{"id":3325,"date":"2017-11-22T13:10:17","date_gmt":"2017-11-22T13:10:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3325"},"modified":"2017-11-22T13:10:17","modified_gmt":"2017-11-22T13:10:17","slug":"glazba-i-duhovnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/glazba-i-duhovnost\/","title":{"rendered":"Glazba i duhovnost"},"content":{"rendered":"

Ah, ta glazba! Kud god se okrenemo, glazba: na putu, kod ku\u0107e, u kafi\u0107u, na stadionu, u prirodi\u2026 A koliko tek \u017eanrova glazbe! Iako danas slavimo spomendan svete Cecilije, za\u0161titnice crkvene glazbe, htio bih spomenuti jednu vrstu glazbe koja se naziva klasi\u010dnom glazbom. Ne \u017eelim pisati o njezinoj povijesti, na\u010dinu interpretacije i tome sli\u010dno, ve\u0107 o utjecaju klasi\u010dne glazbe na duhovni \u017eivot. <\/span><\/p>\n

Jednom sam pro\u010ditao citat koji ka\u017ee \u201eGdje prestaju rije\u010di, po\u010dinje glazba\u201c.<\/em> Doti\u010dni citat govori kako glazba ima puno ve\u0107u ulogu u \u010dovjekovu \u017eivotu od pukog popunjavanja vremena i zabave. Glazba poti\u010de na razmi\u0161ljanje, u nama budi najdublje osje\u0107aje, povezuje nas, poti\u010de na divljenje, daje nam trenutak u \u017eivotu da zastanemo i jednostavno se prepustimo njezinim tokovima. No \u010dovjek nije samo \u201ekonzumator\u201c glazbe ve\u0107 i njezin proizvo\u0111a\u010d. <\/span><\/p>\n

Isto tako, \u010dovjek potaknut razmi\u0161ljanjem i divljenjem, ali najvi\u0161e i onim duhovnim \u0161to je u njemu, \u017eeli ono \u201eneizrecivo\u201c re\u0107i upravo kroz glazbu. To vidimo u primjerima skladatelja kao \u0161to su J.S.Bach, W.A. Mozart, F. Schubert, L. van Beethoven… Njihova djela bila su primjer divljenja i zahvaljivanja, odavanja \u010dasti i hvale Bogu, a nerijetko su se kroz glazbu vra\u0107ali na putove Bo\u017eje s kojih su bili skrenuli. Takva djela su od samih trenutaka nastajanja bila popularna, ali kasnije donose i neke zanimljive plodove, poput primjerice skladbi J.S. Bacha. <\/span><\/p>\n

Isusovci su u Japan donijeli gregorijanske napjeve i gradili orgulje od bambusa. Tako su dobro podu\u010dili japansku djecu sviranju orgulja da je 1560-ih troje talentirane kne\u017eevske djece bilo dovoljno dobro da sviraju pred europskom publikom, \u010dak i u Vatikanu. Po\u010detkom 17. stolje\u0107a, kad je kr\u0161\u0107anstvo u Japanu stavljeno izvan zakona, elementi gregorijanskih napjeva u\u0161li su u tradicionalnu japansku narodnu glazbu. Taj je utjecaj ostao dovoljno jak da pridonese \u0161irenju popularnosti Bachove glazbe u toj zemlji vi\u0161e od \u010detiri stolje\u0107a kasnije. <\/span><\/p>\n

Glazba, osim \u0161to ima utjecaj na duhovan \u017eivot pojedinaca, isto tako utje\u010de na duhovan \u017eivot drugih \u0161to smo mogli vidjeti iz primjera, \u0161to \u0107e re\u0107i da glazba ima i evangelizatorsku mo\u0107. Takav na\u010din evangelizacije je uvijek bio izazov jer zahtijeva puno strpljenja i poniznosti, ali i molitve. Glazba je uistinu dar Bo\u017eji \u010dovjeku, ali mo\u017ee biti i \u010dovjekov dar Bogu i na neki na\u010din je \u010dovjek glazbom \u201ebli\u017ee Bogu\u201c, kao \u0161to je to bila i sveta Cecilija, ali ne ja\u010dinom glasa izvana, ve\u0107 ja\u010dinom glasa koji proizlazi iz srca. Sami glazbenici su na neki na\u010din u prednosti po pitanju duhovnosti, jer: \u201eTko pjeva, dvostruko moli!\u201c \ud83d\ude42<\/em><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ah, ta glazba! Kud god se okrenemo, glazba: na putu, kod ku\u0107e, u kafi\u0107u, na stadionu, u prirodi\u2026 A koliko tek \u017eanrova glazbe! Iako danas slavimo spomendan svete Cecilije, za\u0161titnice crkvene glazbe, htio bih spomenuti jednu vrstu glazbe koja se naziva klasi\u010dnom glazbom. Ne \u017eelim pisati o njezinoj povijesti, na\u010dinu interpretacije i tome sli\u010dno, ve\u0107 … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3327,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-3325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost"],"views":3221,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3325"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3325\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}