{"id":458,"date":"2015-05-06T06:34:49","date_gmt":"2015-05-06T06:34:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=458"},"modified":"2015-05-06T06:34:49","modified_gmt":"2015-05-06T06:34:49","slug":"duh-sveti-u-isusu-kristu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/duh-sveti-u-isusu-kristu\/","title":{"rendered":"Duh Sveti u Isusu Kristu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">Sveto pismo za rije\u010d \u201eduh\u201c koristi hebrejsku rije\u010d \u201eruah\u201c i gr\u010dku rije\u010d \u201epneuma\u201c. Temeljno zna\u010denje tih rije\u010di glasi: vjetar, da\u0161ak, dah. S obzirom na to da je duh znak \u017eivota, rije\u010d zna\u010di i \u017eivot, du\u0161a i napokon u prenesenom smislu: duh.<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a> Hebrejska rije\u010d za duh za nas je mjerodavna jer je iskustvo Duha Gospodnjega u Starome zavjetu polazi\u0161te kasnijih iskustava i razmi\u0161ljanja o Duhu Svetomu. U Starome zavjetu rije\u010d \u201eruah\u201c pojavljuje se u tri zna\u010denja: 1. vjetar, sna\u017ean vjetar, udar vjetra, 2. \u010dovjekov duh, dah \u017eivota, \u017eivotno po\u010delo, 3. Duh Gospodnji koji sve o\u017eivljuje i pokre\u0107e na djelovanje, izvor svega \u017eivota. U Svetom pismu \u201eruah\u201c je tako Bo\u017eja stvarateljska snaga koja poziva na egzistenciju, koja sve uzdr\u017eava i vodi. Kada govorimo o Duhu Bo\u017ejem u Novom zavjetu on se ozna\u010dava kao Duh Sveti, Duh Bo\u017eji, Duh Isusa Krista. Govor o Duhu Svetom u Novom zavjetu predstavlja sredi\u0161te pneumatologije i cijele teolgije. Pneumatologija obasjava i kristologiju. Isus Krist pomazan Duhom Svetim vrhunac je povijesti Duha Svetoga. U nastupu, svjedo\u010denju, djelovanju Isusa Krista te u njegovoj smrti i uskrsnu\u0107u prisutan je Duh Sveti. Govor o Duhu Svetom u Isus Kristu ima nekoliko etapa. \u00a0Razlikujemo tri etape duhovske povijesti: kr\u0161tenje na Jordanu \u2013 smrt na Kri\u017eu \u2013 proslava: uskrsnu\u0107e, uza\u0161a\u0107e i poslanje Duha Svetoga. Osim toga Duh Sveti ima svakako presudnu ulogu u dolasku Isusa Krista na svijet. Isus je za\u010det silom Duha Svetoga (Mt 1,20; Lk 1,35). To nam govori da je u za\u010de\u0107u bio pun Duha Svetoga, ali prije kr\u0161tenja na Jordanu on ne nastupa u sili Duha Svetoga. Doga\u0111aj navje\u0161tenja jest prije svega Marijino duhovsko iskustvo te ga mo\u017eemo smatrati predpovijest Isusova pomazanja Duhom Svetim.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U ovom radu prikazat \u0107u ukratko glavne etape duhovske povijesti. Rad ima \u010detiri poglavlja. Prvo poglavlje govori o Isusovom pomazanju Duhom Svetim i kr\u0161tenju na Jordanu.\u00a0 Drugo poglavlje govori o djelovanju i prisutnosti Duha Svetoga u Isusovoj muci, smrti i umiranju.\u00a0 Tre\u0107e poglavlje govori o djelovanju Duha Svetoga u Isusovom uskrsnu\u0107u. Posljednje, \u010detvrto poglavlje govori o Isusovom predanju Duha Svetoga svijetu i o izljevanju Duha Svetoga koje ima \u010detverostruki kristolo\u0161ki pe\u010dat.<\/span><\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\">\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><strong>Pomazanje Duhom Svetim na Jordanu<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 O doga\u0111aju Isusova kr\u0161tenja na Jordanu kojega smatramo i njegovim pomazanjem Duhom Svetim govore nam sva \u010detiri evan\u0111elista na po\u010detku svojih evan\u0111elja. Kr\u0161tenje Isusovo po mi\u0161ljenju mnogih egzegeta pripada u najpouzdanije podatke iz njegova \u017eivota.<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> Pomazanje su u Starom zavjetu primali kraljevi i od toga \u010dasa pomazani kralj pripada Bogu i postaje svet i za\u0161ti\u0107en, a Duh Sveti ga ispunja i vodi (1 Sam 10,1; 16, 13). Osim kraljeva pomazivali su se i sve\u0107enici i predmeti jer se pomazanjem ne\u0161to isklju\u010divalo iz svjetovne uporabe i stavljalo u slu\u017ebu Bo\u017eju. Pomazanik je ljude zastupao pred Bogom i govorio je narodu u Bo\u017eje ime. S vremenom taj naziv poprimit \u0107e eshatolo\u0161ko zna\u010denje. Govorit \u0107e se o budu\u0107em Izraelovu kralju i spasitelju, Mesiji koji \u0107e biti trajno i u punini pro\u017eet Duhom Svetim. Taj pomazanik bit \u0107e sam Krist. \u201eMesija\u201c doslovno zna\u010di \u201eKrist\u201c, to jest \u201ePomazanik\u201c, \u0161to u povijesti spasenja zna\u010di \u201ePomazanik Duhom Svetim.\u201c<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Doga\u0111aj Isusova kr\u0161tenja i pomazanja jedinstveni je spasenjski i povijesni doga\u0111aj. O svemu tome govore znakovi koji prate doga\u0111aj na Jordanu, a mo\u017eemo ih nazvati apokalipti\u010dkim motivima. \u010cetiri su takva motiva koji \u0107e u daljnjem tekstu biti pobli\u017ee obja\u0161njeni.<\/span><\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u201eOtvori\u0161e se nebesa\u201c (Mt 3,16). Slika otvorenog neba poti\u010de na poziv proroka Ezekiela: \u201eOtvori\u0161e se nebesa i ja ugledah bo\u017eanska vi\u0111enja\u201c (Ez 1,1). Otvorena nebesa nad Jordanom nadilaze okvire osobnog proro\u010dkog poziva. Ovdje se nebesa otvaraju, upravo razdiru kao \u0161to \u0107e biti razdrt hram u \u010dasu Isusove smrti kao znak da je otvoren pristup u svetinju nad svetinjama. Zato evan\u0111elist Marko oba doga\u0111aja opisuje glagolom \u201eshizo\u201c (razdirem). Nakon Isusova pomazanja bit \u0107e slobodan pristup Bogu, a njegov \u017eivot, smrt i uskrsnu\u0107e to \u0107e do kraja objaviti.<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u201eGlas se s neba zaori: Ti si Sin moj ljubljeni&#8230;!\u201c (Lk 3,22). Tim rije\u010dima Isus je o\u010ditovan i progla\u0161en Mesijom, Bo\u017ejim slugom, Sinom i Ljubljenim. \u201eU \u017eidovstvu je \u201eBath \u2013 Kol\u201c (Glas s neba) zaparavo bila zemaljska jeka na nebu izgovorenog Bo\u017ejeg glasa, no sasvim je uobi\u010dajeno u \u017eidovstvu spajanje epifanije Duha i Bo\u017ejeg glasa \u2013 a to je tipi\u010dno i za evan\u0111elje.\u201c<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> O\u010dev glas koji se \u010duo nakon Isusova kr\u0161tenja zna\u010di da Bog opet govori, da progovara. Postoje dvije zna\u010dajke toga govora: a) upravljen je cijelom svijetu, b) upravljen je preko novoga Pomazanika i Proroka, a to je Isus Krist. U O\u010devim rije\u010dima: \u201eTi si sin moj ljubljeni\u201c o\u010dituje se prizvuk davnih navje\u0161taja: \u201eTi si sin moj danas te rodih\u201c (Ps 2,7)<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u201eSi\u0111e na nj Duh Sveti u tjelesnom obli\u010dju, poput goluba\u201c (Lk 2,22). Silazak Duha Svetoga na Isusa spominju sva evan\u0111elja. Teolo\u0161ki je zna\u010dajan Ivanov izvje\u0161taj (Iv 1, 32 \u2013 33) koji isti\u010de da Duh ostaje na Isusu kao trajan i potpun posjed, a to je oznaka Mesije. Po Isus Kristu kao novom Pomazaniku zapo\u010dinje nova prisutnost Bo\u017ejeg Duha koja je trajna i neopoziva. Jedinstvenost ovoga pokazuju i rije\u010di: \u201e to je onaj koji krsti Duhom Svetim\u201c (Iv 1,33), \u201eon \u0107e vas krstiti Duhom Svetim i ognjem\u201c (Mt 3,11). Apokalipti\u010dki silazak Duha Svetoga na Isusa u liku goluba \u2013 \u201epoput goluba\u201c nije neka merafora nego to valja shvatiti konkretno, \u201eu tjelesnom obli\u010dju\u201c kako isti\u010de Lk 3,22.<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a> <a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Snagom pomazanja Duh Sveti djeluje u Isusu Kristu izvana, ali jo\u0161 vi\u0161e u njegovu srcu. Sve \u0161to \u0107e se kasnije doga\u0111ati u Isusovu \u017eivotu plod je njegova pomazanja na Jordanu. Isus je posve u vlasti Duha Svetoga on upravlja svaki njegov korak te Isus ne odre\u0111uje sam svoj put. Isus \u201enagnan\u201c od Duha Svetoga odlazi u pustinju. Duh Sveti navodi ga da lije\u010di (Lk 5,17), da izgoni \u0111avle (Mk 1, 34.39) i osloba\u0111a sve \u0161to je porobljeno. Isus govori kao onaj koji ima vlast i po njemu kraljevstvo Bo\u017eje dolazi i ve\u0107 je prisutno. Uranjaju\u0107i u vode Jordana, Mesija se izjedna\u010dio s gre\u0161nicima, preuzeo njihovu sudbinu i pristao da im u svemu bude jednak. Voda zna\u010di uni\u0161tenje starog da bi iz nje nastalo novo, kao \u0161to se iz voda potopa i kroz Crveno more rodio novi \u017eivot. U kr\u0161tenju Isus na otajstven na\u010din umire, kr\u0161tenje zna\u010di smrt: \u201e krstom kojim se ja krstim bit \u0107e te kr\u0161teni\u201c (Mk 10,39). Ovim umiranjem on svojem Ocu daje svjedo\u010danstvo potpune poslu\u0161nosti i ispunjava svu pravednost. Ulazak u vodu je veliki zavjet poslu\u0161nosti do kraja, poslu\u0161nosti do smrti (usp. Fil 2, 7 \u2013 8). Na tu poslu\u0161nost Otac mu odgovara izljevom Duha. Tek nakon \u0161to je Isus ovako prihvatio smrt i izvanjskim \u010dinom to posvjedo\u010dio,\u00a0 postaje sposoban primiti neograni\u010denu puninu Duha i davati ga dalje.\u00a0<\/span><\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"2\">\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><strong>Duh Sveti u Isusovoj smrti na kri\u017eu<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><em>2.1<strong>.<\/strong> \u00a0Aktivna prisutnost Duha Svetoga na kri\u017eu <\/em><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U govoru o aktivnoj prisutnosti Duha Svetoga u Kristovu umiranju i smrti va\u017eno je po\u010deti od poslanice Hebrejima: \u201e doista ako ve\u0107 po\u0161kropljena krv jaraca i bikova i pepeo juni\u010din posve\u0107uje one\u010di\u0161\u0107ene, daje tjelesnu \u010disto\u0107u, koliko \u0107e vi\u0161e krv Krista \u2013 koji pod Duhu vje\u010dnom samog sebe besprijekorna prinese Bogu \u2013 o\u010distiti savjest na\u0161u&#8230;\u201c (Heb 9,14). Na polanicu Hebrejima nadovezuje se papa Leon XIII. koji u svojoj enciklici \u201eDivinum illud munus\u201c isti\u010de da je Krist svako svoje djelo izveo po prisutnom Duhu, a osobito \u017ertvu sama sebe.<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\">[7]<\/a> Ovo nas sve upu\u0107uje na to da je Duh Sveti prisutan i djelatan u \u010dasu Isusova umiranja i smrti na kri\u017eu. Duh Sveti se u \u010dasu Isusova umiranja povla\u010di u njegovu nutrinu u srce gdje pali plamen ljubavi u kojem \u0107e izgorjeti Isusova \u017ertva kao \u0161to su u plamenu izgorjele starozavjetne \u017ertve paljenice. Duh Sveti je sam taj plamen i on je mo\u0107 Isusove \u017ertve. Pritom nije Duh Sveti prikazao Isusa, Duh Sveti nije sama sebe prinio na kri\u017eu, nego je on snaga Isusova prikazanja. Sama \u017ertva dobiva vrijednost od osobe koja se predaje, a ta osoba je Isus Krista po kome \u017ertva ima neizmjernu vrijednost. Na\u010din predanja je vlastiti Duhu Svetom, a to je dati sve do kraja u ljubavi. Duh Sveti je u osobi,\u00a0 taj na\u010din predanja. \u201eUpravo po tome Duhu Isusova \u017ertva je vje\u010dna, vje\u010dno prisutna, stalno djelatna, uvijek plodna i traje u neograni\u010denu budu\u0107nost i no\u0161ena je Duhom vje\u010dnim.\u201c<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 2.2. \u201ePasivna\u201c uloga Duha Svetoga na kri\u017eu<\/em><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Za vrijeme svoga zemaljskoga \u017eivota Isus je bio jedini nositelj Duha. U \u010dasu njegove smrti Duh dobiva mogu\u0107nost da se izlije u \u0161irinu. Isusovom smr\u0107u Duh Sveti se osloba\u0111a te tako dobiva nov na\u010din postojanja koji se sastoji u tome da se mo\u017ee priop\u0107iti svemu svijetu i \u010ditavom svemiru te tako djelotovorno u\u0107i u povijest. Tako Duh Sveti postaje vrhunski djelatan u umiranju, on se razlijeva, daje se \u010dovjeku kad srce tone u mrak, samo\u0107u i smrt. Duh Sveti daje da se iz smrti ra\u0111a novi \u017eivot i u tome se sastoji njegov na\u010din postojanja. Prema Ivanovu evan\u0111elju Isus je to navijestio rije\u010dima: \u201eAko je tko \u017eedan neka do\u0111e k meni! Neka pije koji vjeruje u mene! Kao \u0161to re\u010de pismo: rijeke \u0107e \u017eive vode pote\u0107i iz njegove utrobe! To re\u010de o Duhu koga su imali primiti oni \u0161to vjeruju u njega. Tada jo\u0161 nije bio do\u0161ao Duh jer Isus jo\u0161 nije bio proslavljen\u201c (Iv 7, 37 \u2013 39). Ovaj tekst je vrlo va\u017ean jer govori da je Duh postojao, ali ga u isto vrijeme nije bilo u svijetu i svijet je bio bez Duha Svetoga jer se punina toga Duha nalazila u Isusu Kristu. Tako uvjet da Duh Sveti do\u0111e je Isusova proslava, a proslava prema Ivanovu evan\u0111elju zna\u010di smrt na kri\u017eu. Evan\u0111elist Ivan ovako nas izvje\u0161tava o \u010dasu Isusove smrti: \u201eNakloniv\u0161i glavu predade duh\u201c (Iv 19,30). \u00a0Rije\u010d Duh na ovome mjestu ozna\u010duje najprije ljudski duh, dah \u017eivota \u0161to ga \u010dovjek u \u010dasu svoje smrti predaje svome Stvoritelju. Sveti su oci u sintagmi \u201epredade duh\u201c vidjeli dublji smisao. Tuma\u010dili su to time da je Isus u \u010dasu smrti predaju\u0107i svoj ljudsku duh Ocu, udahnuo crkvi Duha Svetoga. Va\u017eno je re\u0107i da Isus ima iskustvo Duha i u \u010dasu umiranja na kri\u017eu. Polaze\u0107i od istine da se Duh Sveti vi\u0161e priop\u0107uje onome iz kojeg se obilno daje onda moramo vjerovati da su dubine Isusova bi\u0107a u \u010dasu krajne napu\u0161tenosti do\u017eivljavale dodir Duha. To se naslu\u0107uje iz Isusovih rije\u010di na kri\u017eu: \u201eO\u010de oprosti im\u201c, \u201eJo\u0161 danas \u0107e\u0161 biti samnom u raju\u201c, \u201eEvo ti majke\u201c, \u201eSvr\u0161eno je\u201c.<\/span><\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"3\">\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><strong>Duh Sveti u Isusovu uskrsnu\u0107u<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Isusovo uskrsnu\u0107e razumijevamo kao djelo Oca koji je Krista uskrisio od mtvih i to \u201edjelotvorno\u0161\u0107u sile i snage\u201c<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a> (usp. Ef 1, 20.19). Ta sila snaga i mo\u0107 kojom je Isus uskri\u0161en jest Duh Sveti te se tako djelo uskrsnu\u0107a izri\u010dito pripisuje Duhu Svetom. Kristovo uskrsnu\u0107e kruna je, vrhunac i sa\u017eetak svih Bo\u017ejih djela. \u010cin uskrsnu\u0107a kruna je svega stvaranja te najve\u0107e djelo Bo\u017ejega Duha u kojem se on o\u010dituje kao Gospodar i \u017divotovrac, \u00a0Djelitelj \u017eivota i Pobjednik nad smr\u0107u. Uskrisuju\u0107i Isusa od mrtvih Duh Sveti ga ne vra\u0107a u stari \u017eivot, ve\u0107 ga uvodi u novi \u017eivot po Duhu. Duhom pro\u017eet i preobra\u017een, uskrsli Isus ima svojstva sli\u010dna Duhu, to jest \u017eivi \u201epneumatski\u201c.<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a> Tu pneumatsku egzistenciju novozavjetni pisci do\u017eivljavaju i tuma\u010de razli\u010dito. Evan\u0111elisti govore o ukazanjima Uskrsloga, on dolazi i odlazi, javlja se neo\u010dekivano, ulazi kroz zatvorena vrata, to jest mo\u017eemo re\u0107i da nije podvrgnut fizikalnim zakonima. Pavao ovu vrst tjelesnosti naziva \u201eduhovno tijelo\u201c. To nije fizkalni pojam, ne ozna\u010duje strukturu, nego kvalitetu proslavljenog tijela. To je \u010dovjekovo stvarno tijelo koje je po uskrsnu\u0107u Duhom Svetim preobra\u017eeno te ima svojstva sli\u010dna Duhu. Izme\u0111u Krista i Duha Svetoga postoji nakon uskrsnu\u0107a neka vrsta identi\u010dnosti, a Pavao je izra\u017eava glasovitom formulom: \u201eGospodin je Duh\u201c (2 Kor 3,17). No, Krist i Duh Sveti nisu onti\u010dki nego dinami\u010dno identi\u010dni. Oni su dva subjekta djelovanja te se neki atributi me\u0111u njima ne mogu izmjeniti (Isus je bio \u017ertvovan, a ne Duh Sveti, Isus \u0161alje Duha Svetoga, ne \u0161alje Duh sama sebe). No, oni \u010dine isto tako nedjeljivo zajedno da se u tim u\u010dincima ne mogu razlikovati. Sve \u0161to \u010dini Duh Sveti \u010dini i Krist te je tako iskustvo Duha Svetoga uvijek i iskustvo Krista i obratno. Po uskrsnu\u0107u je do\u0161lo do tajanstvene razmjene izme\u0111u proslavljenog Krista i Duha Svetoga. Isus je tako po Duhu Svetom prisutan u svim vremenima i prostorima, ali ne dakako kao povijesni ve\u0107 je prisutan u Duhu Svetom. Duh Sveti koji ispunja svemir unosi ga u sva vremena i prostore.\u00a0 Isus je dao svijetu Duha Svetoga nakon svoga odlaska kao drugoga Branitelja koji nije nadomjestak za odsutnog Isusa nego je shva\u0107en kao njegova \u017eiva prisutnost.<\/span><\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"4\">\n<li><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><strong>Proslavljeni Krist daje Duha Svetoga <\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nakon smrti i uskrsnu\u0107a Isus daje Duha Svetoga kako je i obe\u0107ao. Zapo\u010dinje ga dijeliti odmah nakon uskrsnu\u0107a. Prvi \u010din te djelatnosti jest izljev Duha Svetoga na Pedesetnicu i tu djelatnost Krist obavlja kroz \u010ditavu povijest. Zna\u010dajke toga djelovanja daju \u010ditavoj povijesti \u010detverostruki kristolo\u0161ki pe\u010dat. <em>1. Krist daje Duha Svetoga.<\/em> Samo Krist daje Duha Svetoga jer je on jedini posrednik izme\u0111u Boga i ljudi, izvor spasa i univerzalni djelitelj Duha Svetoga. Isus je od po\u010detka to dijeljenje vezao uz neke slu\u017ebe i vanjske znakove. Na uskrsno jutro kada se je ukazao apostolima dahnuo je u njih i predao im Duha Svetoga, a sada to nastavlja preko ljudi koje je odredio za to. O tome nam svjedo\u010di i Dogmatska konstitucija o Crkvi &#8211; Lumen gentium koja isti\u010de da je apostole\u00a0 Krist obdario posebnim izljevom Duha Svetoga kako bi mogli ostvariti tako veliku slu\u017ebu, a aposotoli su to predali svojim pomo\u0107nicima polaganjem ruku.<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a> Taj dar Duha je sve do nas do\u0161ao u biskupskom posve\u0107enju. <em>2. Krist da je Duha Svetoga u \u0161irinu<\/em>. Isus od sada nije vi\u0161e jedini nosilac Duha Svetoga. Svoju duhovsku puninu on sada mo\u017ee izliti na \u0161irinu, a to zna\u010di na svako tijelo i tim izljevom on izgra\u0111uje svoje otajstveno tijelo\u00a0 &#8211; Crkvu. \u00a0<em>3. Krist osobno daje Duha Svetoga. <\/em>Prema nauci sv. Tome Akvinskog milost ne prelazi od Krista na nas posredovanjem ljudske naravi nego samo Kristovim osobnim djelovanjem. U svakom dolasku Duha Bo\u017ejega i u svakom duhovnom pomaku Krist je osobno na djelu i svjesno jer u svijetu Bo\u017ejega Duha ni\u0161ta se ne doga\u0111a automatski, neosobno, ve\u0107 je sve izraz osobne ljubavi. \u00a0<em>4. Krist daju\u0107i prima.<\/em> Djela apostolska govore o izljevu Duha Svetoga ovako: \u201ePrimio je od oca obe\u0107anje Duha Svetoga, i izlio ga&#8230;\u201c (Dj 2,33). To se bez prestanka ponavlja. Isus od Oca prima Duha Svetoga i daje ga svijetu, to jest svome tijelu, a to je Crkva i tako uspostavlja vezu sa svakim pojedinim udom.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><strong>Zaklju\u010dak <\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u201e &#8230;(Vjerujem) i u Duha Svetoga, Gospodina i \u017eivotovorca, koji izlazi od Oca i Sina i koji se s Ocem i Sinom skupa \u010dasti i slavi, koji je govorio po prorocima&#8230;\u201c<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\">[12]<\/a> Ovako Crkva izra\u017eava vjeru u Duha Svetoga. Ova vjera Crkve u Duha Svetoga vidljiva je i razumljiva u Isusu Kristu. Duhovska povijest zapo\u010dinje Isusovim kr\u0161tenjem na Jordanu. To kr\u0161tenje mo\u017eemo shvatiti kao mesijansko posve\u0107enje Isusa Krista jer od tada Bo\u017eji Duh po\u010diva nad Mesijom. Od te scene mesijanskog posve\u0107enja \u010ditava Isusova egzistencija prikazana je kao kr\u0161tenje u Duhu, kao trajna prisutnost Duha u Isusu kao Mesiji. Po\u010detak mesijanskog djelovanja zapo\u010dinje u Nazaretu u sinagogi kad Isus \u010dita tekst proroka Izajie (Iz 11, 1 -2)\u00a0 koji se kadkad naziva \u201epetim evan\u0111eljem\u201c ili \u201eevan\u0111eljem Staroga zavjeta\u201c jer ukazuje na dolazak otajstvene osobe koju novozavjetna objava poistovje\u0107uje s Isusom. No i Isus \u0107e sam sebe poistovjetiti s tim tekstom: \u201eDanas se ispunilo pismo koje vam jo\u0161 odzvanja u u\u0161ima\u201c (Lk 4, 16 \u2013 21; Iz 61,1). Na ovaj na\u010din Isus je proglasio da je on \u201ePomazanik\u201c O\u010dev, da je Mesija, onaj na kome po\u010diva Duh Sveti kao dar samoga Boga, onaj koji posjeduje puninu Duha i onaj koji predstavlja novi po\u010detak dara \u0161to \u0107e ga Bog pokloniti \u010dovje\u010danstvu u Duhu.<a href=\"#_ftn13\" name=\"_ftnref13\">[13]<\/a> Po\u010detak O\u010devog darivanja Duha Svetoga svijetu zapo\u010dinje dakle Isusovim pomazanjem.\u00a0 No, to \u0107e se potpuno ostavriti u Kristovoj smrti i uskrsnu\u0107u kada \u0107e se obilje Duha Bo\u017ejega \u0161to ga je dao Otac sinu, Isusu Kristu izliti na svijet. Tako \u0107e se ostvariti proro\u010danstvo proroka Joela po kojem Bog obe\u0107aje da \u0107e izliti Duha Svetoga na svako tijelo (usp. Jl 3,1). Tek nakon \u0161to Isus bude \u017ertvovan Duh Sveti \u0107e po\u010deti djelovati u dva smjera: u \u0161irinu razlijevaju\u0107i se na sve tijelo i u nutrinu poniru\u0107i u dubine Isusova bi\u0107a tako da i on sam postane Duh. Tako nakon Kristova uskrsnu\u0107a stan Duha Svetoga jest Isus iz Nazareta, njegovo proslavljeno tijelo, a onda i sve \u0161to pripada Isusu: narod bo\u017eji \u2013 Crkva, \u010ditavo otajstveno tijelo koje je mjesto iskustva i eshatolo\u0161kog izljevanja Duha Svetoga. Tako je mo\u017eemo re\u0107i Duh Sveti postao \u201edohvatljiv\u201c, ali On opet pu\u0161e gdje ho\u0107e i svime suvereno vlada. Stoga mo\u017eemo re\u0107i da je Crkva mjesto na\u0161e spoznaje i iskustva Duha Svetoga danas i to u: Svetom pismu koje je On nadahnuo, u predaji kojoj su crkveni Oci aktualni svjedoci, u crkvenom U\u010diteljstvu koje Duh Sveti vodi, u sakramentalnom bogoslu\u017eju, u molitvi u kojoj nas On zagovara, u znakovima apostolskog i misionarskog \u017eivota i u svjedo\u010denju svetih kojim On o\u010dituje svetost Crkve i nastavlja djelo spasenja.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">fra Ivan Crnkovi\u0107<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">Literatura<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">DENZINGER H. \u2013 H\u00dcNERMANN P., <em>Zbirka sa\u017eetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i \u0107udore\u0111u, <\/em>UPT, \u0110akovo, 2002.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">DRUGI VATIKANSKI KONCIL, <em>Dokumenti,<\/em> KS, Zagreb, 2008.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, <em>Katekizam Katoli\u010dke Crkve<\/em>, GK, Zagreb, 1994.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">IVAN PAVAO II., <em>Dominum et vivificantem, <\/em>enciklika o Duhu Svetom u \u017eivotu Crkve i svijeta, KS, Zagreb, 1987.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">KASPER W., <em>Bog Isusa Krist<\/em>, UPT, \u0110akovo, 2004.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">KU\u0160AR S., <em>Bog kr\u0161\u0107anske objave<\/em>, KS, Zagreb, 2001.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">RAHNER K. \u2013 VORGRIMLER H., <em>Teolo\u0161ki rije\u010dnik<\/em>, UPT, \u0110akovo, 2004.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">REBI\u0106 A. \u2013 FU\u0106AK J. \u2013 DUDA B.,<em> Jeruzalemska Biblija<\/em>, KS, Zagreb, 2001.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\">SCHNEIDER A., <em>Na putovima Duha Svetoga,<\/em> FTI, Zagreb, 1991.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> \u00a0Usp. Walter KASPER, <em>Bog Isusa Krista,<\/em> UPT, \u0110akovo, 2004., 306.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> \u00a0Usp. Walter KASPER, <em>Isto,<\/em> 309.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> IVAN PAVAO II, <em>Dominum et vivificantem, <\/em>enciklika o Duhu Svetom u \u017eivotu Crkve i svijeta, KS, Zagreb, 1987., 20.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Stjepan KU\u0160AR<em>, Bog kr\u0161\u0107anske objave<\/em>, KS, Zagreb, 2001., 95.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> Usp. Stjepan KU\u0160AR, <em>Isto<\/em>, 95.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> Za\u0161to u liku goluba nije posve jasno jer u \u017eidovstvu i Starom zavjetu nema jasnih pokazatelja koji bi i\u0161li u prilog simbolike golub \u2013 duh. U Gr\u010dkoj i Egiptu golub je ptica bogova, on ozna\u010duje i du\u0161u. Najvjerojatnije je on ovdje povezan s motivom raspoznavanja i izabranja, uobi\u010dajenim u apokrifnoj literaturi najranijeg kr\u0161\u0107anskog doba.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> \u00a0Usp. Heinrich DENZINGER \u2013 Peter H\u00dcNERMANN, <em>Zbirka sa\u017eetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i \u0107idore\u0111u,<\/em> br. 3327, \u00a0UPT, \u00a0\u0110akovo, 2002., 615.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Alfred SCHNEIDER, <em>Na putovima Duha Svetoga,<\/em> FTI, zagreb, 1991., 37.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Sila kojom je Isus uskri\u0161en u Novozavjetnim tekstovima ima mnogo imena: \u201emo\u0107\u201c (dynamis), \u201edjelotvornost\u201c (energia), \u201esila\u201c (kratos), \u201esnaga\u201c (ishys), \u201eslava\u201c (doxa), \u201edesnica Bo\u017eja\u201c<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> \u00a0Usp. Alfred SCHNEIDER, <em>Na putovima Duha Svetoga<\/em>, 45.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref11\" name=\"_ftn11\">[11]<\/a> Usp. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, <em>Lumen gentium. Dogmatska konstitucija o Crkvi <\/em>(21. 11. 1964.), br. 21, u: <em>Dokumenti<\/em>, KS, Zagreb, 2008.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref12\" name=\"_ftn12\">[12]<\/a> Heinrich DENZINGER \u2013 Peter H\u00dcNERMANN, <em>Zbirka sa\u017eetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i \u0107udore\u0111u<\/em>, br. 150, \u00a044.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"font-family: georgia, palatino, serif; font-size: 12pt;\"><a href=\"#_ftnref13\" name=\"_ftn13\">[13]<\/a> Usp. IVAN PAVAO II, <em>Dominum et vivificantem, <\/em>enciklika o Duhu Svetom u \u017eivotu Crkve i svijeta<em>,<\/em> 24.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sveto pismo za rije\u010d \u201eduh\u201c koristi hebrejsku rije\u010d \u201eruah\u201c i gr\u010dku rije\u010d \u201epneuma\u201c. Temeljno zna\u010denje tih rije\u010di glasi: vjetar, da\u0161ak, dah. S obzirom na to da je duh znak \u017eivota, rije\u010d zna\u010di i \u017eivot, du\u0161a i napokon u prenesenom smislu: duh.[1] Hebrejska rije\u010d za duh za nas je mjerodavna jer je iskustvo Duha Gospodnjega u &#8230; <a title=\"Duh Sveti u Isusu Kristu\" class=\"read-more\" href=\"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/duh-sveti-u-isusu-kristu\/\" aria-label=\"Read more about Duh Sveti u Isusu Kristu\">Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":462,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":25932,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}