{"id":4766,"date":"2021-01-03T14:36:56","date_gmt":"2021-01-03T13:36:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=4766"},"modified":"2021-01-03T21:39:38","modified_gmt":"2021-01-03T20:39:38","slug":"treci-stupanj-duhovnog-zivota-put-sjedinjenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/treci-stupanj-duhovnog-zivota-put-sjedinjenja\/","title":{"rendered":"Tre\u0107i stupanj duhovnog \u017eivota \u2013 put sjedinjenja"},"content":{"rendered":"

Nauk o tri puta poznatih kao via purgativa<\/em>, via illuminitiva<\/em> i via unitiva<\/em> temeljen je na autoritetu Svetoga pisma i Tradicije.[1]<\/a> Dakako nije rije\u010d o usporednim putevima ili putevima koji vode razli\u010ditim ciljevima. Rije\u010d je o stupnjevima ili stanjima razvoja kroz koje prolaze du\u0161e koje, sura\u0111uju\u0107i s Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u, te\u017ee prema duhovnom savr\u0161enstvu. Naime, ne mo\u017ee se s precizno\u0161\u0107u odrediti granica tih triju puteva, du\u0161e kroz njih prolaze neosjetno, ali mo\u017eemo izna\u0107i neke karakteristike:<\/span><\/p>\n

Karakteristika puta pro\u010di\u0161\u0107enja ili stanja po\u010detnika je \u010di\u0161\u0107enje du\u0161e u svrhu dostizanja intimnog sjedinjenja s Bogom. Du\u0161e \u017eive u stanju milosti, imaju odre\u0111enu \u017eelju za savr\u0161enstvom, ali imaju navezanosti na lake grijehe i bore se da ne padnu u smrtni grijeh.<\/span><\/p>\n

Jednom kada je du\u0161a pro\u010di\u0161\u0107ena od pro\u0161lih krivica kroz dugotrajnu i mukotrpnu pokoru, kada je u\u010dvr\u0161\u0107ena u krepostima kroz prakticiranje meditacije, mrtvljenja i opiranja neurednim te\u017enjama i strastima ulazi u stanje prosvjetljenja tako nazvanog zato \u0161to je uzvi\u0161eni cilj du\u0161e nasljedovanje Isusa Krista, svjetla svijeta, pozitivnim prakticiranjem kr\u0161\u0107anskih kreposti. Tko god njega slijedi ne\u0107e hoditi u tami ve\u0107 \u0107e imati svijetlo \u017eivota[2]<\/a>.<\/span><\/p>\n

U trenutku kada smo pro\u010distili na\u0161u du\u0161u i ukrasili je vje\u017ebanjem u krepostima zreli smo za konstantno sjedinjenje s Bogom, to jest, dolazimo na put sjedinjenja. O njemu \u0107e biti rije\u010di na na\u010din kako su ga opisali sveci poput Bonaventure, Terezije Avilske i Ivana od Kri\u017ea slu\u017ee\u0107i se traktatom Adolphea Tanquereya o asketskoj i misti\u010dkoj teologiji te djelom Benedicta J. Groeschela Psihologija duhovnog razvoja<\/em>.<\/span><\/p>\n

Glavne odlike puta sjedinjenja<\/span><\/em><\/p>\n

Sve karakteristike o\u010dituju se u potrebi za pojednostavljenjem, reduciranjem svega na sjedinjenje, to jest svo\u0111enjem svega na te\u017enju za intimnim sjedinjenjem s Bogom kroz ljubav. Du\u0161a \u017eivi neprestano u prisutnosti Bo\u017ejoj, u\u017eiva u kontemplaciji njega u svom srcu. Kako bi tako \u017eivjela pa\u017eljivo se odjeljuje od stvorenja tako da je ne zadr\u017eava nikakva izvanjska privr\u017eenost. Zbog toga du\u0161a tra\u017ei samo\u0107u i ti\u0161inu, postepeno gradi u srcu sveti\u0161te u kojem pronalazi Boga i razgovara s njim licem u lice. Tako se izme\u0111u du\u0161e i Boga uspostavlja slatka i nje\u017ena prisnost.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

U ovoj fazi ljubav prema Bogu postaje ne samo glavna krepost du\u0161e, nego, moglo bi se re\u0107i, jedina krepost u smislu da sve druge kreposti koje prakticira su za nju neke vrste djela ljubavi. Na takvim visinama one su razli\u010dite forme ljubavi. Sli\u010dan proces pojednostavljenja doga\u0111a se s molitvom. Rasu\u0111ivanje postepeno nestaje kako bi napravilo mjesta za pobo\u017ene osje\u0107aje koji postaju sve jednostavniji dok se ne pretvore u nje\u017ene i dugotrajne misli na Boga.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Sve navedeno rezultira u pojednostavljenju \u010ditavog na\u0161eg \u017eivota. Dok su ranije bili odre\u0111eni sati za meditaciju i molitvu, sada je \u017eivot neprestana molitva: bilo u radu, rekreaciji, bilo u samo\u0107i ili u dru\u0161tvu, neprestano se uzdi\u017eemo prema Bogu prilago\u0111avaju\u0107i se njegovoj volji. Ta poslu\u0161nost je \u010din ljubavi i predanja u njegove ruke. Molitve, svakodnevne radnje, trpljenja, poni\u017eenja su ni\u0161ta drugo doli sredstva manifestiranja na\u0161e ljubavi prema Bogu: \u201eBog moj i sve moje\u201c.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

Pasivnija kontemplacija<\/span><\/em><\/p>\n

Ulaganjem napora i mi\u0161ljenjem o Bogu, du\u0161a nje\u017eno fokusira svoj pogled njega. Takav pogled pun divljenja naziva se kontemplacija i karakteristi\u010dna je oznaka tre\u0107eg stupnja duhovnog \u017eivota.[6]<\/a> Sv. Grgur nam govori da Gospodin Isus kada ka\u017ee blago \u010distima srcem, oni \u0107e Boga gledati<\/em> u\u010di nas kako \u010dovjek koji pro\u010disti svoje srce od svakog stvora i svakog poticaja gonjenog stra\u0161\u0107u mo\u017ee vidjeti sliku bo\u017eanske naravi u svojoj vlastitoj ljepoti. Da nam je kreposnim \u017eivotom sprati prljav\u0161tinu koja se uhvatila poput \u017ebuke, i tada \u0107e na\u0161a bo\u017eanska ljepota ponovno zasjati.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

Kontemplacija je neka vrsta tame za na\u0161e mo\u0107i \u010dak i one razuma; zbog toga jednostavan odnos s Bogom[9]<\/a>, za razliku od kontemplativna razmatranja puta prosvjetljenja, nadilazi na\u0161e svjesno poznavanje istina vjere. Za razliku od puta prosvjetljenja, ste\u010dena kontemplacija prelazi u ulivenu. Tanka je linija izme\u0111u ste\u010dene i ulivene kontemplacije. Ste\u010dena kontemplacija je vrsta u kojoj je pojednostavljenje na\u0161ih umnih i afektivnih \u010dina posljedica vlastitoga djelovanja, dakako potpomognuta milo\u0161\u0107u.<\/span><\/p>\n

Ulivena kontemplacija je u potpunosti nezaslu\u017eeni dar. Razliku izme\u0111u ste\u010dene i ulivene kontemplacije mo\u017eda je najlak\u0161e razumjeti analogijom s aktivno\u0161\u0107u i pasivno\u0161\u0107u. Zove se ulivena ne zato \u0161to proizlazi iz ulivenih kreposti vjere, nade i ljubavi, jer i ste\u010dena kontemplacija sli\u010dno proizlazi iz njih ve\u0107 zato \u0161to nije u na\u0161oj mo\u0107i proizvesti je, \u010dak i uz pomo\u0107 obi\u010dne milosti. Tako\u0111er ne djeluje Bog sam u nama ve\u0107 uz na\u0161 pristanak u smislu da mi slobodno prihvatimo \u0161to nam nudi. Tanquarey ulivenu kontemplaciju definira kao jednostavan, nje\u017ean i dugotrajan pogled na Boga i Bo\u017eje stvari, pod utjecajem darova Duha Svetoga i posebne djelatne milosti koja nas obuzima i budi u nama djelovanje vi\u0161e na pasivan nego aktivan na\u010din.[10]<\/a><\/span><\/p>\n

Cilj puta sjedinjenja \u2013 preobra\u017euju\u0107e sjedinjenje<\/span><\/em><\/p>\n

Nakon dugotrajnih \u010di\u0161\u0107enja du\u0161a na koncu dosegne smireno i trajno sjedinjenje nazvano preobra\u017euju\u0107e sjedinjenje koje se \u010dini kao krajnji cilj misti\u010dnog sjedinjenja, kao neposredna priprava za bla\u017eeno gledanje.[11]<\/a> Sjedinjenje tako duboko i intimno ne mo\u017ee, a da ne proizvede \u010dudesne za du\u0161u posve\u0107uju\u0107e posljedice. One se mogu sumirati u jednoj re\u010denici: du\u0161a je toliko preobra\u017eena da zaboravlja sebe i misli samo na Boga i njegovu slavu.[12]<\/a><\/span><\/p>\n

Takvo iskustvo obi\u010dno se opisuje pojmovima vi\u0111enja Presvetog Trojstva te jedinstva svih \u017eelja i odluka, savr\u0161ena sklada osobe s bo\u017eanskim bi\u0107em. Sv. Terezija daje primjer nebeske ki\u0161e i zemne vode koje bivaju toliko pomije\u0161ane da postaju nedjeljive.[13]<\/a> Tanquerey navodi intimnost jer vi\u0161e ne postoje tajne izme\u0111u osoba, smirenost zbog sigurnosti u ljubav drugoga i nerazrje\u0161ivost koju povezuje s analogijom kr\u0161\u0107anskog braka.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

Sveta Terezija pi\u0161e o vi\u0111enju: Kad bude uvedena u onu odaju, umnim vi\u0111enjem uz odre\u0111en na\u010din prikazivanja istine, ukazuje joj se Presveto Trojstvo, sve tri Osobe, uz jedan plamsaj koji najprije dolazi do njezina duha poput presjajnog oblaka, i ove tri Osobe pojedina\u010dno, pa jednim divnim obznanjivanjem \u0161to se podaje du\u0161i shva\u0107a s neobi\u010dno velikom istinom da su sve tri Osobe jedna b\u00eet i jedna mo\u0107 i jedno znanje i jedan s\u00e2m Bog, tako da ono \u0161to imamo po vjeri du\u0161a tu, mo\u017eemo re\u0107i, razabire gledanjem, premda to nije gledanje o\u010dima tijela ni du\u0161e, jer to nije predod\u017ebeno vi\u0111enje. Ovdje joj se razotkrivaju sve tri Osobe, i govore joj, i daju joj da shvati rije\u010di za koje ka\u017ee evan\u0111elje da ih je izrekao Gospodin; da \u0107e do\u0107i on i Otac i Duh Sveti nastaniti se kod du\u0161e koja ga ljubi i dr\u017ei njegove zapovijedi.[15]<\/a><\/span><\/p>\n

Ponekad se u na\u0161im \u017eivotima \u010dinilo kako su na\u0161e vlastite sklonosti i Bo\u017eja volja u suglasju te smo bili ispunjeni rado\u0161\u0107u i osje\u0107ajem dobrobiti. Sli\u010dno, ali neizmjerno nadmo\u0107no, jest ovo iskustvo dovo\u0111enja na\u0161e \u017eelje u savr\u0161en sklad s Bo\u017ejom voljom. To je vrhunska homeostaza, \u00a0odnosno savr\u0161ena i trajna ravnote\u017ea izme\u0111u psiholo\u0161ke potrebe i ispunjenja, ravnote\u017ea koja se ne temelji na prolaznoj stvarnosti, ve\u0107 je utemeljena u apsolutnu i nepromjenjivu bi\u0107u. To je sama b\u00eet mira.[16]<\/a><\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dno<\/span><\/em><\/p>\n

Put sjedinjenja posljednja je velika etapa u duhovnom \u017eivotu kojemu je cilj preobra\u017euju\u0107e sjedinjenje kao priprava za bla\u017eeno gledanje. Neke karakteristike su intimno i prisno sjedinjenje s Bogom, pojednostavljenje molitve, prakticiranje ljubavi kao najizvrsnije kreposti i konstantno prebivanje u Bo\u017ejoj prisutnosti.<\/span><\/p>\n

Kontemplacija u ovoj fazi prelazi iz ste\u010dene u ulivenu kojoj je odlika ve\u0107a pasivnost, a kada du\u0161a stigne do cilja, preobra\u017euju\u0107eg sjedinjenja, jasnije vidi Presveto Trojstvo te posjeduje savr\u0161enu ravnote\u017eu izme\u0111u psiholo\u0161kih potreba i ispunjenja, savr\u0161en sklad \u017eelje s voljom Bo\u017ejom. <\/span><\/p>\n

\u010cini se kako putem sjedinjenja moraju pro\u0107i sve du\u0161e koje idu u nebo jer taj put ima za cilj ono na \u0161to je svaki kr\u0161\u0107anin pozvan, a to je duboki i istinski osobni odnos s Bogom te savr\u0161enstvo du\u0161e koja samo bez mane mo\u017ee dobiti vje\u010dnu nagradu.<\/span><\/p>\n

fra Antonio Tkalac<\/span><\/em><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. Adolphe TANQUEREY, The spiritual life<\/em>, Baltimore, 1930., 298.<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Usp. Iv 8, 12<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. Adolphe TANQUEREY, The spiritual life<\/em>, 602.<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. Isto, 603.<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Isto, 603-604.<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Usp. Isto, 604.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> J. Benedict GROESCHEL, Psihologija duhovnog razvoja<\/em>, Split, 2009., 254.<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> Usp. Isto, 256-257.<\/span><\/p>\n

[9]<\/a> Usp. Isto, 254.<\/span><\/p>\n

[10]<\/a> Adolphe TANQUEREY, The spiritual life<\/em>, 650.<\/span><\/p>\n

[11]<\/a> Usp. Isto, 691.<\/span><\/p>\n

[12]<\/a> Usp. Isto, 693.<\/span><\/p>\n

[13]<\/a> Usp. J. Benedict GROESCHEL, Psihologija duhovnog razvoja<\/em>, 278.<\/span><\/p>\n

[14]<\/a> Usp. Adolphe TANQUEREY, The spiritual life<\/em>, 691.<\/span><\/p>\n

[15]<\/a> Usp. J. Benedict GROESCHEL, Psihologija duhovnog razvoja<\/em>, 278.<\/span><\/p>\n

[16]<\/a> Usp. Isto, 279-280.<\/span><\/p>\n

Naslovna fotografija: Ekstaza Svete Tereze, Gianlorenzo Bernini, 1645.-1652.<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nauk o tri puta poznatih kao via purgativa, via illuminitiva i via unitiva temeljen je na autoritetu Svetoga pisma i Tradicije.[1] Dakako nije rije\u010d o usporednim putevima ili putevima koji vode razli\u010ditim ciljevima. Rije\u010d je o stupnjevima ili stanjima razvoja kroz koje prolaze du\u0161e koje, sura\u0111uju\u0107i s Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u, te\u017ee prema duhovnom savr\u0161enstvu. Naime, ne … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":4768,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[78],"class_list":["post-4766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost","tag-put-sjedinjenja"],"views":3476,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4766"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4772,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4766\/revisions\/4772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}