{"id":4289,"date":"2019-09-04T14:52:47","date_gmt":"2019-09-04T12:52:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=4289"},"modified":"2019-09-04T14:52:47","modified_gmt":"2019-09-04T12:52:47","slug":"tri-zablude-o-paklu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/tri-zablude-o-paklu\/","title":{"rendered":"Tri zablude o paklu"},"content":{"rendered":"

Jedna od tema o kojoj se u dana\u0161nje vrijeme jako slabo \u010duje jesu posljednje stvari pod \u010dime se podrazumijeva govor o smrti, sudu, raju, \u010distili\u0161tu i paklu. Unutar te teme danas je gotovo potpuno i\u0161\u010deznuo govor o stanju vje\u010dne propasti koji se jednom rije\u010dju naziva pakao. Mogli bi se zapitati – za\u0161to govoriti o tako tu\u017enoj i mra\u010dnoj temi? Za\u0161to pla\u0161iti ljude time? Pogledamo li u Bibliju, sam Isus \u010desto je govorio o stanju vje\u010dne propasti. Onda bi mogli prigovoriti Isusu da je takvim govorom pla\u0161io ljude. No, je li Isus, koji je Bog, koji je sve \u010dinio iz ljubavi, spominjao vje\u010dnu propast da pla\u0161i ljude? Bo\u017eji govor o paklu je tako\u0111er govor iz ljubavi.<\/span><\/p>\n

Ukoliko imate minsko polje u dvori\u0161tu, a vi to ne znate, voljeli biste da vam netko nekad to i ka\u017ee, bez obzira koliko ta spoznaja ne\u0107e biti lagodna, zar ne? Jer ako ne znate za mine u dvori\u0161tu, postoji velika mogu\u0107nost da \u0107e vas iste ugroziti. Ako imamo rak voljeli bismo da nam lije\u010dnik to i ka\u017ee, zar ne? Ako ne znamo da imamo smrtnu bolest ne\u0107emo vidjeti ni potrebnu lije\u010denja od iste. Ako ne znamo da nam prijeti grijeh (te koja je kona\u010dna njegova svrha) ne\u0107emo vidjeti potrebu njegova uklanjanja. Ukoliko ne poznamo pojedine istine o paklu, moglo bi nas ugroziti. Upravo radi mogu\u0107nosti vje\u010dne propasti dobar je govor o toj tu\u017enoj stvarnosti iz razloga prevencija, da se \u010dovjeka od toga o\u010duva. Tako je i svaki Isusov govor o paklu prvenstveno govor o tome kako da se o\u010duva od tog u\u017easnog stanja. Tako je i nakana ovoga teksta otkloniti tri zablude o paklu koje potje\u010du jo\u0161 iz vremena prije svetog Augustina ali su, zanimljivo, prisutne i danas, kako bi se o\u010duvali od tog stanja. Budu\u0107i da je ve\u0107 sveti Augustin otklonio zablude s obzirom na tri pitanja koja \u0107e se ovdje obraditi, ovaj tekst je uvelike nadahnut doti\u010dnim svecem i koristi dobrim dijelom njegove argumente.<\/span><\/p>\n

1. Prva zabluda – da pakao nije vje\u010dan: tko tamo zavr\u0161i nakon odre\u0111enog vremena bit \u0107e ipak oslobo\u0111en u nebo<\/em><\/p>\n

Postoje oni koji tvrde da kazna u paklu nije vje\u010dna, te da \u0107e, nakon odre\u0111enog vremena, oni koji su u paklu prije\u0107i u nebo. Origen je i\u0161ao tako daleko da je tvrdio da \u0107e ne samo ljudi nego tako\u0111er i svi \u0111avli, nakon odre\u0111enog vremena u paklu, prije\u0107i u nebo. Iz ovoga proizlazi da \u0107e ona osuda na kraju za one koji zavr\u0161e u nebu biti vje\u010dna, ali za one koji zavr\u0161e u paklu privremena. Oni koji zastupaju ovakav stav pozivaju se na milosr\u0111e, jer ka\u017eu, to je jako milosrdno i dobro i lijepo razmi\u0161ljanje, pa je onda zbog toga i istinito. Logika je ova: \u0161to je razmi\u0161ljanje milosrdnije to je istinitije. Tako, ako \u0107emo biti milosrdni s obzirom na ljude, za\u0161to ne bismo bili i s obzirom na \u0111avle? Za\u0161to se ograni\u010diti samo na ljude? Ako smo milosrdni, trebamo biti \u0161to vi\u0161e milosrdni, dakle, i svi \u0111avli \u0107e u nebo na kraju. Jer ako je milosr\u0111e veliko onda i njih mo\u017ee obuhvatiti, zar ne?<\/span><\/p>\n

Ipak, pojedini tvrde da pakao nije vje\u010dan samo za ljude, dok za \u0111avle jest. Pitamo se onda – za\u0161to? Za\u0161to bi za \u0111avle bio vje\u010dan, a za ljude ne? Onda idemo re\u0107i da nije ni za \u0111avle. Zanimljivo, ka\u017ee sveti Augustin na ovakve postavke da “takav grije\u0161i to gnusnije i izopa\u010denije protiv prave rije\u010di Bo\u017eje \u0161to se sam sebi \u010dini da razmi\u0161lja bla\u017ee od ostalih<\/em>“.<\/span><\/p>\n

Da je tvrdnja da \u0107e \u0111avao samo odre\u0111eno vrijeme boraviti u paklu, a nakon toga zavr\u0161iti u nebu pogre\u0161na ukazuje objava, Sveto pismo, prema Bo\u017ejim rije\u010dima kada govori o ognju vje\u010dnom koji je “pripravljen \u0111avlu i an\u0111elima njegovim<\/em>” (Mt 25,41). U ovom odlomku Bog govori kako \u0107e izgledati posljednji sud. Ka\u017ee se kako su \u0111avao i an\u0111eli njegovi u vje\u010dnom ognju. Dakle sam Bog ka\u017ee da je oganj u kojem su \u0111avli vje\u010dan.<\/em> Nadalje, na drugom mjestu, Biblija ka\u017ee: “A njihov zavodnik, <\/em>\u0110<\/em>avao, ba<\/em>\u010d<\/em>en bi u jezero ognjeno i sumporno, gdje se nalaze i Zvijer i La\u017eni prorok: ondje \u0107e se mu\u010diti danju i no\u0107u u vijeke vjekova<\/em>” (Otk 20,10). Jasno se ka\u017ee da \u0107e se \u0111avao mu\u010diti danju i no\u0107u u vijeke vjekova<\/em>. Tako na ovom mjestu mo\u017eemo skupa sa svetim Augustinom re\u0107i da ne mo\u017eemo na\u0107i pravedniji<\/em> i jasniji<\/em> razlog od Svetog pisma, koje nikoga nije prevarilo, iz kojega se jasno vidi da sam Bog ka\u017ee kako im je sudbina u propasti ne privremena, nego vje\u010dna<\/em>.<\/span><\/p>\n

Dakle, ako je pakao za \u0111avle vje\u010dan, za\u0161to bi za ljude bio privremen? I ovi demoni su bili dobri an\u0111eli prije svojeg odvra\u0107anja od Boga. Ka\u017ee se da je pakao vje\u010dan za \u0111avla, a ako bi vjerovali da \u0107e ljudi tamo biti samo privremeno, za\u0161to bi onda vjerovali da \u0107e \u0111avli biti vje\u010dno? Ili je mogu\u0107e da je Bog tako odredio da je pakao za \u0111avle vje\u010dan a za ljude privremen? Na ovo ka\u017ee sveti Augustin: “Tako bi bilo ako ne bi prevladalo ono \u0161to Bog re\u010de nego \u0161to ljudi naga\u0111aju<\/em>“. Nije li besmisleno vjerovati da je pakao – za \u010dije se opisivanje u Bibliji ka\u017ee da je vje\u010dan – privremen, a za nebo za koje se tako\u0111er ka\u017ee da je vje\u010dno da je ipak vje\u010dno? Bog za oboje ka\u017ee da je vje\u010dno. Ne pravi razlike. “I oti\u0107i \u0107e ovi u muku vje\u010dnu<\/em>, a pravednici u \u017eivot vje\u010dni<\/em>” (Mt 25,46). I za nebo i za pakao se koristi izraz vje\u010dno<\/em>, prema tome, ili je oboje vje\u010dno ili oboje nije vje\u010dno. Ili oboje traje bez kraja ili je oboje privremeno. Jer je Bog oboje izjedna\u010dio \u0161to se ti\u010de vremenskog trajanja, za oboje ka\u017ee da je vje\u010dno. Stoga, kako ka\u017ee sveti Augustin, re\u0107i da je vje\u010dni \u017eivot bez kraja, a da vje\u010dna kazna ima kraja, sasvim je besmisleno<\/em>. To nije mogu\u0107e nikako povezati s Biblijom. To Biblija nigdje ne ka\u017ee.<\/span><\/p>\n

2. Druga zabluda – da na koncu nitko ne\u0107e zavr\u0161iti u paklu<\/em><\/p>\n

Pod ovim izri\u010dajem zastupa se teza da \u0107e se svi ljudi, kakvi god bili, na kraju ipak spasiti. Takvi ka\u017eu da \u0107e na kraju prevladati Bo\u017eje milosr\u0111e. Jedni se ovdje pozivaju na zagovor svetaca govore\u0107i da \u0107e Bog usli\u0161ati molitve svetih u nebu, a po\u0161to su oni sveti oni \u017eele da svi zavr\u0161e u nebu, jer ljube i neprijatelje, dakle, Bog \u0107e njihove sve molitve usli\u0161ati i tako \u0107e se na kraju svi spasiti. Drugi tvrde da kad god Bog u Bibliji govori o sudu i paklu da je to tek prijetnja u smislu odgojne metode, ali da tamo nitko ne\u0107e zavr\u0161iti. Ka\u017eu kako je Bog po\u0161tedio Ninivu, premda im je najavio propast, prema tome, tako \u0107e i sve ostale po\u0161tedjeti. Za one koji zastupaju navedene stavove ka\u017ee sveti Augustin da “njih pokre\u0107e samo ljudsko milosr\u0111e samo radi ljudi i najvi\u0161e zagovaraju vlastitu stvar, obe\u0107avaju\u0107i svojim izopa\u010denim zna\u010dajevima izmi\u0161ljenu neka\u017enjenost, pripisav\u0161i Bogu tobo\u017enje op\u0107e smilovanje prema ljudskome rodu. I zbog toga \u0107e njih u propovijedanju Bo\u017ejeg milosr\u0111a nadma\u0161iti oni koji doti\u010dnu neka\u017enjenost obe\u0107avaju \u010dak i knezu zloduha i njegovim pratiteljima”<\/em>.<\/span><\/p>\n

S obzirom na molitve svetih, ako su im molitve toliko mo\u0107ne, za\u0161to onda ne bi molili i za pale an\u0111ele? Primje\u0107ujemo, Crkva ne moli za pale an\u0111ele, za \u0111avla, iako je Isus ostavio nalog da molimo za neprijatelje. Crkva moli za neprijatelje dok su oni jo\u0161 \u017eivi, jer dok su \u017eivi postoji mogu\u0107nost promjene: “…da s blago\u0161\u0107u preodgaja protivnike, ne bi li ih Bog podario obra\u0107enjem te spoznaju istinu i ponovno budu trijezni izvan zamke \u0111avla, koji ih dr\u017ei robljem svoje volje<\/em>” (2 Tim 2,25-26). <\/span><\/p>\n

Sam Isus govori da na kraju ne\u0107e svi zavr\u0161iti u nebu<\/span>: “Zatim \u0107e re\u0107i i onima slijeva: Odlazite od mene, prokleti, u oganj vje\u010dni…<\/em>” (Mt 25,41). Ako Isus ka\u017ee da \u0107e ovi s lijeva zavr\u0161iti u vje\u010dnoj propasti nije li, kako sveti Augustin primje\u0107uje, odve\u0107 drsko izjaviti da je pakao prazan? Tako\u0111er, postoji jo\u0161 Biblijskih mjesta gdje Isus objavljuje istinu da \u0107e na kraju jedni u nebo, drugi u pakao: Mt 13,24-30; Mt 13,47-50; Lk 13,22-30.<\/span><\/p>\n

Oni koji tvrde da je to samo prijetnja, a ne i istina, takvima Biblija proturje\u010di. Istina, Niniva nije uni\u0161tena, pa bi netko mogao re\u0107i da je to bila samo prijetnja, me\u0111utim, ne bi ovdje smio izmaknuti klju\u010dni detalj – Ninivljani su se obratili i po\u010deli vr\u0161iti pokoru te su zbog toga opstali. Sjetimo se Sodome i Gomore gdje nije bilo obra\u0107enja. Sjetimo se gradova za koje je Isus prorekao da \u0107e propasti ako se ne obrate.<\/span><\/p>\n

3. Tre\u0107a zabluda – da je dovoljno biti kr\u0161ten i zavr\u0161iti \u0107e\u0161 u nebu bez obzira na ostalo<\/em><\/p>\n

Postoje i oni koji tvrde da \u0107e se svi koji su kr\u0161teni spasiti, bez obzira na to kako \u017eive i u koje krivovjerje vjeruju. Oni se uglavnom pozivaju na Iv 6,51: “Ja sam kruh \u017eivi koji je s neba si\u0161ao. Tko bude jeo od ovoga kruha, \u017eivjet \u0107e uvijeke”<\/em>. Tako, tko god je kr\u0161ten, i jo\u0161 k tomu ako se redovito pri\u010de\u0161\u0107uje, nu\u017eno je da \u0107e se spasiti, bez obzira na to kako \u017eivi. Me\u0111utim, ka\u017ee Bog po svetom Pavlu: “A o\u010dita su djela tijela: To su: bludnost, ne\u010disto\u0107a, razvratnost, idolopoklonstvo, vra\u010danje, neprijateljstva, sva\u0111a, ljubomora, srd\u017ebe, spletkarenja, razdori, stran\u010darenja, zavisti, pijan\u010devanja, pijanke i tome sli\u010dno. Unaprijed vam ka\u017eem, kao \u0161to vam ve\u0107 rekoh: koji takvo \u0161to \u010dine, kraljevstva Bo\u017ejega ne\u0107e ba\u0161tiniti”<\/em> (Gal 5,19-21). Na ovo dodaje sveti Augustin: “Ako \u0107e ti ba\u0161tiniti kraljevstvo Bo\u017eje nekad, onda je ova apostolova izjava la\u017ena. Ali jer nije la\u017ena, ne\u0107e ti ba\u0161tiniti kraljevstvo. A ako ne\u0107e kraljevstvo, onda je vje\u010dna kazna, jer nema srednjeg<\/em>“.<\/span><\/p>\n

\u010covjek mo\u017ee biti kr\u0161ten, ali ukoliko ne \u017eivi u skladu sa svojim kr\u0161tenjem, u tom slu\u010daju mu samo kr\u0161tenje ne\u0107e ni\u0161ta zna\u010diti, niti \u0107e se spasiti zbog toga samo \u0161to je kr\u0161ten. Potrebna je vjera ljubavlju djelotvorna. Vjera bez djela je mrtva. Ukoliko nema djela, kao da nema ni vjere, bez obzira ako je ona ispravna. Kako ka\u017ee Crkva u dokumentu Lumen Gentium: “A sva djeca Crkve neka se sjete da svoje izvrsno stanje nemaju pripisati svojim zaslugama, nego posebnoj Kristovoj milosti; ako joj ne budu odgovorili mi\u0161lju, rije\u010dju i djelom, oni ne samo da se ne\u0107e spasiti, nego \u0107e biti stro\u017ee su\u0111eni<\/em>” (br. 14).<\/span><\/p>\n

S obzirom na pri\u010de\u0161\u0107ivanje, dakako da to ne ide po automatizmu. Mogu\u0107e je blagovati tijelo i krv nedostojno, dakle, sebi na sud (usp. 1 Kor 11,27-29). \u00a0Kr\u0161tenje je, stoga, nu\u017eno ali nije samo po sebi dovoljno. Valja \u017eivjeti u skladu s primljenim darom. Kako \u0107e Isus re\u0107i: “Tko ustraje do svr\u0161etka bit \u0107e spa\u0161en”<\/em> (Mt 24,13). Na koncu nije zgorega jo\u0161 istaknuti va\u017enu ulogu Crkve koja je nu\u017ena za spasenje: “<\/em>Jedini je, naime, Krist posrednik i put spasenja; on nam biva prisutan u svojem Tijelu, koje je Crkva; izri\u010dito isti\u010du\u0107i nu\u017enost vjere i krst, on je time ujedno potvrdio i nu\u017enost Crkve u koju ljudi ulaze po krstu kao kroz vrata. Zato se ne bi mogli spasiti oni ljudi, koji \u2013 iako im nije nepoznato da je Bog po Isusu Kristu ustanovio Katoli\u010dku crkvu kao nu\u017enu \u2013 ipak ne bi u nju htjeli u\u0107i ili u njoj ustrajati”<\/em> (LG 14).<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od tema o kojoj se u dana\u0161nje vrijeme jako slabo \u010duje jesu posljednje stvari pod \u010dime se podrazumijeva govor o smrti, sudu, raju, \u010distili\u0161tu i paklu. Unutar te teme danas je gotovo potpuno i\u0161\u010deznuo govor o stanju vje\u010dne propasti koji se jednom rije\u010dju naziva pakao. Mogli bi se zapitati – za\u0161to govoriti o tako … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4290,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4289","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":5336,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4289","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4289"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4289\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4299,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4289\/revisions\/4299"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4289"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4289"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4289"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}