017eetak Kristove osude i smisao Isusove muke i smrti, ali i znak njegove pobjede i slave.[19]<\/a><\/span><\/p>\n

4. ISUS MESIJA<\/span><\/p>\n

Isusov ulazak u Jeruzalem je objavljuju\u0107i. Njime se ispunja proro\u0161tvo o dolaze\u0107em Mesiji. Sve do tog trenutka on je odbijao da ga se naziva Mesijom i da mu se kli\u010de kao kralju. Sada je i sam suglasan s tim klicanjem. Isus prekida mesijansku \u0161utnju da ga nazivaju Mesijom, Kraljem, Prorokom i Gospodinom. Sada kao da to i sam izaziva.<\/span><\/p>\n

Ostalo je jo\u0161 samo nekoliko dana te je neophodno potrebno dati do znanja da je on Mesija. Isus ne \u017eeli umrijeti prije nego \u0161to to poka\u017ee jasno i javno. A s druge strane, \u017eeli na simboli\u010dan na\u010din dati do znanja pu\u010dkim masama u \u010demu se sastoji pravi zna\u010daj njegovog mesijanizma. Narod to ne\u0107e razumjeti toga dana. I dalje \u0107e \u017eivjeti u i\u0161\u010dekivanju sjajne politi\u010dke budu\u0107nosti, ali poslije kratkog vremena razumjet \u0107e to barem njegovi u\u010denici te \u0107e se oni zauzeti da priop\u0107e to razumijevanje cijelom svijetu. Sjetit \u0107e se i razumjet \u0107e (usp. Iv 12,16). Simbolika doga\u0111aja sadr\u017eana je u jednom Zaharijinom proro\u0161tvu (9, 9), kako to navode Ivan i Matej. To proro\u0161tvo Isus ovom zgodom ispunja.[20]<\/a><\/span><\/p>\n

Ushi\u0107enje mase prije\u010di joj da uo\u010di jednu sitnicu koja, iskreno govore\u0107i, nipo\u0161to nije sitnica. Isus ja\u0161e na magaretu, ne\u0161to \u0161to je za kralja, koji obi\u010dno ja\u0161e na konju, poni\u017eavaju\u0107e. Kao ponizni Mesija Isus ulazi na magaretu, a ne na pobjedni\u010dkom konju, kako ulaze vladari i mo\u0107nici ovog svijeta.[21]<\/a> \u201eIsus je kralj poniznosti, kralj mira, kralj jednostavnosti, kralj siromaha kralj koji istrjebljuje ubojni luk, kralj koji ulazi u svoju slavu kroz maksimalno poni\u017eenje. Poni\u017eenje kao put do slave nipo\u0161to ne odgovara kli\u0161ejima mase, stoga pu\u010dke mase toga \u010dasa nisu razumjele poduku o magaretu i poniznosti. Ali, nauk nije bio namijenjen za taj dan, nego za budu\u0107nost.\u201c[22]<\/a><\/span><\/p>\n

Isus nije nikakav trijumfator. Ne ulazi u Jeruzalem kao \u0161to \u0107e nakon razorenja Svetoga grada u\u0107i pobjednik Tit u Rim. Isusa ne prate oklopljene legije niti zarobljeni neprijatelji. Uz njega idu nenaoru\u017eani seljaci, \u017eene i djeca.[23]<\/a> Isus je ponizni Mesija. On \u017eeli ispraviti trijumfalisti\u010dki pojam mesijanizma pu\u010dkih masa. On nije Mesija osvetnik i agresor, kako o njemu sanjaju zeloti. On nije do\u0161ao ru\u0161iti carstva. Zaista, niti rimske vlasti, koje su bile vje\u0161te u psihologiji masa, u njemu ne vide opasnost. Ne reagiraju na njegov trijumfalni ulazak, jer ne vide ovaj doga\u0111aj kao nacionalisti\u010dku manifestaciju. Znaju da sa strane vo\u0111e nema nikakve pogibelji, a to im je jedino va\u017eno.[24]<\/a><\/span><\/p>\n

Isus je znao kakvu predod\u017ebu o Mesiji ima narod. Znao je, \u010dim bi progovorio rije\u010d Mesija, da bi oni po\u010deli od svoje slike Mesije koji \u0107e ostvariti ovozemaljsko kraljevstvo koje bi trebalo biti svojevrsno religiozno kraljevstvo, svojevrsna teokracija. To bi bilo ovjekovje\u010denje Staroga zavjeta, nipo\u0161to uspostava Novog, Nebeskog kraljevstva. Zato je poruka ostala neizgovorena, tj. iznesena je na simboli\u010dan na\u010din.<\/span><\/p>\n

Isus dozvoli da ga narod pozdravlja kao kralja jer on to jest. On sebe prepoznaje kao Mesiju, kao Pomazanika. Zna da se u njemu samom ispunjaju obe\u0107anja pro\u0161lih vremena. On je i kralj i sve\u0107enik i prorok. Kralj je jer kraljuje nad srcima koja su podlo\u017ena Bogu. Sve\u0107enik je jer vodi ljude ususret Bo\u017ejoj milosti. No to ne \u010dini silom, nego proro\u010dkom snagom ljubavi i istine. On je posrednik izme\u0111u Boga i \u010dovjeka. Ne \u017eivi za sebe nego isklju\u010divo na \u010dast Oca i na spomen svoje bra\u0107e. Po svojoj biti on pripada \u017ertvi. On je kod Boga onaj koji je darovan. Kako \u0107e se ta \u017ertva ispuniti ovisi o tome kojim putem ide povijest. Mo\u017ee se dogoditi jednostavno u ljubavi, ako ljudi povjeruju ili u pogibelji ako se ljudi zatvoreni. Zatvorenost svijeta nije mu dozvolila da bude Knez mira o \u010dijem dolasku bi sve imalo procvjetati u svoj punini proro\u010dkog navje\u0161taja. Zato se njegovo predanje moralo prepustiti neprijateljskoj sili. Mesija je postao onaj koji je pogubljen, kruna mesijanskog kralja postala je trnovitom krunom.[25]<\/a><\/span><\/p>\n

Mesija ima dvostruko lice. On je kralj na prijestolju Davidovu, Savjetnik slavni, Bog silni, Knez mironosni, Gospodstvo \u010dije kraljevstvo ne propada (Iz 9,5\u20136). On je istovremeno i Sluga Bo\u017eji koji je ponio na\u0161e bolesti, na\u0161e je boli na se uzeo, kojega probodo\u0161e za na\u0161e grijehe, satrije\u0161e za na\u0161e opa\u010dine, po \u010dijoj muci nam dolazi spasenje (usp. Iz 53,4\u20135). \u201eSluga je bez dvojbe Isusov mesijanski naslov.\u201c[26]<\/a><\/span><\/p>\n

Obje slike i kralja i sluge su pred na\u0161im o\u010dima. Obje su sadr\u017eaj proro\u010danstva. Zna\u010dilo bi zaobi\u0107i tajnu kada bismo rekli da \u0107e knez mironosni jednom objaviti skrivenog Boga nakon \u0161to \u0107e Sluga Bo\u017eji podnijeti muku za svoje. To bi bilo neispravno proro\u010dko gledanje, jer su u njemu sadr\u017eane obje mogu\u0107nosti.[27]<\/a><\/span><\/p>\n

Prije ulaska u Jeruzalem Isus izbjegava da ga se naziva mesijom jer zna da narod ima svoju sliku mesije koji \u0107e ih osloboditi okupacije te ostvariti ovozemaljsko kraljevstvo. Poznata nam je zgoda nakon umna\u017eanja kruha (Iv 6,1\u201312). Isus se povla\u010di u osamu kada ga oni \u017eele zakraljiti jer \u017eeli narodu dati ispravnu sliku Mesije. On jest mesijanski kralj, ali je i Mesija Sluga patnik. Zato kada ga Petar naziva pomazanikom, Kristom Isus pohvaljuje Petra, ali i nastavlja govorom o svojoj muci (Mt 16,13\u201323). Isus ulazi u Jeruzalem kao kralj, ali on ide u muku i u smrt. Zato sada dozvoljava da ga masa pozdravlja kao mesiju, kao kralja. Sada se o\u010dituje njegovo mesijanstvo u punini i kao Kralj i kao sluga Jahvin.<\/span><\/p>\n

Ovo je \u010das Isusove objave. Iako ni narod ni u\u010denici to jo\u0161 ne razumiju, kako nam to navodi i Ivan (Iv 12,16), Isus dozvoli aklamaciju. Ne samo da dozvoli, nego sam ka\u017ee da ga oni ne pozdravljaju kao kralja kamenje bi vikalo i svjedo\u010dilo za njega (Usp. Lk19,40). Isus je suglasan poklicima jer je svjestan da je ovo po\u010detak onoga \u0161to \u0107e se zbiti u Petak.[28]<\/a><\/span><\/p>\n

ZAKLJU\u010cAK<\/span><\/p>\n

Isusov ulazak u Jeruzalem budi u narodu mesijansku nadu. Kroz povijest Izraelskog naroda ta se nada osobito budila u vrijeme krize, ba\u0161 kao sada. Narod je potla\u010den od strane rimskih okupatora te \u017eivi u nadi da \u0107e do\u0107i Mesija koji \u0107e ih osloboditi okupacije te ponovno uspostaviti kraljevstvo oca Davida. Potaknut brojnim \u010dudesima koje je Isus \u010dinio, osobito posljednjim, potla\u010deni narod prepoznaje u Isusu Mesiju i u njegovu ulasku u Jeruzalem ispunjenje mesijanskih proro\u010danstava.<\/span><\/p>\n

Isus ni u kojem trenutku nije rekao: \u201eja sam Mesija\u201c. Razlog tome je politi\u010dko o\u010dekivanje koje je narod imao. Niti sada nije to rekao, iako dopu\u0161ta da ga tako pozdravljaju. Dok narod sanja o slobodi i uspostavi zemaljskog kraljevstva Isus upu\u0107uje na ne\u0161to drugo. On ne ulazi kao osvaja\u010d i trijumfator na konju, nego na magarcu kao kralj mironosni i krotki, kako ka\u017ee prorok Zaharija. Isus ne uzlazi u Jeruzalem da smijeni vlasti i zasjedne na kraljevski tron, nego da uza\u0111e na kri\u017e. Isusov ulazak u Jeruzalem jest navje\u0161taj njegova kraljevstva, ali i muke. On jest mesijanski kralj, ali i mesijanski sluga patnik. Ulazak u Jeruzalem jest ulazak u muku. Jedino u kontekstu muke Isus dopu\u0161ta govoriti o njegovu mesijanizmu, no narod i u\u010denici to tada ne razumiju, to je pouka za kasnije. Kralja koji ide na kri\u017e mo\u017eemo prepoznati kao Mesiju jedino po Duhu Svetome, iz svjetla Uskrsa.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. Adalbert Rebi\u0107, Biblijsko \u2013 teolo\u0161ki pabirci o Isusu Kristu, 50.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Isto, 512.<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta \u2013 Gospodin slave<\/em>, 17 \u2013 22.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a>\u00a0 Usp. Isto, 22.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Richard Tomas FRANCE, Novozavjetni komentari Evan\u0111elje po Mateju<\/em>, Logos, Daruvar, 1997., 307.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Usp. Joseph RATZINGER, Isus iz Nazareta – Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnu\u0107a<\/em>, Verbum, Split, 2011., 13.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> Usp. Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta \u2013 Gospodin slave<\/em>, 22.<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> Usp. R. T. FRANCE, Novozavjetni komentari Evan\u0111elje po Mateju<\/em>, 307.<\/span><\/p>\n

[9]<\/a> Usp. Sveti JERONIM, Tuma\u010denje Matejeva evan\u0111elja<\/em>, Slu\u017eba Bo\u017eja, Makarska, 1996., 241.<\/span><\/p>\n

[10]<\/a> Usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova II<\/em>, KS, Zagreb \u2013 Sarajevo, 1984., 206.<\/span><\/p>\n

[11]<\/a> Usp. Richard Tomas FRANCE, Novozavjetni komentari Evan\u0111elje po Mateju<\/em>, 307.<\/span><\/p>\n

[12]<\/a> Usp. Joseph RATZINGER, Isus iz Nazareta \u2013 Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnu\u0107a<\/em>, 13.<\/span><\/p>\n

[13]<\/a> Usp. Pierre \u2013 Emile BONARD \u2013 Pierre GRELOT, Mesija, <\/em>u: Rje\u010dnik Biblijske teologije, 532 \u2013 533.<\/span><\/p>\n

[14]<\/a> Usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova II<\/em>, 209.<\/span><\/p>\n

[15]<\/a> Usp. Richard Tomas FRANCE, Novozavjetni komentari Evan\u0111elje po Mateju<\/em>, 307.<\/span><\/p>\n

[16]<\/a> Marinko VIDOVI\u0106, \u017diva je Bo\u017eja rije\u010d, <\/em>Verbum, ZAGREB, 2006., 68.<\/span><\/p>\n

[17]<\/a> Usp. Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta Gospodin slave<\/em>, 24.<\/span><\/p>\n

[18]<\/a> Usp. Joseph RATZINGER, Isus iz Nazareta \u2013 Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnu\u0107a<\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

[19]<\/a> Usp. Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta Gospodin slave<\/em>, 24 \u2013 25.<\/span><\/p>\n

[20]<\/a> Usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova II<\/em>, 209.<\/span><\/p>\n

[21]<\/a> Usp. Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta Gospodin slave<\/em>, 17.<\/span><\/p>\n

[22]<\/a> Marinko VIDOVI\u0106, \u017diva je Bo\u017eja rije\u010d, <\/em>66 \u2013 67.<\/span><\/p>\n

[23]<\/a> Usp. Mijo \u0160KVORC, Isus Spasitelj<\/em> \u2013 \u017divotni put i tajna osobe<\/em>, ZAGREB, 1998., 232.<\/span><\/p>\n

[24]<\/a> Usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova II<\/em>, 210.<\/span><\/p>\n

[25]<\/a> Usp. Romano GUARDINI, Gospodin \u2013 razmatranja o osobi i \u017eivotu Isusa Krista<\/em>, \u00a0235 \u2013 236.<\/span><\/p>\n

[26]<\/a> Usp. Marinko VIDOVI\u0106, Proro\u010dki mesijanizam, u: Bogoslovska smotra<\/em>, 85 (2015.) 2, 503.<\/span><\/p>\n

[27]<\/a> Usp. Romano GUARDINI, Gospodin \u2013 razmatranja o osobi i \u017eivotu Isusa Krista<\/em>, 246.<\/span><\/p>\n

[28]<\/a> Usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova II<\/em>, 208.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema evan\u0111eljima Isus ulazi u Jeruzalem na magarcu kako bi proslavio svoju posljednju Pashu. No, ovaj doga\u0111aj je puno vi\u0161e od obi\u010dnog hodo\u010da\u0161\u0107a u Sveti grad o blagdanu. To je i narod prepoznao stoga i pozdravlja Isusa kao dugo o\u010dekivanog Mesiju. Gledaju\u0107i ovaj doga\u0111aj narod prepoznaje njegov (mesijanski) smisao. \u0160to je mesijanizam i \u0161to je … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2730,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":14210,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2726"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2726\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}