{"id":3952,"date":"2019-02-06T16:50:47","date_gmt":"2019-02-06T15:50:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3952"},"modified":"2019-02-06T20:21:45","modified_gmt":"2019-02-06T19:21:45","slug":"3952","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/3952\/","title":{"rendered":"Uvodni obredi"},"content":{"rendered":"
\n

“Misno slavlje, kao djelo Krista i hijerarhijski ure\u0111enoga Bo\u017ejega naroda, sredi\u0161te je svega kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota, kako za op\u0107u Crkvu tako i za mjesnu, ali i za pojedine vjernike. To je slavlje ujedno vrhunac djela kojim Bog posve\u0107uje svijet u Kristu i \u0161tovanja koje ljudi iskazuju Ocu klanjaju\u0107i mu se po Kristu, Bo\u017ejemu Sinu u Duhu Svetome. U njemu se, nadalje, tijekom godine otajstva otkupljenja tako obnavljaju da se na neki na\u010din ponovno uprisutnjuju. Drugi pak sveti \u010dini i sva djela kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota tijesno su s njim povezana, iz njega proviru i na nj su upravljena.”. Stoga je veoma va\u017eno da se slavlje mise ili Gospodnje ve\u010dere tako uredi da sveti slu\u017eitelji i vjernici, sudjeluju\u0107i prema svome stanju, crpe iz njega potpunije one plodove za \u010dije je postizanje Krist Gospodin i ustanovio euharistijsku \u017ertvu svoga Tijela i svoje Krvi i povjerio je ljubljenoj zaru\u010dnici Crkvi, kao spomen\u010din svoje\u00a0muke i uskrsnu\u0107a”. <\/span><\/p>\n

(OURM 1-2)<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n


\nOvako zapo\u010dinje op\u0107a uredba rimskog misala te nas upu\u0107uje na to \u0161to za nas euharistijsko slavlje jest. U sljede\u0107im tjednima sustavno \u0107emo donijeti sve dijelove mise te tako poku\u0161ati posvjestiti kako bi trebalo biti na\u0161e djelatno sudjelovaje na slavlju euharistije te kako bi to slavlje trebalo izgledati.\u00a0<\/span><\/p>\n

UVODNI OBREDI<\/span><\/strong><\/p>\n

Ulaz<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Po\u010detak mise jest onoga trena kada sve\u0107enik sa poslu\u017eiteljima krene prema oltaru. Tako ne mo\u017eemo re\u0107i da misa po\u010dinje od \u201eU ime Oca..\u201c jer onda sve prethodne stvari kao takve bi bile izrazito besmislene. Stoga i ulazna pjesma ili samo instrumentalna glazba mora biti takva da bi pratila hod slu\u017ebenika koji pristupaju oltaru. Svrha te pjesme jest da ona otvara slavlje, poti\u010de jedinstvo okupljenih vjernika i uvodi ih u otajstvo liturgijskog vremena ili blagdana koji se slavi. Stoga je potrebno do\u0107i na vrijeme u crkvu kako bi zapo\u010deli slavlje euharistije na prikladan na\u010din.<\/span><\/p>\n

Pozdrav oltaru i okupljenoj zajednici<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Prilikom svakoga slavlja najprije se iskazuje \u010dast onome tko je doma\u0107in, onome koji nas zapravo skuplja na ovo slavlje, a ovom slu\u010daju to jest sam Krist. Oltar simbolizira samoga Krista i zato dolikuje da najprije sve\u0107enik iska\u017ee po\u010dast oltaru, a zatim samome narodu tj. zajednici. Ne dolikuje da na oltaru bude svo mogu\u0107e liturgijsko posu\u0111e koje se koristi za vrijeme mise, ako znamo \u0161to oltar predstavlja i koja mu je svrha. Tako\u0111er ne dolikuje da budu posude sa cvije\u0107em te razni osobni predmeti.<\/span><\/p>\n

Nakon pozdrava oltaru slijedi pozdrav zajednici. U ovome pozdravu sam Krist pozdravlja, odnosno sve\u0107enik pozdravlja zajednicu u ime Kristovo. Taj pozdrav je sadr\u017ean u rije\u010dima \u201eMilost Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedni\u0161tvo Duha Svetoga sa svima vama.\u201c Ili u skra\u0107enom obliku \u201eGospodin s vama\u201c dok narod odgovara \u201eI s Duhom tvojim\u201c. Ovaj pozdrav sve\u0107enika narodu, ozna\u010dava da je Gospodin nazo\u010dan i tim se pozdravom i odgovorom naroda o\u010dituje otajstvo sabrane zajednice (OURM 28). Klju\u010dno je shvatiti da se ovdje ne radi o osobnom pozdravu sve\u0107enika nego on posvje\u0161\u0107uje narodu prisutnost samoga Krista, a narod svojim odgovorom to potvr\u0111uje.<\/span><\/p>\n

Uvodna rije\u010d<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Potom u redu mise stoji da sve\u0107enik ili \u0111akon mo\u017ee narod uvesti kratko u misu dana (RM 3). Ovdje bi trebalo izbjegavati osobne pozdrave jer onda o\u010dito ne shva\u0107amo pozdrav koji smo izrekli nekoliko trenutaka prije. Misal donosi tekstove za uvodnu rije\u010d samo za pojedina slavlja kao \u0161to su Cvjetnica, \u010cista srijeda, Svije\u0107nica i vazmeno bdijenje. Stoga ovaj dio ne smije se pretvoriti u sve\u0107enikovu prvu propovijed nego mora uistinu biti uvodna rije\u010d koja zajednicu uvodi u samo slavlje. To nipo\u0161to nije lako i zahtijeva pripremu.<\/span><\/p>\n

Pokajni\u010dki \u010din<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

\u010cesto se ka\u017ee da se u pokajni\u010dkom \u010dinu opra\u0161taju laki grijesi za koje nije potreban odre\u0111eni pokorni\u010dki postupak. No grijesi se ne opra\u0161taju mehani\u010dki, potrebna je odre\u0111ena raspolo\u017eivost i pokajni\u010dki \u010din jest jedan od na\u010dina da se to izrazi. <\/span>
\nU pokajni\u010dkom \u010dinu zajednica postaje svjesna svoje situacije; Bog ju je okupio, ali to je narod gre\u0161nika. Zajednica se okupila i priznaje svoju gre\u0161nost i nesavr\u0161enost svoga slavlja. Iako je slavlje sakramenata prvenstveno Bo\u017eji \u010din u \u017eivotu Crkve, ne mo\u017eemo isklju\u010diti ljudski element u tome slavlju i upravo tu zajednica priznaje svoju gre\u0161nost. To priznanje nema za cilj odbaciti zajednicu od slavlja sakramenta nego upravo potaknuti na \u0161to savr\u0161enije slavljenje posvje\u0161\u010duju\u0107i si va\u017enost otajstva koje slavimo te tako budemo u skladu s otajstvom kojega slavimo. Sam pokajni\u010dki \u010din tako nije sama formalnost nego uistinu stavljanje u Bo\u017eju prisutnost. Misal donosi tri mogu\u0107a oblika pokajni\u010dkog \u010dina i svi su sastavljeni od poziva na kajanje, sredi\u0161njeg dijela i molitve za opro\u0161tenje. Uvijek je nakon poziva na kajanje ostavljeno kratko vrijeme \u0161utnje upravo kako bi priznali svoju gre\u0161nost kako bi mogli dostojno slaviti sveta otajstva. Ponavljam da priznanje gre\u0161nosti ne treba nas odvojiti od slavlja nego upravo nas jo\u0161 vi\u0161e pribli\u017eiti.<\/span><\/p>\n

Gospodine smiluj se<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Ovaj poklik ne pripada u pokajni\u010dki \u010din i on nema pokajni\u010dki karakter. Kako bi ga bolje razumjeli trebamo shvatiti odakle on dolazi. Kada bi se rimski vojskovo\u0111a vra\u0107ao iz uspje\u0161nog pohoda, sa svih strana je odjekivalo \u201eKyrie eleison\u201c. Okupljena svjetina je tako pozdravljala vojskovo\u0111u koji se vra\u0107a kao pobjednik. Tako i prva kr\u0161\u0107anska zajednica okupljena preuzima ovaj pozdrav i kli\u010de onomu u \u010dije se ime okupila. Uistinu poklikom se i priznaje na\u0161a slabost, ali se prvenstveno daje hvala onomu koji dolazi, a to je sam Gospodin.<\/span><\/p>\n

Slava Bogu na visini<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Slava Bogu na visini je prvenstveno bo\u017ei\u0107ni himan koji je s vremenom pre\u0161ao u liturgiju svake nedjelje osim u korizmi i do\u0161a\u0161\u0107u. U tim vremenima se izostavlja iz razli\u010ditih razloga tj. u do\u0161a\u0161\u0107u se izostavlja kako bi \u0161to glasnije odjeknuo u bo\u017ei\u0107noj no\u0107i, a u korizmi iz razloga jer je to pokorni\u010dko vrijeme. Stoga gubi se svaki smisao izostavljanja himna u do\u0161a\u0161\u0107u kako bi na Bo\u017ei\u0107 pjevali \u201esvim na zemlji\u201c hrvatsku pu\u010dku pjesmu. Jedan drevni i \u010dasni himan kako ga naziva op\u0107a uredba misala (OURM 31) zamjenjujemo pu\u010dkom pjesmom koja je nastala upravo iz liturgije kako bi narod pjevao kod svojih domova. Ako tu pjesmu vra\u0107amo u liturgiju i zamjenjujemo sa izvorom zar tada upravo ne srozavamo liturgiju? To isto vrijedi tako\u0111er i za ostale nedjelje ili blagdane kada se umjesto himna \u201eSlava Bogu na visini\u201c izvode razli\u010diti pjesmuljci samo iz razloga jer sadr\u017ee rije\u010d \u201eslava\u201c u sebi. Himan \u201eSlava Bogu na visini\u201c spada pod nepromjenjive djelove mise jednako kao i \u201eGospodine\u201c te nije dopu\u0161teno zamjenjivati ih nekim drugim pjesmama ili recitacijama. Dopu\u0161teno je postoje\u0107i tekst koji donosi misal uglazbiti, ali uglazbiti ga tako da bi cijela zajednica mogla sudjelovati.<\/span><\/p>\n

Zborna molitva<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Sa zbornom molitvom zavr\u0161avaju uvodni obredi. Sve\u0107enik poziva narod na molitvu. Tada bi trebali svi ostati neko vrijeme u \u0161utnji kako bi si jo\u0161 jednom posvjestili da stojimo pred Bogom i tu prikazali svoje molitve i nakane (OURM 32). Tada sve\u0107enik moli molitvu koja se zove zborna (collecta) u kojoj sve\u0107enik sve na\u0161e molitve prinosi Bogu Ocu po Kristu u Duhu Svetom. Narod tu molitvu prihva\u0107a poklikom \u201eAmen\u201c. Sama zborna molitva smatrana je kao vrhunac uvodnih obreda i priprema za ono \u0161to slijedi, a to je slu\u017eba \u010ditanja.\u00a0<\/span><\/p>\n

Kori\u0161tene kratice:<\/span>
\nRM – Red mise<\/span>
\nOURM- op\u0107a uredba rimskog misla<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Misno slavlje, kao djelo Krista i hijerarhijski ure\u0111enoga Bo\u017ejega naroda, sredi\u0161te je svega kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota, kako za op\u0107u Crkvu tako i za mjesnu, ali i za pojedine vjernike. To je slavlje ujedno vrhunac djela kojim Bog posve\u0107uje svijet u Kristu i \u0161tovanja koje ljudi iskazuju Ocu klanjaju\u0107i mu se po Kristu, Bo\u017ejemu Sinu u Duhu … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":3953,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":3140,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3952"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3952\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}