{"id":3862,"date":"2018-12-08T13:46:16","date_gmt":"2018-12-08T12:46:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3862"},"modified":"2018-12-08T13:46:16","modified_gmt":"2018-12-08T12:46:16","slug":"bezgresna-u-franjevackoj-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/bezgresna-u-franjevackoj-misli\/","title":{"rendered":"Bezgre\u0161na u franjeva\u010dkoj misli"},"content":{"rendered":"

Franjevac kada razmi\u0161lja o isto\u010dnom grijehu i \u017eali nad tom \u010dinjenicom, odmah pogled upravlja na onu koja je od tog grijeha sa\u010duvana. Uz vjeru koju su kroz povijest Franjina manja bra\u0107a sa\u010duvala na ovim prostorima, toliko pobo\u017enosti i divota koje su ostavili svijetu, opravo je ta kontemplacija velikih Bo\u017ejih djela \u010dak u naoko i ru\u017enom \u010dinu, obilje\u017eje nas, manje bra\u0107e. Jer, Bogu se samo tako i dolikuje.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Mariju je Franjo kitio raznim naslovima: u Pozdravu Bla\u017eenoj Djevici naziva je Gospodaricom, Kraljicom, djevicom koja je postala crkvom i koja je izabrana od presvetog Oca na nebu da je posveti sa presvetim Sinom svojim i Duhom svetim Utje\u0161iteljem<\/em>. Nedugo nakon Utemeljiteljeve smrti bra\u0107a nastavljaju sa pobo\u017enosti prema Mariji bezgre\u0161noj te njezin takav spomen ulazi u franjeva\u010dki \u010dasoslov 1322. godine. \u010cak prvi spomen kompletne molitve Zdravo Marijo nalazi se u samostanu sv. Damjana podno Asiza. Za\u0161to se franjevac toliko divi Mariji? Zato \u0161to je ecce fiat<\/em> je uzor malenosti pravog manjeg brata. A ona je mogla to re\u0107i jer ju je Bog mogao osposobiti za takav \u017eivot.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Vrlo brzo nakon Utemeljiteljeve smrti krenula su i teolo\u0161ka razmi\u0161ljanja o Mariji bezgre\u0161noj. Sveti Antun je propovijedao da je ona bila predodre\u0111ena i sa\u010duvana za majku Boga te je ona mjesto s kojeg smo se mi posvetili. Razumije se stoga da je, prema njemu, bila bez ljage isto\u010dnoga grijeha. Unato\u010d protivljenju istaknutih skolastika takvo promi\u0161ljanje se nastavilo, da bi po\u010detkom 14. st. Marijino o\u010duvanje od isto\u010dnog grijeha teolo\u0161ki utemeljio franjevac, bla\u017eeni Ivan Duns Scot. Najprije spomenimo kako je on, nasuprot ve\u0107ine skolastika svoga vremena, nau\u010davao da nije isto\u010dni grijeh razlog Kristovog utjelovljenja i da bi se ono zbog Bo\u017eje ljubavi dogodilo bez da je Adam sagrije\u0161io, jer kako mo\u017ee, pita se Scot, grijeh uvjetovati doga\u0111aj ljubavi? U tom momentu kre\u0107e prekrasno razmi\u0161ljanje o Mariji. Po njemu dakle Bog se nije utjelovio jer je \u010dovjek sagrije\u0161io, nego radi ljubavi prema ljudima. Iz toga slijedi da je zbog \u017eelje da se njegov Sin utjelovi, Bog majku svoga sina unaprijed sa\u010duvao od isto\u010dnog grijeha jer je to jedino prikladno njegovom Sinu. Dokaz tomu postao je slavan: Dolikovalo se da Bog to u\u010dini, i mogao je to u\u010diniti, pa, ako je mogao to u\u010diniti, ako se dolikovalo, onda je to zaista i u\u010dinio.<\/em> Od tada generacijama franjevci sve do danas veli\u010daju Bo\u017eje \u010dudesno izabranje Marije klik\u010du\u0107i: Potuit, decuit, ergo fecit<\/u><\/em><\/strong>!<\/em> Ta ideja je od ve\u0107ine srednjovjekovnih teologa odba\u010dena, ali ne i od u\u010diteljstva koje se vo\u0111eno Duhom Svetim nikada nije izjasnilo protiv Marijinog bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a.<\/span><\/p>\n

Kraj 14. i po\u010detak 15. stolje\u0107a franjeva\u010dki red do\u010dekao je u reformama i unutarnjim borbama, ali je iznjedrio slavne propovjednike i svece. Tako je za svetog Bernarda Sienskog Marija zvijezda osvjetljena milo\u0161\u0107u koja odra\u017eava tu milost u tami grijeha. Doli\u010dno je bilo, tako prema njemu, da je Bog svoj \u0161ator posvetio kako ka\u017ee Psalam 46. Oci na tridentskom saboru definiraju\u0107i dogmu o isto\u010dnom grijehu nagla\u0161avaju da njome ne namjeravaju obuhvatiti bla\u017eenu i neokaljanu Djevicu Mariju, nego se o njezinom polo\u017eaju u odnosu na isto\u010dni grijeh i dalje treba voditi rasprava. Nezaobilazan autor za sve istra\u017eiva\u010de franjeva\u010dke povijesti Lucca Wading \u00a0pi\u0161e nakon Tridenta dvije knjige koje imaju \u010dak naslov \u00a0Bezgre\u0161no za\u010de\u0107e BDM te vrlo lijepo, pjesni\u010dki opisuje kako je Bog jednu \u017eenu sa\u010duvao od isto\u010dnog grijeha: \u201eOpasnost je bila neizbje\u017ena, grijeh na vratima, lanci ljudskog ropstva ve\u0107 su bili napravljeni, ali Gospodin je do\u0161ao u pomo\u0107 i zaslugom i cijenom svoje krvi otkupio je svoju izabranu i najsvetiju.\u201c\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Kroz cijelo 17. i 18. stolje\u0107e nastaje danas poznatih stotinjak djela o Mariji bezgre\u0161noj, a spomenuimo ovdje franjevca Elzeara i njegovu knjigu Kruna od 12 zvijezda izdanu u franjeva\u010dkom samostanu u Zagrebu. U 18. st. ovo promi\u0161ljanje u\u0161lo je sa velikim franjeva\u010dkim svecem Leonardom Portomauricijskim koji je doslovno molio papu predla\u017eu\u0107i mu na\u010dine kako mo\u017ee sazvati takozvani pisani koncil nakon kojeg \u0107e proglasiti dogmu o Mariji Bezgre\u0161noj. Ovako je tu ideju branio: \u201eMarija , odre\u0111ena od vje\u010dnosti da bude majkom Sina Bo\u017ejega, kako bi s njime sura\u0111ivala u uni\u0161tenju grijeha, jest ona sretna \u017eena, koja je ne samo bila za\u010deta bez grijeha i oboga\u0107ena preobiljem milosti po bezgre\u0161nom za\u010de\u0107u, nego i po osobitoj povlastici nije mogla sagrije\u0161iti.\u201c Leonardova ideja je prihva\u0107ne 100 godina nakon njegove smrti te je upravo po prijedlogu tog franjevca bla\u017eeni Pio IX. uz pismeno slaganje sa svim biskupima izdao Dogmu Infabilis Deus 1854. kojom je progla\u0161eno da je: Prebla\u017eena Djevica Marija u prvom trenutku svoga za\u010de\u0107a, jedinstvenom milo\u0161\u0107u i povlasticom svemogu\u0107ega Boga, u predvi\u0111anju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila o\u010duvana od svake ljage isto\u010dnoga grijeha.\u201c Svaki poznavatelj franjeva\u010dke misli mo\u017ee u ovoj dogmi vidjeti Scotov i franjeva\u010dki POTUIT, DECUIT, ERGO FECIT.\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

U ovom povijesnom sa\u017eetku na kraju moramo spomenuti velikog hrvatskog franjevca i mariologa Karla Bali\u0107a koji je odigrao zapa\u017eenu ulogu u radu Drugog vatikanskog sabora i nastavio kroz 20. st. razlagati vjersku istinu da je Bog Mariju sa\u010duvao od isto\u010dnoga grijeha.<\/span><\/p>\n

Svaki se \u010dovjek mo\u017ee slo\u017eiti s \u010dinjenicom da isto\u010dni grijeh vu\u010de za sobom te\u0161ke posljedice za \u010ditavo \u010dovje\u010danstvo, no franjevac za cijelog svog postojanja, tako \u00a0i ti brate i sestro iz svjetovnog reda ili iz frame ili \u0161tovatelju svetoga Franje, zajedno sa tradicijom 800 godina franjeva\u010dke povijesti, mo\u017ee\u0161 razmi\u0161ljaju\u0107i o te\u0161ko\u0107i isto\u010dnog grijeha, kleknuti pred kip Bezgre\u0161ne, znaju\u0107i da se tim \u010dinom ne klanja\u0161 Mariji nego divnim Bo\u017ejim djelima u njoj i diviti se kako je Bog ja\u010di i od ljudske neposlu\u0161nosti. Tada mo\u017ee\u0161 dragi brate i sestro zapjevati sa bla\u017eenim Ivanom Duns Scot i svim franjevcima u povijesti: Potuit, decuit, ergo fecit!<\/em><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Franjevac kada razmi\u0161lja o isto\u010dnom grijehu i \u017eali nad tom \u010dinjenicom, odmah pogled upravlja na onu koja je od tog grijeha sa\u010duvana. Uz vjeru koju su kroz povijest Franjina manja bra\u0107a sa\u010duvala na ovim prostorima, toliko pobo\u017enosti i divota koje su ostavili svijetu, opravo je ta kontemplacija velikih Bo\u017ejih djela \u010dak u naoko i ru\u017enom … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3863,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,3],"tags":[],"class_list":["post-3862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost","category-teologija-i-filozofija"],"views":2264,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3862"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3862\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3863"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}