{"id":3807,"date":"2018-11-14T06:56:03","date_gmt":"2018-11-14T06:56:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3807"},"modified":"2018-11-14T06:56:03","modified_gmt":"2018-11-14T06:56:03","slug":"sveti-nikola-tavelic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/sveti-nikola-tavelic\/","title":{"rendered":"Sveti Nikola Taveli\u0107"},"content":{"rendered":"

Danas slavimo sv. Nikolu Taveli\u0107a, franjevca i prvog Hrvatskog svetca. \u0160ibenski biskup Antun Josip Fosco, postav\u0161i biskupom, pokrenuo je godine 1880. postupak da bi Sveta Stolica dopustila \u0161tovati Nikolu Taveli\u0107a kao bla\u017eenika. Ona je to u\u010dinila posebnim dekretom 1889. godine za \u0161ibensku biskupiju, a 1898. godine za cijeli franjeva\u010dki red. Dvije godine kasnije \u0161tovanje je odobreno i za Svetu Zemlju. Svecem je progla\u0161en 1970. godine.<\/span><\/p>\n

Prema \u017eivotopisu \u201eMu\u010denik iz Kre\u0161imirova grada\u201c<\/em> Yvesa Ivonidesa doznajemo kako se ne zna\u00a0 godina ro\u0111enja sv. Nikole ali neki vjeruju da je to bilo izme\u0111u 1340. i 1350. godine u \u0160ibeniku. Potekao je od plemenite obitelji \u0161ibenskih Taveli\u0107a, starohrvatskoga plemena \u0160ubi\u0107a, \u0161to dokazuju i crveno-bijelo-plave kocke njegova obiteljskoga grba.<\/span><\/p>\n

Stupa u franjeva\u010dki red te godine 1379. dolazi u Bosnu kao misionar, da bi krstio “bogumile” gdje je 12 godina u najve\u0107im pote\u0161ko\u0107ama bogumilima-paterenima propovijedao pravu kr\u0161\u0107ansku vjeru te ih mno\u0161tvo vratio u krilo Katoli\u010dke crkve, zajedno sa nekolicinom svoje franjeva\u010dke bra\u0107e. Nakon toga odlazi u Svetu Zemlju gdje je najprije bio ispovjednik hodo\u010dasnika a kasnije polazi propovijedati saracenima. Po uzoru na sv. Franju Asi\u0161kog, odlazi do kadije da mu navijesti Rije\u010d Bo\u017eju, te biva uhva\u0107en, mu\u010den, ba\u010den u tamnicu i naposljetku ubijen te je tako postigao krunu mu\u010deni\u0161tva kojom je bio zanesen.<\/span><\/p>\n

Iz apostolskog pisma pape Pavla VI., kojim se podjeljuju sveta\u010dke po\u010dasti Nikoli Taveli\u0107u i njegovim drugovima mu\u010denicima:<\/span><\/p>\n

\u201cSlavno svjedo\u010danstvo postojanosti dala su \u010detvorica redovnika, kojima se ponosi ponajprije franjeva\u010dka redovni\u010dka obitelj, a s njom i \u010ditava Crkva. To su: Nikola Taveli\u0107, ro\u0111en u \u0160ibeniku iz plemenite hrvatske obitelji; Deodat iz Ruticinija u Akvitaniji; Petar iz Narbone u Francuskoj; Stjepan iz Cunea u Italiji sve\u0107enici Reda manje bra\u0107e, ljudi divnih vrlina duha, hrabri i postojani u podno\u0161enju-smrtnih muka.\u00a0Po nauku i primjeru svoga oca i zakono\u0161e svetoga Franje, oni su posvetili \u017eivot na korist vjernika, a i o tome da druge narode, osobito islamski svijet, privedu kr\u0161\u0107anskoj vjeri i bogo\u0161tovlju.\u00a0Oni su iz razli\u010ditih zemalja do\u0161li u grad Jeruzalem, vodeni velikom pobo\u017eno\u0161\u0107u prema mjestima Palestine kojima je hodao sam Otkupitelj ljudi. Nije se zatim bez Bo\u017eje providnosti dogodilo da su se ondje slo\u017eili ti Bo\u017eji ljudi da one narode privedu Kristovu nauku, slijede\u0107i primjer svetog Utemeljitelja, koji je radije ljude krepostima i svetim \u017eivotom obra\u0107ao negoli naukom i rije\u010dima u\u010dio. Jasno i vjerodostojno svjedo\u010danstvo, napisano od jednog o\u010devica i svjedoka njihova mu\u010deni\u0161tva, govori da su oni bili ljudi veoma velike pobo\u017enosti, da su provodili veoma krepostan \u017eivot. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starje\u0161inama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome \u010dasu kad su odlu\u010dili otvoreno posvjedo\u010diti za Krista, javno propovijedati i tuma\u010diti njegovo Evan\u0111elje, u kojemu se nalazi blago istine i put kojim ljudi mogu posti\u0107i vje\u010dno spasenje.<\/em><\/span><\/p>\n

Vo\u0111eni takvom odlukom, tj. da slu\u017ee dobru nevjernika, savjetovav\u0161i se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi po\u010dinili ne\u0161to \u0161to se protivi istini i du\u017enoj ljubavi prema svakome, podu k najve\u0107oj muslimanskoj, tzv. Omarovoj d\u017eamiji, a zatim do stana dr\u017eavnog slu\u017ebenika, pu\u010dki re\u010deno \u2018kadije\u2019, koji je vr\u0161io vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bio je to dan 11. mjeseca studenoga god. 1391. Slavio se blagdan pu\u010dkim jezikom nazvan \u2018Qurban Bajram\u2019, uz veliko sudjelovanje svijeta. U\u0161av\u0161i u ku\u0107u dr\u017eavnoga slu\u017ebenika, sasvim slobodno i smjelo stanu govoriti o uzvi\u0161enom i spasonosnom Kristovu nauku, kojem treba potpuno zapostaviti onaj koji je Muhamed uveo. <\/em><\/span><\/p>\n

Franjevce je u govoru ja\u010dala najbolja nada da \u0107e se slu\u0161atelji, obasjani Bo\u017ejim svjetlom, kona\u010dno prikloniti \u0161tovanju jednoga Boga i njegova Sina, Otkupitelja ljudi. Ujedno ih je vodio neki zanos i \u017ear da za istinitost kr\u0161\u0107anske vjere podnesu mu\u010deni\u0161tvo. I takvo ih o\u010dekivanje nije prevarilo.\u00a0\u010cuv\u0161i napad na svoj zakon, prisutni se silno rasrde na propovjednike Evan\u0111elja, osobito kadija, koji je odmah nastupio kao sudac i govorio Bo\u017ejim ljudima da opozovu \u0161to su rekli, \u0161tovi\u0161e, da odstupe od buntovne kr\u0161\u0107anske sekte; ako to ne u\u010dine, morat \u0107e umrijeti. Kad su bra\u0107a ostala postojana u Kristovoj vjeri, sudac ih je osudio na smrt. Nevjernici odmah divlja\u010dki navale na njih i stanu ih tu\u0107i. Tri su dana Kristovi borci trpjeli razli\u010dite najstra\u0161nije muke. Zatim su odvedeni pred gra\u0111anski sud da, navodno, odgovaraju javno za zlo\u010dinstva. Opet su izjavili da je Krist Sin Bo\u017eji. Kad je bila izre\u010dena smrtna osuda, mno\u0161tvo, jo\u0161 \u017ee\u0161\u0107e raspaljeno srd\u017ebom i beskrajnom mr\u017enjom, navali na njih ma\u010devima, sasijeku ih, bace na loma\u010du, raznesu, da njihov pepeo kr\u0161\u0107ani ne bi mo\u017eda sa\u010duvali i \u0161tovali.\u201d<\/em><\/span><\/p>\n

To je pismo godine 1971. bilo objavljeno u Acta Apostolicae Sedis<\/em>, slu\u017ebenom glasilu Svete Stolice, a sa\u017eetak je svega onoga \u0161to je u tom slu\u010daju najva\u017enije. Nadalje, to je pismo i plod svih onih prou\u010davanja i raspravljanja \u0161to su po veoma strogim crkvenim propisima nu\u017eno prethodili samoj kanonizaciji, zato ono nosi i pe\u010dat najva\u017enijega slu\u017ebenog dokumenta o na\u0161emu prvom svecu.<\/span><\/p>\n

Za kraj \u017eelimo vam dati i jednu molitvu kojom se mo\u017eete moliti na\u0161em prvom Hrvatskom svetcu:<\/span><\/p>\n

Molitva sv. Nikoli Taveli\u0107u<\/strong><\/span><\/p>\n

Jeruzalemski mu\u010deni\u010de, sveti Nikola, jo\u0161 u ranoj mladosti nisi se obazirao na bogatstvo i rasko\u0161 ovoga svijeta, nego si izabrao \u017eivot \u017ertve i siroma\u0161tva u Redu svetoga Franje Asi\u0161kog. Molim te, isprosi mi od Boga milost da po tvome primjeru uredim svoj \u017eivot, te strpljivo podnose\u0107i nevolje i kri\u017eeve \u017eivota, do\u0111em u kraljevstvo nebesko. Amen.<\/span><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas slavimo sv. Nikolu Taveli\u0107a, franjevca i prvog Hrvatskog svetca. \u0160ibenski biskup Antun Josip Fosco, postav\u0161i biskupom, pokrenuo je godine 1880. postupak da bi Sveta Stolica dopustila \u0161tovati Nikolu Taveli\u0107a kao bla\u017eenika. Ona je to u\u010dinila posebnim dekretom 1889. godine za \u0161ibensku biskupiju, a 1898. godine za cijeli franjeva\u010dki red. Dvije godine kasnije \u0161tovanje je … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3811,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadanja"],"views":2833,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3807"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3807\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}