U ono vrijeme: Re\u010de Isus svojim u\u010denicima: \u00bbPazite! Bdijte jer ne znate kada je \u010das. Kao kad ono \u010dovjek neki polaze\u0107i na put ostavi svoju ku\u0107u, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad \u0107e se doma\u0107in vratiti \u2013 da li uve\u010der ili o pono\u0107i, da li za prvih pijetlova ili ujutro \u2013 da vas ne bi na\u0161ao pozaspale ako iznenada do\u0111e. \u0160to vama ka\u017eem, svima ka\u017eem: Bdijte!\u00ab<\/span><\/p>\n Mk 13, 33-37<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rije\u010d do\u0161a\u0161\u0107e ili advent dolazi od latinske rije\u010di adventus koja zna\u010di dolazak. Sama ta rije\u010d dolazak, uz sebe nu\u017eno ve\u017ee i i\u0161\u010dekivanje onoga koji dolazi. Ovaj dolazak se odnosi na drugi dolazak Isusa Krista. Upravo to i\u0161\u010dekivanje je jedna od glavnih tema koja se provla\u010di kroz biblijske tekstove koje \u010ditamo u misnim slavljima tijekom Do\u0161a\u0161\u0107a. \u201eVrijeme do\u0161a\u0161\u0107a je dvojakog zna\u010daja: vrijeme priprave na sve\u010danosti Bo\u017ei\u0107a, u kojima se slavi prvi dolazak Sina Bo\u017ejega k ljudima, a ujedno i vrijeme u koje se preko ovoga spominjanja misli upravljaju na i\u0161\u010dekivanje drugog Kristova dolaska na svr\u0161etku vremena. Iz ova dva razloga predstavlja se vrijeme do\u0161a\u0161\u0107a kao vrijeme predanog i radosnog i\u0161\u010dekivanja.\u201c[1]<\/a> To i\u0161\u010dekivanje se dijeli u tri etape: a) i\u0161\u010dekivanje Mesije u Starom Zavjetu, b) ostvarenje spasenje po djelu i \u017eivotu Isusa Krista i c) i\u0161\u010dekivanje budu\u0107eg spasenja na kraju vremena u Isus Kristu. Kao takav Advent ozna\u010duje po\u010detak nove liturgijske godine. Sav govor o i\u0161\u010dekivanju pronalazi svoje ostvarenje u nadi Gospodnjeg dolaska. Cijeli \u017eivot kr\u0161\u0107anina bi trebao biti usmjeren prema tom budu\u0107em susretu sa Kristom. Tako se i Advent mo\u017ee promatrati kao \u201etrening\u201c za susret s Gospodinom. Uz to i\u0161\u010dekivanje i nadanje Gospodnjeg dolaska neraskidivo stoji poziv na obra\u0107enje. Pripremanje za dolazak Gospodnji najbolje se ostvaruje u budnosti i bdijenju. Svatko tko je budan i bdije nad svojim \u017eivotom uvijek se trudi biti pripravan za taj susret s Gospodinom.<\/span><\/p>\n \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Povijest nastanka do\u0161a\u0161\u0107a je vrlo zanimljiva. Naime, u po\u010detku se taj period vezao uz slavlje Kristovog utjelovljenja. Tek s vremenom on postaje priprava za svetkovinu Isusova ro\u0111enja\/Bogojavljenja. Prvi pojavak do\u0161a\u0161\u0107a pronalazimo u okviru galsko-hispanske liturgijske tradicije. Tako, Hilarije iz Poitiersa i Grgur iz Toursa(+490.), govore o Do\u0161a\u0161\u0107u kao o vremenu posta od sv. Martina(11.studenog) do Bogojavljenja. Takav na\u010din priprave i duljina ostaju sve do pape Grgura Velikog(+604.). Za njegova pontifikata, Do\u0161a\u0161\u0107e poprima oblik vremenske priprave od \u010detiri nedjelje. Advent se dijeli na dva dijela: prvi do 17. prosinca koji ima eshatolo\u0161ki karakter i onaj drugi do 24. prosinca koji se shva\u0107a kao bli\u017ea priprava za svetkovinu Bo\u017ei\u0107a.<\/span><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vrijeme Do\u0161a\u0161\u0107a simboliziraju i odre\u0111eni znakovi. Neki od njih su adventski vijenac i mise zornice koje su u na\u0161im krajevima iznimno va\u017ene i dobro posje\u0107ene. Adventski vijenac nastaje u njema\u010dkim protestantskim krugovima u 19. stolje\u0107u. S vremenom ga preuzimaju katolici u Bavarskoj. Na taj na\u010din adventski vijenac postaje op\u0107e prihva\u0107eni simbol Do\u0161a\u0161\u0107a. Koncem Drugog svjetskog rata taj obi\u010daj pravljenja vijenca dolazi i u na\u0161e krajeve. Sljede\u0107i simbol Do\u0161a\u0161\u0107a su mise zornice. One naime o\u010dituju spremnost vjernika na budnost i bdijenje. Ranim ustajanjem i slavljenjem Kristova otajstva izra\u017eava se spremnost za drugi Kristov dolazak. One zbog toga ranog ustajanja imaju i pokorni\u010dki karakter. Mise zornice karakteriziraju i adventske pjesme koje pokazuju taj karakter radosnog i\u0161\u010dekivanja Gospodnjeg dolaska.<\/span><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Do sad smo vidjeli kako se kroz povijest Crkve vrijeme Do\u0161a\u0161\u0107e mijenjalo i na kraju ustalilo kakvog ga mi danas poznajemo. Tako je i Franjo u svoje vrijeme htio posebno obilje\u017eiti i do\u017eivjeti svetkovinu Bo\u017ei\u0107a. Ta svetkovina za njega je bila \u017eivotni uzor kako \u017eivjeti svoj \u017eivot. U\u010de\u0107i od toga malog Djeteta ro\u0111enog u jaslama, Franjo je sve vi\u0161e otkrivao Bo\u017eju malenost i poniznost. U tom otajstvu Bo\u017ejeg oplijenjenja, Franjo je pronalazio pravac za svoj \u017eivot. On \u0107e u svome Pravilu poticati svu bra\u0107u da se trude postiti u vrijeme Do\u0161a\u0161\u0107a. I ne samo postiti nego \u00a0i truditi se pripremati same sebe za taj susret s Kristom. \u201eI neka poste od blagdana Svih Svetih do Bo\u017ei\u0107a.\u201c[2]<\/a> Za njega vrijeme te priprave je bilo od svetkovine Svih Sveti pa do samoga Bo\u017ei\u0107a. I sama duljina te priprave govori o va\u017enosti koju je Franjo pridavao toj svetkovini. Za njega je Kristovo utjelovljenje uz njegovu smrt na kri\u017eu izvor snage za \u017eivot.<\/span><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kako je fra Vendelin Vo\u0161njak govorio o Adventu:<\/span><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0To je vrijeme kada svako srce dr\u0161\u0107e nekim djetinjim veseljem u o\u010dekivanju skorih bo\u017ei\u0107nih radosti. To je vrijeme kada se na na\u0161e du\u0161e spu\u0161ta mir, kada ljudi sve jasnije osje\u0107aju blizinu Bo\u017eanstva koje dolazi na ovaj svijet da bi sebi privuklo svako srce. Sve u do\u0161a\u0161\u0107u kao da \u0161apu\u0107e o Njegovu dolasku. I polumrak onih dragih zornica, i adventske pjesme i ono treperavo blistanje svije\u0107a u polutamnim oltarima. U svemu tom kao da iskri duboka \u010de\u017enja dugih vjekova prije Krista za onim Obe\u0107anim, koji je imao do\u0107i, kao da govori bla\u017eena slutnja da dan Njegova pohoda nije daleko. Mi kr\u0161\u0107ani tada se sje\u0107amo da je On ve\u0107 tu i da smo mi sretni ba\u0161tinici drevnih obe\u0107anja. I mir i sre\u0107a sjeda tada na na\u0161e du\u0161e \u2013 sre\u0107a djece Bo\u017eje.<\/em><\/span><\/p>\n \n [1]<\/a> Op\u0107a na\u010dela o liturgijskoj godini i op\u0107i rimski kalendar<\/span><\/p>\n [2]<\/a> Potvr\u0111eno Pravilo<\/span><\/p>\n U ono vrijeme: Re\u010de Isus svojim u\u010denicima: \u00bbPazite! Bdijte jer ne znate kada je \u010das. Kao kad ono \u010dovjek neki polaze\u0107i na put ostavi svoju ku\u0107u, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad \u0107e se doma\u0107in vratiti \u2013 da li uve\u010der ili o pono\u0107i, … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":4675,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,29],"tags":[],"class_list":["post-4674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kutak-tisine","category-liturgija"],"views":2033,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4674"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4677,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4674\/revisions\/4677"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\n
\n
![\"\"](\"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/MarkoC1.png\")
<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"