{"id":4181,"date":"2019-06-16T12:09:59","date_gmt":"2019-06-16T10:09:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=4181"},"modified":"2019-06-16T12:09:59","modified_gmt":"2019-06-16T10:09:59","slug":"kako-tumaciti-presveto-trojstvo-ili-rijec-dvije-o-ljubavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/kako-tumaciti-presveto-trojstvo-ili-rijec-dvije-o-ljubavi\/","title":{"rendered":"Kako tuma\u010diti Presveto Trojstvo? Ili rije\u010d-dvije o ljubavi"},"content":{"rendered":"

\u201eKad bi danas netko ustvrdio da ne postoji Presveto Trojsvo, u \u017eivotu obi\u010dnog vjernika ne bi se ni\u0161ta promijenilo.\u201c Poznat je to vapaj koji je do mene do\u0161ao preko knjige kardinala Kaspera, ali ne znam potje\u010de li ba\u0161 od njega. Tu\u017ena je to \u010dinjenica, ali istinita. Iako imamo svetkovinu Presvetog Trojstva (ina\u010de u\u0161la u kalendar zaslugom franjevaca s kraja 13. stolje\u0107a), nisam nikada susreo pobo\u017enost prema tom veli\u010danstvenom Otajstvu. Ne krivim pobo\u017eni puk za to, legitimitet na Trojstvo pola\u017eemo mi teolozi svojim kompliciranim rje\u010dnikom kojim smo ga maknuli od svijeta. Ali, ne zamjerite molim vas ni nama. Poku\u0161avamo svojim spekulacijama do\u0107i \u0161to bli\u017ee, prodrijeti \u0161to je mogu\u0107e dublje, a stalno nas s druge strane optere\u0107uje \u010dinjenica da mo\u017eemo tek mucati pomo\u0107u Svetoga Pisma i filozofije znaju\u0107i da nikad ne\u0107emo otkriti sve.<\/span><\/p>\n

\u201eBoga mo\u017eemo zamisliti kao jedan otok do kojeg mi poku\u0161avamo graditi mostove da bismo mu se pribli\u017eili.\u201c Tu re\u010denicu napisao je Papa Emeritus u svojoj knjizi Uvod u kr\u0161\u0107anstvo i vrlo dobro opisuje na\u0161e teolo\u0161ke poku\u0161aje tuma\u010denja Otajstva Boga. Gradnja mostova mo\u017ee i\u0107i na razne na\u010dine, brojni su na\u010dini konstrukcija, materijala, vi\u0161e ili manje to\u010dni i stabilni, razli\u010dito prohodljivi, ali opet poma\u017eu nam da se pribli\u017eimo. Tako jedan od mostova pomo\u0107u kojeg mo\u017eemo shvatiti Presveto Trojstvo zove se ljubav. (Nije dakako izvorno moja ideja ve\u0107 je ovo trinitarna postavka velikog \u0161vicarskog teologa Hansa Ursa von Balthasara koja je za potrebe ovog teksta pojednostavljena, pa skoro i banalizirana.) Dijete kada odrasta susre\u0107e se u prvom redu s maj\u010dinom i o\u010devom ljubavi, njihovom skrbi, pa\u017enjom i brigom. U jednom trenutku ono shvati da njegovi roditelji nisu svemogu\u0107i kakvo ih je ono kao malo percipiralo, nau\u010di s vremenom da postoji jedno jo\u0161 uzvi\u0161enije bi\u0107e koje ima sve dobre karakteristike njegovih roditelja, samo u radikaliziranom obliku.<\/span><\/p>\n

Na taj na\u010din postoji netko tko voli kao mama, ali bez maminih mana, ili pak netko tko \u010duva kao tata, ali bez tatine pretjerane strogosti. Dakle dobre karakteristike se apsolutiziraju i pripisuju se savr\u0161enom bi\u0107u. Bog, kao po\u010delo i izvor svakog dobra, nama se ljudima objavio (Iv 1, 9), potvrdio nam je svoje postojanje i dopustio nam da tu svoju potrebu radikalizacije dobrih osobina svojih roditelja pripi\u0161emo njemu jer On je vrhovno, savr\u0161eno bi\u0107e. Tom logikom, Bog mora biti i savr\u0161ena ljubav (1 Iv 4, 16). Znate ono kada imate neki zlatni lan\u010di\u0107 i onda se govori od koliko je karata to zlato. Tako Bog, budu\u0107i da je savr\u0161en, ne mo\u017ee u svojoj ljubavi imati neki nedostatak, nego mora biti sav ljubav, kako bi rekao na\u0161 sveti Franjo. U svom opsegu mora sav biti ispunjen ljubavlju.<\/span><\/p>\n

Tu sada dolazimo do sljede\u0107e pretpostavke: unutar takvog Boga mora tako\u0111er i cirkulirati ljubav. Ta ljubav morala je te\u0107i i prije postanka svijeta, i prije postanka \u010dovjeka. Prema kome je tada i\u0161la? Ako je prema samom sebi, mo\u017ee li se savr\u0161enom Bogu dopustiti narcizam? Ako pak prema nekom drugom bi\u0107u, zna\u010di li to da postoji neko bi\u0107e koje je nastalu u isto vrijeme kad i Bog? Biblijski re\u010deno: kada se Bog objavio rije\u010dima: \u201eJa sam, koji jesam\u201c (Izl 3, 14), za\u0161to je Bog izrekao za sebe zamjenicu Ja, ako ne postoji kraj toga Ja neki Ti? Jedini logi\u010dni odgovor na ta pitanja, a \u0161to nam dopu\u0161ta sveto pismo (Iv 10, 30) i zapovijeda tradicija Crkve jest otajstvo Presvetoga Trojstva. Unutar samog jednog Boga postoje tri osobe koje su sna\u017eno povezane vezom ljubavi, ali savr\u0161ene ljubavi. U tom slu\u010daju se vidi da postoji Ti ispred O\u010devog Ja, a vidi se i tko je (a ne \u0161to!) vez Oca i Sina. Tako smo razmi\u0161ljaju\u0107i o ljubavi do\u0161li do Boga koji je sam u sebi ljubav, trajna ljubav izme\u0111u Oca, Sina i Duha Svetoga.<\/span><\/p>\n

Ta ljubav zaslu\u017eila je divljenje ve\u0107 samim time \u0161to postoji kao takva, ali zaslu\u017eila je jo\u0161 ve\u0107u zahvalnost i po\u0161tovanje jer: po namjeri O\u010devoj, radi na\u0161ega spasenja na zemlju je si\u0161ao Sin koji kad se vratio k Ocu nas nije ostavio siro\u010dadi nego nam je poslao Duha Svetoga da i mi budemo kao otkupljenici dio samog Presvetoga Trojstva. Te\u0161ka i zahtjevna re\u010denica, znam\u2026 Ali, izjava je to koja je sr\u017e na\u0161e vjere, re\u010denica je to na kojoj moja i tvoja vjera stoji dragi otkupljeni Brate. Nadam se da \u0107emo se stoga barem malo i u pobo\u017enosti obratiti veli\u010danstvu Presvetoga Trojstva kako bismo se poku\u0161ali pribli\u017eiti Presvetom Trojstvu \u2013 po\u010delu, svrsi i cilju na\u0161ega \u017eivota.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eKad bi danas netko ustvrdio da ne postoji Presveto Trojsvo, u \u017eivotu obi\u010dnog vjernika ne bi se ni\u0161ta promijenilo.\u201c Poznat je to vapaj koji je do mene do\u0161ao preko knjige kardinala Kaspera, ali ne znam potje\u010de li ba\u0161 od njega. Tu\u017ena je to \u010dinjenica, ali istinita. Iako imamo svetkovinu Presvetog Trojstva (ina\u010de u\u0161la u kalendar … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4183,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-4181","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kutak-tisine"],"views":2536,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4181","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4181"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4181\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4182,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4181\/revisions\/4182"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}