{"id":3985,"date":"2019-02-21T15:41:36","date_gmt":"2019-02-21T14:41:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=3985"},"modified":"2019-02-21T15:42:29","modified_gmt":"2019-02-21T14:42:29","slug":"euharistijska-sluzba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/euharistijska-sluzba\/","title":{"rendered":"Euharistijska slu\u017eba"},"content":{"rendered":"
\n

“Na Posljednjoj ve\u010deri Krist je ustanovio vazmenu \u017ertvu i gozbu kojom se \u017ertva kri\u017ea u Crkvi neprestano ponazo\u010duje. To biva kad sve\u0107enik kao predstavnik Krista Gospodina \u010dini u obredu ono isto \u0161to je Krist \u010dinio i u\u010denicima predao da \u010dine njemu na spomen<\/em>.”<\/span><\/p>\n

(OURM 48.)<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U slavlju Euharistije hranimo se sa dva stola: sa stola Bo\u017eje rije\u010di i stola Kristova tijela. U prija\u0161njim \u010dlancima promi\u0161ljali smo o uvodnim obredima i stolu na kojem se hranimo Bo\u017ejoj rije\u010dju. Sada prelazimo na drugi stol, stol sa kojeg se blaguje Kristovo tijelo. U ovom dijelu misnog slavlja glavni naglasak je na Bo\u017ejoj rije\u010di. Kristove rije\u010di ustanove Euharistije na Posljednjoj ve\u010deri zauzimaju sredi\u0161nje mjesto.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Prinos darova<\/span><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Nastanak ovog dijela misnog slavlja je usko vezan uz vjernike koji sudjeluje na tom istom slavlju. Kroz prvih 13. stolje\u0107a \u017eivota Crkve, iskristalizirao se sada\u0161nji oblik prinosa darova koji nam je svima dobro poznat. U po\u010detku on je bio prinos darova za zajednicu, ujedno i za Euharistiju. S vremenom postaje svojstven samo sve\u0107eniku, ali s reformom liturgije, kroz 20.stolje\u0107e ponovno mu se vra\u0107a izvorni smisao.<\/span><\/p>\n

    Pa koji bi to bio smisao prinosa darova, njihova pripravljanja na oltaru, popratnih molitava i zaklju\u010dne darovne molitve? Prino\u0161enje darova ima dvojako zna\u010denje. Kao prvo to je prinos darova zajednice vjernika u liku kruha i vina, koji za trenutak postaju Kristovo Tijelo i Krv<\/em>. Potom, ono treba biti prinos darova zajednice za sve potrebite \u010dlanove te iste zajednice. Kod nas je uvrije\u017een na\u010din davanja novca, milostinje, u svrhu pomaganja potrebitima. Uz ovo dvojako zna\u010denje prinosa darova, ova gesta bi trebala ispunjati one rije\u010di koje ju opisuju, prinos<\/em>. Danas je to obi\u010daj samo u odre\u0111enim sve\u010danim slavljima, iako bi trebao biti sastavni dio svakog Misnog slavlja. Sve ove navedene darove bi trebala prinositi, darovati, zajednica okupljenih vjernika. Simbolika je to darivanja od sebe za drugoga. Ujedno dar kruha i vina \u0161to se prinosi, svojevrsna je \u017ertva zajednice. Kako? Kad sve\u0107enik na oltaru uzima kruh u ruke govori: \u201e ovaj plod zemlje i rada ruku \u010dovje\u010djih postat \u0107e nam kruhom \u017eivota<\/em>\u201c ili kod kale\u017ea: \u201e ovaj plod trsa i rada ruku \u010dovje\u010djih postat \u0107e nam pi\u0107e duhovno<\/em>\u201c. Stoga ve\u0107 u tom darivanju za koje je potrebna odre\u0111ena \u017ertva, o\u010dituje se onaj \u017ertveni karakter ovoga liturgijskog slavlja. Sadr\u017eaj i priprava darova na oltaru na oltaru mislim da nam je svima poznata i da je ne treba poja\u0161njavati. Dok traje prinos darova, mo\u017ee zbor svirati pjevati prikladnu pjesmu. Kad se polo\u017ee darovi i kad zavr\u0161e popratni obredi, poziv na zajedni\u010dko moljenje sa sve\u0107enikom i darovna molitva zaklju\u010duju pripravu darova i pripremaju euharistijsku molitvu.<\/em><\/span><\/p>\n

      \n
    1. Euharistijska molitva<\/span><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      Sada po\u010dinje sredi\u0161nja to\u010dka i vrhunac \u010ditavoga slavlja: euharistijska molitva<\/em>, \u010diji je smisao da se sav zbor vjernika sjedini s Kristom u ispovijedanju divnih Bo\u017ejih djela i u prinosu \u017ertve<\/em>. Sastavni dijelovi euharistijske molitve su:<\/span><\/p>\n

        \n
      1. Zahvala<\/strong> \u2013 ona je kao svojevrsni himan koji izgovara predslavitelj. U njemu se slavi i zahvaljuje Bogu za njegovo spasenjsko djelovanje kroz povijest, a osobito u \u017eivotu Isusa Krista.<\/span><\/li>\n
      2. Poklik<\/strong> \u2013 o\u010dituje zajedni\u0161tvo vjernika i predslavitelja u moljenju ili pjevanju pjesme Svet. Tim poklikom Crkva koja je jo\u0161 na svome putu pridru\u017euje se nebeskoj Crkvi.<\/span><\/li>\n
      3. Epikleza<\/strong> \u2013 je zaziv Duha Svetoga na prine\u0161ene darove tj. da postanu Tijelo i Krv Kristova<\/em>. Ujedno je to i molitva da svi koji budu blagovali od tih darova postanu Bogu ugodna \u017ertva, sjedinjena s Kristovom \u017ertvom<\/em>. (Npr. Tebe, zato, molimo: rosom Duha svoga posveti ove darove, da nam postanu Tijelo i Krv Gospodina na\u0161ega Isusa Krista<\/em>. (II. euharistijska molitva))<\/span><\/li>\n
      4. Izvje\u0161taj o ustanovljenju<\/strong> \u2013 Kristovim rije\u010dima i radnjama izvr\u0161uje se \u017ertva koju je sam Krist ustanovio na Posljednjoj ve\u010deri, kad je \u017ertvovao svoje tijelo i krv pod prilikama kruha i vina, dao apostolima da jedu i piju i predao im zapovijed da to otajstvo trajno nastavljaju<\/em>.<\/span><\/li>\n
      5. Anamneza<\/strong> \u2013 ili sje\u0107anje. Sje\u0107anje je to na Posljednju ve\u010deru i nalog koji je dao sam Krist Gospodin da se to otajstvo trajno nastavlja. (Npr.\u00a0Slave\u0107i, dakle, spomen smrti i uskrsnu\u0107a tvoga Sina, prinosimo ti, Gospodine, kruh \u017eivota i kale\u017e spasenja, i zahvaljujemo ti \u0161to si nas pozvao\u00a0 da stojimo pred tobom i tebi slu\u017eimo.<\/em>\u00a0(II. euharistijska\u00a0 molitva)<\/span><\/li>\n
      6. Prikazanje<\/strong> \u2013 je to \u017ertve Ocu ali prikazanje i same Crkve. Crkva ho\u0107e da vjernici ne samo prikazuju neokaljanu \u017ertvu nego da se nau\u010de prinositi sami sebe<\/em> i tako iz dana u dan po Kristu usavr\u0161uju u jednstvu s Bogom i me\u0111u sobom<\/em>. (Npr.\u00a0Smjerno te molimo da nas, pri\u010desnike Tijela i Krvi Kristove, Duh Sveti sabere u jedno.<\/em>\u00a0(II. euharistijska molitva)).<\/span><\/li>\n
      7. Zagovori<\/strong> \u2013 izra\u017eavaju osje\u0107aj zajedni\u0161tva cijele Crkve. Zemaljske i one na nebu. Prikazanje je to \u017ertve za sve ljude jer, Kristova \u017ertva predvi\u0111ena je za sve, zato Crkva sada u nju uklju\u010duje sav svijet, sav svemir \u2013 ona moli za sve potrebe svijeta, za sve ljude \u2013 za \u017eive i mrtve<\/em>. (Npr.\u00a0Spomeni se Gospodine Crkve svoje \u0161irom svijeta: usavr\u0161i je u ljubavi zajedno s papom na\u0161im I. i biskupom na\u0161im I. i sveukupnim sve\u0107enstvom..(<\/em>II. euharistijska molitva)).<\/span><\/li>\n
      8. Zavr\u0161na doksologija<\/strong> \u2013 uz podizanje Kristova Tijela i Krvi daje se slava Bogu Ocu po Kristu u Duhu Svetom. (Po Kristu, i s Kristom i u Kristu tebi Bogu Ocu svemogu\u0107emu\u2026.<\/em>)<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

        Rimski misal donosi \u010detiri euharistijske molitve koje se razlikuju u tekstovima, ali je struktura kod svake euharistijske molitve identi\u010dna, kako je doneseno prethodno u tekstu.<\/span><\/p>\n

        Ovime zavr\u0161ava Euharistijska molitva iza koje slijedi sam obred pri\u010desti. Sve dijelove Euharistijske molitve kako predslavitelj tako i okupljena zajednica trebaju popratiti doli\u010dnim poklicima ili odgovorima i gestama. Ovdje bih naglasio da ne bi trebalo i\u0107i za formalno\u0161\u0107u u odre\u0111enim stavovima i gestama, nego da se treba voditi na\u010delo dostojanstvenosti. Imati svijest da je ovo sredi\u0161nji \u010din u kojem darovi kruha i vina po sve\u0107enikovim rukama i molitvom uz djelovanje Duha Svetoga postaju Kristovi Tijelo i Krv. Sama ta spoznaja nuka nas na doli\u010dno i po\u0161tovanja vrijedno pona\u0161anje. Ovo je samo u kratko sa\u017eeto i obrazlo\u017eeno, iako uvijek iznova treba nastojati u Euharistiji te\u017eiti za zajedni\u0161tvom s Bogom koji nam dolazi u susret. Naravno dimenzija zajednice okupljenih vjernika se nikako ne smije isklju\u010diti.<\/span><\/p>\n

        \"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        “Na Posljednjoj ve\u010deri Krist je ustanovio vazmenu \u017ertvu i gozbu kojom se \u017ertva kri\u017ea u Crkvi neprestano ponazo\u010duje. To biva kad sve\u0107enik kao predstavnik Krista Gospodina \u010dini u obredu ono isto \u0161to je Krist \u010dinio i u\u010denicima predao da \u010dine njemu na spomen.” (OURM 48.) U slavlju Euharistije hranimo se sa dva stola: sa stola … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":3986,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":3927,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3985\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}