{"id":3891,"date":"2018-12-24T15:04:09","date_gmt":"2018-12-24T14:04:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3891"},"modified":"2018-12-24T15:04:09","modified_gmt":"2018-12-24T14:04:09","slug":"zasto-je-uzet-datum-25-prosinca-za-slavljenje-bozica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/zasto-je-uzet-datum-25-prosinca-za-slavljenje-bozica\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je uzet datum 25. prosinca za slavljenje Bo\u017ei\u0107a?"},"content":{"rendered":"

Za\u0161to katolici slave Bo\u017ei\u0107 ba\u0161 25. prosinca? Krenemo li od Svetog pisma uo\u010davamo da jedina dva izvora koja imamo o djetinjstvu Isusovu – prva dva poglavlja Matejevog i Lukinog evan\u0111elja – nigdje ne spominju to\u010dan datum Isusovog ro\u0111enja. Biblija, dakle, ne donosi datum. Stoga cilj ovoga teksta nije utvrditi to\u010dan datum kada se Isus rodio – to nam ostaje nepoznato – ve\u0107 utvrditi za\u0161to je uzet ba\u0161 datum 25. prosinac za slavljenje Bo\u017ei\u0107a.<\/span><\/p>\n

Jedna teorija ka\u017ee da su se u prosincu slavile Saturnalije<\/em> u \u010dast rimskog boga Saturna, pa je stoga Bo\u017ei\u0107 stavljen na taj dan kako bi zamijenio taj poganski rimski festival. Me\u0111utim, proslave Saturnalija <\/em>trajale su nekoliko dana; po\u010dele bi ve\u0107 17. prosinca i trajale do 23.12. (prema nekim izvorima i do 25. 12.). Stoga nema logike da se ide zamijeniti staro pogansko slavlje novim tako da se novo stavlja na zadnji dan slavlja staroga ili \u010dak par dana kasnije, time se ni\u0161ta nije postiglo.<\/span><\/p>\n

Druga teorija tvrdi da je slavlje Bo\u017ei\u0107a stavljeno na 25.12. kako bi se zamijenio poganski rimski praznik Dies Natalis Deus Solis Invicti<\/em> (Dan ro\u0111enja Nepobjedivog Sunca). Taj praznik ustanovio je car Aurelijan 274. godine na datum 25. prosinca. Me\u0111utim, Hipolit Rimski (170.-235.) u svojim Komentarima na knjigu Danielovu <\/em>(oko 204. godine) pi\u0161e da je ro\u0111enje Gospodinovo bilo 25. prosinca u Betlehemu. Ovo dakle zna\u010di da je datum Bo\u017ei\u0107a kao 25. prosinca bio poznat i prije nego \u0161to je car Aurelijan ustanovio na taj datum praznik Dies Natalis Deus Solis Invicti.<\/em><\/span><\/a><\/span><\/p>\n

Prelazimo na Sveto pismo. U Lk 2,8 pi\u0161e: “A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom \u010duvali no\u0107nu stra\u017eu kod svojih stada”<\/em>. Na temelju ovog teksta pojedini su povr\u0161no zaklju\u010dili kako nikako nije moglo biti zimsko vrijeme niti mjesec prosinac jer bi bilo prehladno za \u010duvanje stada na otvorenom. Me\u0111utim, pastire sa ovcama na podru\u010dju Palestine nalazimo u svako doba godine (upravo radi geografske \u0161irine podru\u010dja), tako nam ovaj podatak ne mo\u017ee pomo\u0107i u odre\u0111ivanu godi\u0161njeg doba. Napravljena su i odre\u0111ena biolo\u0161ka istra\u017eivanja prema kojim je razvidno kako je rije\u010d o vrsti ovaca koje su na bliskom istoku prisutne barem 5000 godina te kako se odgajaju ba\u0161 u zimsko doba, \u0161tovi\u0161e, u Izraelu je sredi\u0161nja sezona janjenja od prosinca do sije\u010dnja.<\/span><\/p>\n

Dakle, vidjeli smo da je Hipolit Rimski ve\u0107 oko 204. godine pisao da je 25. prosinca Kristov ro\u0111endan. Ipak, najstariji zapis \u00a0imamo kod pape svetog Telesfora (+137) koji je uveo tradiciju mise polno\u0107ke na Badnjak. Iz tog vremena imamo sa\u010duvane rije\u010di Teofila (115-181), katoli\u010dkog biskupa Cezareje Palestinske: “Trebalo bi slaviti ro\u0111enje na\u0161ega Gospodina na dan kada pada 25. prosinac”<\/em>.<\/span><\/p>\n

Za\u0161to izbor datuma 25. prosinca za dan slavlja Bo\u017ei\u0107a? Postoji nekoliko teorija:<\/span><\/p>\n

Na temelju utvr\u0111ivanja datuma ro\u0111enja Ivana Krstitelja utvr\u0111uje se datum ro\u0111enja Isusa Krista<\/strong>. Datum ro\u0111enja Ivana Krstitelja izvodi se od datuma Zaharijinog ulaska u Sveti\u0161te Gospodnje da prinese k\u00e2d (Lk 1,9). Polazi\u0161te je Lk 1,5 – redak iz kojega saznajemo da je Zaharija bio iz razreda Abijina. Povezuju\u0107i sa Starozavjetnim sve\u0107eni\u010dkim obiteljima i praksom da je svaka slu\u017eila tjedan dana u hramu dva puta godi\u0161nje dolazi se do toga da je sve\u0107eni\u010dka slu\u017eba iz razreda Abijina slu\u017eila tijekom drugog tjedna \u017eidovskog mjeseca Tishri \u0161to je isti tjedan u kojem se slavi Dan pomirenja. Prema na\u0161em kalendaru, Dan pomirenja bi bio negdje izme\u0111u 22. rujna i 8. listopada. U tom slu\u010daju, ako se uzme da su Zaharija i Elizabeta za\u010deli Ivana Krstitelja nakon \u0161to je Zaharija zavr\u0161io sa slu\u017ebom u sveti\u0161tu, Ivan Krstitelj bi bio za\u010det negdje krajem rujna. Ako na to nadodamo prirodnih devet mjeseci dobivamo kraj lipnja za datum ro\u0111enja. Ako sada pogledamo u katoli\u010dki kalendar – upravo u Crkvi 24. lipnja slavimo ro\u0111enje Ivana Krstitelja. Kada na ovo dodamo podatak koji nam je poznat iz Lk 1, 36 (da se Navje\u0161tenje dogodilo u \u0161estom mjesecu Elizabetine trudno\u0107e) onda je jasno da je Ivan Krstitelj bio \u0161est mjeseci stariji od Isusa. Ukoliko dodamo \u0161est mjeseci na kraj lipnja dolazimo do kraja prosinca kao datuma ro\u0111enja Isusova.<\/span><\/p>\n

Postoji drevna \u017eidovska tradicija<\/strong> po kojoj se veliki prorok<\/em> ra\u0111a i umire na isti dan. Prate\u0107i ovu logiku, za\u010de\u0107e bi bilo istoga dana kada i raspe\u0107e na kri\u017eu. Ve\u0107 iz rane kr\u0161\u0107anske tradicije je poznato kako se Navje\u0161tenje slavilo 25. o\u017eujka (o tome pi\u0161u Tertulijan i Hipolit). Od tog datuma lako je onda izvesti datum Bo\u017ei\u0107a – dodati prirodnih devet mjeseci. Tako\u0111er, prema jednoj drugoj tradiciji vjerovalo se da je 25. o\u017eujak bio datum po\u010detka stvaranja (o tome pi\u0161e Hipolit u svojim Kronikama<\/em>) i onda bi za\u010de\u0107e Isusovo 25. o\u017eujka bilo novo stvaranje<\/em>.<\/span><\/p>\n

Sveti Augustin potvr\u0111uje u svojim spisima ne samo tradiciju datuma 25. o\u017eujka za slavlje za\u010de\u0107a nego i 25. prosinca za slavlje ro\u0111enja Isusova: “Isus je, vjerujemo, za\u010det 25. o\u017eujka i toga dana trpio. Na taj na\u010din novome grobu u koji je ukopan i gdje nitko od mrtvih nije bio polo\u017een ni prije ni poslije odgovara Djevi\u010dino krilo gdje je Isus za\u010det i gdje se nije nitko od smrtnika za\u010deo. Predaja je da se Isus rodio 25. prosinca.”<\/em> (sv Augustin, O Trojstvu, 4, 9).<\/span><\/p>\n

Prema julijanskome kalendaru 25. prosinca je zimski solsticij<\/strong> – dan nakon kojega dani bivaju du\u017ei, a no\u0107i postaju kra\u0107e. Ovo je prepuno simbolike za kr\u0161\u0107ane stoga nije isklju\u010deno da je i radi toga uzet datum 25.12. Ve\u0107 prorok Malahija (4,2) govori o suncu pravde, Ivanovo evan\u0111elje (u proslovu) govori o Rije\u010di kao svjetlu koje u tami svijetli, koje ljudima bija\u0161e svjetlo. U Zaharijinom hvalospjevu (Lk 1,78) imamo pohod “mladog sunca s visine”. Doti\u010dnu simboliku spominje sveti Augustin u svojim propovijedima za Bo\u017ei\u0107 a tako\u0111er imamo govora o tome kod svetog Jeronima, iz njegovih bo\u017ei\u0107nih propovijedi: “\u010cak je i priroda u dogovoru s na\u0161im tvrdnjama i cijeli svijet neka svjedo\u010di onome \u0161to tvrdimo. Sve do ovoga dana tama se pove\u0107ava, od ovog dana ona se smanjuje, svjetlo osna\u017euje, tama slabi”<\/em>.<\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dno se mo\u017ee re\u0107i da navedene teorije ne isklju\u010duju jedna drugu nego radije nadopunjuju. Dakako da se me\u0111u kr\u0161\u0107anima isprva Bo\u017ei\u0107 nije svugdje slavio na isti datum. Svakako, teolo\u0161ki simbolizam nije za zanemariti te za nas kr\u0161\u0107ane uistinu nije toliko va\u017ean to\u010dan datum Isusovog ro\u0111enja, ve\u0107 \u0161to nam Bog svojim utjelovljenjem \u017eeli poru\u010diti. Stoga \u0107emo zavr\u0161iti rije\u010dima svetog Augustina:\u00a0“Krista je majka nosila u utrobi, mi ga nosimo u srcu. Djevica je zatrudnjela Kristovim utjelovljenjem. Neka na\u0161e grudi zanesu vjerom u Krista. Marija je rodila Spasitelja, mi rodimo hvalu. Ne budimo neplodni! Neka nam du\u0161e budu Bogom plodne!”<\/em><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to katolici slave Bo\u017ei\u0107 ba\u0161 25. prosinca? Krenemo li od Svetog pisma uo\u010davamo da jedina dva izvora koja imamo o djetinjstvu Isusovu – prva dva poglavlja Matejevog i Lukinog evan\u0111elja – nigdje ne spominju to\u010dan datum Isusovog ro\u0111enja. Biblija, dakle, ne donosi datum. Stoga cilj ovoga teksta nije utvrditi to\u010dan datum kada se Isus rodio … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadanja"],"views":8692,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3891"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3891\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}