{"id":3285,"date":"2017-12-01T07:13:12","date_gmt":"2017-12-01T07:13:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3285"},"modified":"2017-12-01T07:13:12","modified_gmt":"2017-12-01T07:13:12","slug":"sveti-toma-akvinski-i-sveti-bonaventura-o-padu-andela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/sveti-toma-akvinski-i-sveti-bonaventura-o-padu-andela\/","title":{"rendered":"Sveti Toma Akvinski i sveti Bonaventura o padu an\u0111ela"},"content":{"rendered":"

\u010citaju\u0107i drugi izvje\u0161taj o stvaranju u knjizi Postanka nailazimo na jedan zanimljiv redak: “Jahve, Bog, uzme \u010dovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obra\u0111uje i \u010duva<\/em>” (2,15). Postavlja se pitanje – od koga \u010dovjek treba \u010duvati vrt ako je sve vrlo dobro stvoreno? \u010cini se da negdje prijeti opasnost pa \u010dovjek ima za zadatak i \u010duvati vrt. Ve\u0107 nekoliko redaka kasnije vidimo od koga prijeti opasnost – od zmije koja je u knjizi Otkrivenja (12,9) identificirana s \u0111avlom, sotonom, zavodnikom svega svijeta. “Pismo i crkvena Predaja vide u tom bi\u0107u palog an\u0111ela, zvanog Sotona ili \u0111avao. Crkva u\u010di da je on bio najprije dobar an\u0111eo, stvoren od Boga. \u0110avao i ostali demoni stvoreni su od Boga po naravi dobri, ali su od sebe postali zli<\/em>” (KKC 391). Dakle, pad an\u0111ela se ve\u0107 dogodio a kroz ovaj tekst u\u0107i \u0107emo u njegovo tuma\u010denje koje nam donose veliki crkveni nau\u010ditelji sveti Toma Akvinski i sveti Bonaventura.<\/span><\/p>\n

\n

“Kako pade sa nebesa, Svjetlono\u0161o, sine Zorin? Kako li si oboren na zemlju, ti, vladaru naroda? U svom si srcu govorio: ‘Uspet \u0107u se na nebesa, povrh zvijezda Bo\u017ejih prijesto \u0107u sebi di\u0107i. Na zbornoj \u0107u stolovati gori na krajnom sjeveru. Uza\u0107i \u0107u u visine obla\u010dne, bit \u0107u jednak Vi\u0161njemu.'”<\/em> <\/span><\/p>\n

(Iz 14,12-14)<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Najprije se postavlja pitanje kako je pali an\u0111eo uop\u0107e mogao sagrije\u0161iti budu\u0107i da nije mogao birati izme\u0111u dobra i zla, ve\u0107 je pred sobom imao samo dobro. Iako ovo tuma\u010di i sveti Toma Akvinski, poslu\u017eit \u0107emo se obja\u0161njenjem svetog Bonaventure:<\/span><\/p>\n

“Prvo po\u010delo je vrhunsko dobro i ni\u0161ta ne \u010dini \u0161to nije dobro. Od dobra proizlazi samo dobro. Ono, me\u0111utim, \u0161to on stvara, samim time je manje od njega i zato ne mo\u017ee biti vrhunsko dobro. An\u0111eo je dakle stvoren kao dobar, ali ne kao najvi\u0161e dobro, no ipak sposoban za usavr\u0161avanje, da je svojim nastojanjem te\u017eio prema najvi\u0161em dobru” (Brevilokvij, 2, 7, 2).<\/em><\/span><\/p>\n

“Budu\u0107i da je slobodnom odlukom svoje volje mogao te\u017eiti prema najvi\u0161em dobru ili se obratiti vlastitom dobru, Lucifer se, zanesen promatranjem svoje ljepote i uzvi\u0161enosti, okrenuo ljubavi prema sebi i svome vlastitom dobru, uzoholio se zbog svoje uzvi\u0161enosti, \u017eudio je za prvenstvom koje ipak nije stekao; a time je uznosito\u0161\u0107u sam sebe postavio vlastitim po\u010delom, slave\u0107i sam sebe; \u017eudnjom pak je samoga sebe postavio kao najvi\u0161e dobro, tra\u017ee\u0107i u sebi smiraj” (Brevilokvij, 2, 7, 3).<\/em><\/span><\/p>\n

“Iz toga se zaklju\u010duje da grijeh nije te\u017enja za zlim stvarima, nego napu\u0161tanje dobrih” (Brevilokvij, 3, 1, 5).<\/em><\/span><\/p>\n

Svatko stvoren od Boga stvoren je tako da se mo\u017ee jo\u0161 razvijati, usavr\u0161avati, napredovati. Kako? \u010cinom svoje slobodne volje koja mu je tako\u0111er darovana. Jer nismo determinirani mo\u017eemo birati ho\u0107emo li napredovati ili nazadovati. A kada jo\u0161 nije bilo zla za izabrati, nego je postojalo samo dobro, grijeh se sastojao u tome da se tom dobru ka\u017ee ne. Dovoljno je odvratiti se od dobra da bi se dalo prostor zlu. Dok je za nas ljude sada u ovom stanju na zemlji drama u tome da biramo izme\u0111u dobra i zla, za palog an\u0111ela je bilo u ovome: izabrati dobro ili ne izabrati to dobro. Zatim kao posljedica ne izabiranja dobra proizlazi ono \u0161to mi danas nazivamo zlom.<\/span><\/p>\n

Vra\u0107amo se na svetog Tomu Akvinskog koji ulazi u bit grijeha palog an\u0111ela:<\/span><\/p>\n

“An\u0111eo je, bez ikakve dvojbe, zgrije\u0161io te\u017ee\u0107i za tim da bude kao Bog” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. \u010dlanak).<\/em><\/span><\/p>\n

“I tako, te\u017ei li netko s obzirom na to biti sli\u010dan Bogu, ne grije\u0161i, samo ako sli\u010dnost Bo\u017eju te\u017ei posti\u0107i normalnim redom, tj. da je dobije od Boga<\/strong>. No grije\u0161io bi, dakako, tko bi te\u017eio za tim da po pravdi bude sli\u010dan Bogu, kao da to ide vlastitom mo\u0107i, a ne po Bo\u017ejoj mo\u0107i<\/strong>” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. \u010dlanak)<\/em>.<\/span><\/p>\n

“…netko mo\u017ee te\u017eiti za tim da bude sli\u010dan Bogu s obzirom na ono u \u010demu po svojoj naravi ne mo\u017ee biti sli\u010dan, kao kad bi netko te\u017eio za tim da stvori nebo i zemlju, \u0161to je vlastito samo Bogu; u toj bi te\u017enji bio grijeh. A na taj je na\u010din \u0111avao te\u017eio da bude kao Bog.<\/strong> \/…\/ Te\u017eio je biti sli\u010dan Bogu u tome \u0161to je za tim te\u017eio kao za kona\u010dnom svrhom bla\u017eenstva, \u0161to je mogao posti\u0107i snagom svoje naravi, odvra\u0107aju\u0107i svoju te\u017enju od nadnaravnog bla\u017eenstva koje ovisi o Bo\u017ejoj milosti<\/strong>. Ili ako je kao za kona\u010dnom svrhom te\u017eio za Bo\u017ejom sli\u010dno\u0161\u0107u koja se daje po milosti, htiju\u0107i je imati snagom svoje naravi, a ne bo\u017eanskom pomo\u0107i<\/strong> prema Bo\u017ejoj rasporedbi” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. \u010dlanak).<\/em><\/span><\/p>\n

Tako sveti Toma Akvinski zaklju\u010duje u \u010demu je bit grijeha palog an\u0111ela:<\/span><\/p>\n

“Zato \u0161to je prema oba mi\u0161ljenja te\u017eio posti\u0107i kona\u010dno bla\u017eenstvo svojom snagom<\/strong>, a to je vlastito samo Bogu” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. \u010dlanak).<\/em><\/span><\/p>\n

“Budu\u0107i pak da je ono, \u0161to je po sebi, po\u010delo i uzrok onoga \u0161to je po nekom drugom, iz toga tako\u0111er slijedi da je te\u017eio za tim da ima nekakvu vlast nad drugima. I u tome je na izopa\u010den na\u010din htio biti sli\u010dan Bogu” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. \u010dlanak)<\/em>.<\/span><\/p>\n

Kakve veze ovo ima s na\u0161im \u017eivotom? \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz pada an\u0111ela? Njegov grijeh je bio u tome \u0161to je vlastitim snagama htio posti\u0107i ne\u0161to \u0161to je po sebi dobro; a ne s pomo\u0107u Bo\u017eje milosti, vr\u0161e\u0107i volju Njegovu. Ovo je nama na pouku da se svetost i siguran hod prema Bogu sastoji u tome da ne izvr\u0161avamo stvari koje su po sebi dobre svojom voljom i na na\u010din kako mi ho\u0107emo, nego da se predajemo volji Bo\u017ejoj, da ra\u010dunamo na Njegovu milost. Nije samo stvar u tome – \u010diniti dobro. Stvar je u ovome – kako \u0107u to \u010diniti? Kako \u0107u do\u0107i do cilja? Sam svojim snagama onako kako ja to mislim da je najbolje, ili \u0107u pitati Boga da vidim koji je put pripravio za mene pri tome tra\u017ee\u0107i od njega milost i pomo\u0107 za ostvarenje tog puta? Prvi put je bio put Sotone, palog an\u0111ela, dok je drugi put bio put koji je izabrao arkan\u0111eo Mihael. Prvi put je put koji su izabrali prvi ljudi, drugi put je put koji je izabrala bla\u017eena djevica Marija. Po zavr\u0161etku ovozemaljskog \u017eivota bit \u0107e pred Bogom razotkriveno koji put sam ja izabrao. Izbor je mogu\u0107 dokle god putovanje traje.<\/span><\/p>\n

Za kraj sinteza svetog Bonaventure:<\/span><\/p>\n

“O otpadu zlih duhova treba dr\u017eati sljede\u0107e: Bog je sve an\u0111ele stvorio dobrima i to kao posrednike izme\u0111u sebe, najvi\u0161eg dobra, i promjenjivog dobra, to jest stvorenja. Tako, ako stanu ljubiti ono \u0161to je iznad, uza\u0161li bi u stanje milosti i slave; ako bi se okrenuli promjenjivom dobru koje je ispod, samim tim upali bi u zlo grijeha i kazne, jer ne postoji nedoli\u010dnost grijeha bez doli\u010dnosti pravednosti” (Brevilokvij, 2, 7, 1).<\/em><\/span><\/p>\n

“A jer je posjedovao nepromjenjivost poslije izbora, odmah je postao tvrdokoran u zlu, a po tome obnevidio za istinu, naopak u djelovanju i onemo\u0107ao u snazi. Stoga je njegova volja bezbo\u017ena i djelovanje odvra\u0107eno od Boga i okrenuto u mr\u017enju i zavist prema \u010dovjeku. O\u0161troumnost razuma zaslijepljena u odnosu na pravu istinu, okrenula se u zavo\u0111enje \u010daranjem i varanjem. Predanost u slu\u017eenju, odvra\u0107ena od pravoga pomaganja, pretvorila se u napastovanje. I snaga smanjena i sapeta, koliko joj se pripu\u0161ta, obratila se u izvo\u0111enje \u010duda naglim promjenama koje izvodi s materijalnim stvorenjima. Kako je pak sve to unere\u0111eno voljom izopa\u010denom oholo\u0161\u0107u, on sve to usmjeruje na pothranjivanje svoje oholosti tra\u017ee\u0107i od ljudi da ga \u0161tuju i klanjanju mu se kao Bogu” (Brevilokvij 2, 7, 4).<\/em><\/span><\/p>\n

“Kao \u0161to je \u017eena – po \u0111avlu prevarena i po mu\u017eu po\u017eudno spoznata i oskvrnjena – na sve prenijela krivicu, bolest i smrt, tako je \u017eena – po An\u0111elu pou\u010dena i po Duhu Svetome posve\u0107ena i oplo\u0111ena – rodila potomka bez ikakvog oskvrnu\u0107a du\u0161e i tijela, da on svima koji k njemu do\u0111u dade milost, zdravlje i \u017eivot” (Brevilokvij, 4, 3, 3).<\/em><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010citaju\u0107i drugi izvje\u0161taj o stvaranju u knjizi Postanka nailazimo na jedan zanimljiv redak: “Jahve, Bog, uzme \u010dovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obra\u0111uje i \u010duva” (2,15). Postavlja se pitanje – od koga \u010dovjek treba \u010duvati vrt ako je sve vrlo dobro stvoreno? \u010cini se da negdje prijeti opasnost pa \u010dovjek ima za … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,3],"tags":[],"class_list":["post-3285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost","category-teologija-i-filozofija"],"views":8450,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3285"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3285\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}