{"id":4777,"date":"2021-01-19T22:59:25","date_gmt":"2021-01-19T21:59:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=4777"},"modified":"2021-01-19T23:02:00","modified_gmt":"2021-01-19T22:02:00","slug":"ekumenizam-i-sveti-franjo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/ekumenizam-i-sveti-franjo\/","title":{"rendered":"Ekumenizam i sveti Franjo"},"content":{"rendered":"

Franjeva\u0161tvo ima \u0161to kazati na podru\u010dju ekumenizma, ali nadasve ono treba pokazati primjer i svjedo\u010danstvo. Zaista, lik, iskustvo i Franjin prijedlog su poruka \u010diju vrijednost prihva\u0107aju i priznaju kr\u0161\u0107ani svih konfesija. Franjino iskustvo od franjevca \u010dini ekumenskog \u010dovjeka po svom zvanju. Franjo je ekumenski i sveop\u0107i \u010dovjek zbog svog radikalnog evan\u0111eoskog iskustva, zbog svoje ljubavi prema rije\u010di Bo\u017ejoj koja je u njemu izvodila neprestano obra\u0107enje, po svom prianjanju uz Crkvu, zbog svog djela mirenja i mira, zbog odnosa \u0161to ga je uspostavio sa svim ljudima i svim stvorenjem. Sve to od njega \u010dini novog \u010dovjeka koji je na\u0161ao ravnote\u017eu odnosa s Bogom, s ljudima i sa stvorenim, i kome se svatko mo\u017ee obratiti s nadom.<\/span><\/p>\n

Franjo je ekumenski \u010dovjek jer je svoj kr\u0161\u0107ansko iskustvo \u017eivio unutar svoje Crkve u duhu katoliciteta. Poznata je njegova ljubav i privr\u017eenost prema Rimskoj katoli\u010dkoj crkvi: u sveop\u0107oj viziji koja obuhva\u0107a sve narode i sve rase, moli za svetu i apostolsku Crkvu (NPr 23,16-22:68). Njoj, u osobi pape, obe\u0107aje poslu\u0161nost i po\u0161tovanje (NPr, uvod 3:3; PPr 1,3:76) i povjerava joj, kao ljubaznoj majci, svoj Red (SP 78:1773); bra\u0107a moraju ispovijedati vjeru katoli\u010dke Crkve, ina\u010de \u0107e biti isklju\u010deni iz Reda (NPr19,1-2:51 i sl.; OR 37-38:126; LM IV,3:1069); tako\u0111er i za svoje poslanje Franjo \u017eeli dobiti punomo\u0107 od pape (AP 7,31:1523).<\/span><\/p>\n

Franjo \u017eivi u krilu jedine, tada jo\u0161 nepodijeljene, Zapadne Crkve i bili su mu poznati onda\u0161nji ekumenski problemi. Ali on je sna\u017eno privr\u017een katoli\u010dkoj Crkvi s razloga zajedni\u0161tva, a ne zbog toga da zauzme protivan stav, i zbog tog stava \u017eivi kr\u0161\u0107anstvo tako da je to navje\u0161taj za sve kr\u0161\u0107ane. Pravi katolik je ekumenski, sveop\u0107i: stoga je Franjo iznad svih podjela. Svako se pravo kr\u0161\u0107ansko iskustvo vi\u0161e hrani iz korijenja nego li iz kasnijih povijesnih izri\u010daja. Samo ako se po\u0111e od onog dubokog jedinstva koje se ra\u0111a u evan\u0111eoskom korijenju, mo\u017ee se sti\u0107i do vidljivog jedinstva.<\/span><\/p>\n

To duboko crkveno osje\u0107anje \u010dini Franjino iskustvo znakovitim za ekumenizam na\u0161eg stolje\u0107a, koji je, nakon ekumenskog bu\u0111enja \u0161to ga je na II. Vat. saboru izveo u katoli\u010dkoj Crkvi Duh Sveti u savr\u0161enom suglasju s franjeva\u010dkim prijedlogom. Franjina vjernost prema Crkvi izri\u010de se danas odnosima prema Crkvi II. Vat. sabora, a to je Crkva dijaloga, kako je to re\u010deno u saborskom dokumentu Unitatis redintegratio (UR).<\/span><\/p>\n

EKUMENIZAM<\/strong><\/span><\/p>\n

Pod ekumenizmom se podrazumijeva ukupnost snaga i djelatnosti koje idu za tim da ponovno uspostave puno zajedni\u0161tvo me\u0111u kr\u0161\u0107anima. Prvi koraci koji su doveli do u\u010dvr\u0161\u0107enja sada\u0161njeg ekumenskog pokreta, dolaze iz pro\u0161log stolje\u0107a stvaranjem misionarskih dru\u0161tava, federacija ili konfesionalnih saveza. Slu\u017ebeno, ekumenski pokret priznaje za dan svog nastanka Me\u0111unarodnu misionarsku konferenciju u Edinburgu 1910. Tu su nastale tri grane koje \u0107e se kasnije spojiti u Ekumenskom savjetu Crkava (CEC): “\u017divot i akcija”, “Vjera i ustrojstvo” te “Misijski me\u0111unarodni savjet”. Veliki upori\u0161ni doga\u0111aji za CEC su op\u0107e skup\u0161tine: Amsterdam (1948. godina ustanovljenja CEC), Evanston (1954.), New Delhi (1961.), Upsala (1968.), Nairobi (1975.), Vancouver (1983.), Canberra (1991.).<\/span><\/p>\n

Katoli\u010dka Crkva na po\u010detku nije ba\u0161 s odobravanjem gledala na taj ekumenski pokret koji se rodio u protestantskoj sredini. I ona zaokupljena problemom jedinstva kr\u0161\u0107ana, vo\u0111ena svojom vlastitom ekleziologijom u odnosu na druge Crkve, prolazila je postupno od misionarskog i unionisti\u010dkog stava, s kojim se zalagala za njihovo obra\u0107enje i povratak katoli\u010dkoj Crkvi, s II. Vatikanskim saborom k pravom ekumenskom razdoblju. Ivan XXIII. je ve\u0107 u najavi sabora izjavio da je jedna od glavnih nakana sabora promicanje jedinstva me\u0111u kr\u0161\u0107anima. Sabor je izradio jedan dokument o ekumenizmu, UR, s kojim priznaje da je ekumenski pokret djelo Duha Svetoga, te obvezuje katoli\u010dku Crkvu da zauzeto u\u0111e u ekumenski pokret (UR\u010c 1-4). Ali i mnogi drugi dokumenti svjedo\u010de o novom stavu katoli\u010dke Crkve: Sacrosanctum Concilium promi\u010de liturgijsku reformu, Lumen gentium, spomenuti UR i Orientalium Ecclesiarum obnavljaju ekleziologiju, Dei Verbum ponovno otkriva sredi\u0161nje zna\u010denje rije\u010di Bo\u017eje i njen odnos s predajom, Dignitatis humanae govori o pravu na vjersku slobodu, Nostra aetate uspostavlja nove odnose sa \u017eidovstvom i drugim religijama, Gaudium et spes na pozitivan na\u010din uspostavlja odnose sa svijetom. Zbir tih dokumenata pokazuje volju za obnovom i sposobnost za dijalog Crkve II. Vatikanskog sabora.<\/span><\/p>\n

OBRA\u0106ENJE I POMIRENJE: STO\u017dER FRANJINOG ISKUSTVA I PUT PREMA JEDINSTVU<\/strong><\/span><\/p>\n

Klju\u010dni doga\u0111aj u \u017eivotu sv. Franje je njegovo obra\u0107enje, a ono se ra\u0111a u osobnom susretu s Raspetim u Sv. Damjanu (2\u010cel 10:593-594); plod je besplatne Bo\u017eje inicijative: “Gospodin je dao meni, bratu Franji, da ovako zapo\u010dnem \u010diniti pokoru” (OR 1:110). kao \u0161to navje\u0161taj Kraljevstva zapo\u010dinje pozivom na obra\u0107enje (Mt 4,17), tako i Franjino iskustvo, zapo\u010deto susretom s Raspetim, biva vo\u0111eno slu\u0161anjem rije\u010di Evan\u0111elja, koje poziva na obra\u0107enje i promjenu \u017eivota (1\u010cel 22:355). Obra\u0107enje je izre\u010deno odmah poljupcem gubavca (2\u010cel 9:592), napu\u0161tanjem svijeta (OR 9-11:2826) te odlukom da slu\u017ei gubavcima (2\u010cel 9:592). Sve je to pro\u017eivljeno ne kao individualisti\u010dko iskustvo, nego kao odgovor na poziv da se popravlja ku\u0107a Bo\u017eja (2\u010cel 10:539). Obra\u0107enje za Franju zna\u010di pomirenje: prije svega pomirenje s Bogom, kojeg je otkrio kao oca (2\u010cel 12:597) i stvoritelja (PS); pomirenje zatim sa svim stvorenjima, s dru\u0161tvom, unutar kojega bra\u0107a moraju \u017eivjeti kao “manja”; s klerom, kod kojeg ne \u017eeli vidjeti grijeha (OR 11:113), s nevjernicima, kojima \u017eeli pru\u017eiti samo dokaz podlo\u017enosti (NPr 16:43). Za Franju je obra\u0107enje stalni stav zbog kojeg na kraju svog \u017eivota ka\u017ee: “Zapo\u010dnimo, bra\u0107o, slu\u017eiti Gospodinu Bogu, jer do sada jedva da smo malo ili ni\u0161ta napredovali” (1\u010cel 103:500).<\/span><\/p>\n

Zbog tog svog iskustva pomirenog \u010dovjeka Franjo postaje promicateljem ugovora pomirenja: pomislimo sam na sokola s kojim Franjo sklapa ugovor dubokog prijateljstva (LM VIII,10:1158); znakovit je doga\u0111aj s gubijskim vukom (CV 21:1852). Kad se Franjo pomirio s vukom, postaje jamcem da \u0107e \u017eivotinja po\u0161tivati ugovor o miru, i tako \u0107e do\u0107i do pomirenja izme\u0111u vuka i naroda. Pomirenje s Bogom ru\u0161i umi\u0161ljaj autonomije i gospodarenja nad svijetom, pa stoga dovodi do pomirenja sa svim stvorenjima. Iz toga se ra\u0111a duh siroma\u0161tva koji priznaje i vra\u0107a sve stvari Bogu, uklanjaju\u0107i na taj na\u010din svaki razlog za takmi\u010denje i podjelu me\u0111u ljudima: \u017eivot je to za pomirenje ljudi. Samo se na taj na\u010din mo\u017ee shvatiti za\u0161to je Pjesma stvorova mogla pomiriti asi\u0161kog biskupa i gradona\u010delnika (LP 44:1593): pomirenje s Bogom, sa stvorenim, zrije u bratskom pomirenju.<\/span><\/p>\n

Taj stav radikalnog obra\u0107enja i poleta prema novosti \u017eivota, zajedno s njegovim iskustvom pomirenja, \u010dini od Franje duboko ekumenskog \u010dovjeka. Obra\u0107enje je, naime, du\u0161a svakog ekumenizma: “Nema pravog ekumenizma bez unutarnjeg obra\u0107enja; jer \u010de\u017enja za jedinstvom proizlazi i dozrijeva iz obnovljenog duha, iz samoodricanja i sasvim nesputana izlijevanja me\u0111usobne ljubavi” (UR 7). Obra\u0107enje zna\u010di pravu promjenu \u017eivota i usmjerenja u vlastitom na\u010dinu gledanja, osje\u0107anja i prosu\u0111ivanja. To obra\u0107enje mora biti prije svega osobno, ali se mora ticati i Crkve kao takve i svladati predumi\u0161ljaj da su drugi ti koji se moraju obratiti katoli\u010dkoj Crkvi. Prije nego \u0107e staviti pod upitnik druge, katoli\u010dki vjernici “moraju sami iskreno i budno odvagnuti sve \u0161to u samoj katoli\u010dkoj obitelji valja obnoviti i ostvariti” (UR 4), jer “Krist Crkvu u njenom hodu zove na onu neprekidnu reformu koja joj je kao ljudskoj i zemaljskoj ustanovi trajno potrebna” (UR 6).<\/span><\/p>\n

To obra\u0107enje sa sobom donosi, prije svega, novi na\u010din gledanja i prosu\u0111ivanja drugih Crkava u njihovu \u017eivotu i njihovu nau\u010davanju. A to zahtijeva veliki napor da se nadvladaju mnogi i ra\u0161ireni predumi\u0161ljaji povijesne i doktrinarne naravi, i “da se uklone rije\u010di, sudovi i djela koji ni po pravdi ni po istini ne odgovaraju polo\u017eaju rastavljene bra\u0107e, pa ote\u017eavaju uzajamne odnose s njima” (UR 4). Na taj \u0107emo na\u010din uspjeti prepoznati i radosno cijeniti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u drugim Crkvama te “kr\u0161\u0107anske vrednote \u0161to proistje\u010du iz zajedni\u010dke ba\u0161tine a nahode se u na\u0161e rastavljene bra\u0107e” (UR 4). Iz tog prepoznavanja rodit \u0107e se novi stav prema njima, oslobo\u0111en suparni\u0161tva i polemika, u duhu ljubaznog bratstva, “iskrena odricanja, poniznosti i blagosti u slu\u017eenju kao i bratske plemenitosti prema drugima” (UR 7). Tako shva\u0107en ekumenizam postaje pravom pedagogijom kr\u0161\u0107anskog i crkvenog \u017eivota.<\/span><\/p>\n

Priznavanje vlastitih grijeha prema jedinstvu je izraz pravog obra\u0107enja. To nagla\u0161ava i Sabor: “‘Reknemo li da nismo zgrije\u0161ili, pravimo ga la\u0161cem, i rije\u010di njegove nema u nama’ (1Iv 1,10). Stoga poniznom molitvom zatra\u017eimo opro\u0161tenje od Boga i od rastavljene bra\u0107e, kao \u0161to i mi otpu\u0161tamo na\u0161im du\u017enicima” (UR 7). Zaista, kako nas povijest u\u010di, “… u kasnijim stolje\u0107ima javili su se jo\u0161 ve\u0107i razdori, i nemale su zajednice odvojene od punog zajedni\u0161tva Crkve Katoli\u010dke, ponekad ne bez krivnje ljudi na objema stranama” (UR 3). U tom duhu Sabor priznaje grijehe kr\u0161\u0107ana prema \u017didovima (Nostra aetate, 4) te prema priznavanju slobode savjesti i vjerske slobode (Dignitas humanae, 12), u nastanku ateizma (Gaudium et spes, 19) u odnosima sa svijetom i znano\u0161\u0107u (Gaudium et spes, 36). \u00a0Na taj je na\u010din ekumenizam, plod djelovanja Duha koji izvodi obra\u0107enje i preobrazbu srdaca, istovrstan s Franjinim duhovnim iskustvom.<\/span><\/p>\n

FRANJEVA\u010cKO BRATSTVO I NOVI MODEL CRKVE<\/span><\/strong><\/p>\n

Susret s Bogom u Isusu Kristu dovodi Franju do novog shva\u0107anja zajedni\u010darskog \u017eivota za koji on ne \u017eeli posu\u0111ivati model nijednog od prethodnih iskustava (LP 114:1673). Njegovo otkri\u0107e Boga kao oca, sugerira mu model \u017eivota za njegovu bra\u0107u: oni \u010dine bratstvo u kojem su moraju biti zaista bra\u0107a. Ideal \u017eivota tog bratstva izre\u010den je u 4., 5., i 6. to\u010dki Nepotvr\u0111enog pravila. Franjo je zabrinut da ne bi netko zastranio i slu\u017eio se mo\u0107u nad drugima: “Sva bra\u0107a neka nemaju nikakvu mo\u0107 ili vlast, nadasve ne me\u0111u sobom… iz ljubavi duha neka se rado uzajamno pokoravaju… neka se nitko ne naziva prior, nego svi jednostavno neka budu manja bra\u0107a”. To ne zna\u010di da unutar bratstva nije bilo nikakva reda: bitno je da nitko ne bude “superior” (vi\u0161i), nego da postoji samo onaj koji se brine, \u010duva, poma\u017ee i za\u0161ti\u0107uje (gvardijan). Tada poslu\u0161nost ima smisla i mo\u017ee je se energi\u010dno zahtijevati kao izraz vjernosti pozivu Bo\u017ejem. U takvu se odnosu ra\u0111a poslu\u0161nost koja “udovoljava Bogu i ljudima” (OP 3:148). Franjeva\u010dko bratstvo je zajedni\u0161tvo bra\u0107e.<\/span><\/p>\n

Iz tog se iskustva bratstva ra\u0111a posebna vrsta odnosa s vanjskim svijetom, a to se opet o\u010dituje karakteristi\u010dnim modelom evangelizacije, koji je na poseban na\u010din ekumenski. “A bra\u0107a koja po\u0111u mogu me\u0111u njima (nevjernicima) na dva na\u010dina duhovno nastupiti. Jedan je na\u010din da se ne sva\u0111aju i ne prepiru, nego da se pokoravaju svakoj ljudskoj ustanovi i priznaju da su kr\u0161\u0107ani. Drugi je na\u010din da, kad upoznaju da se to Bogu svi\u0111a, navije\u0161taju rije\u010d Bo\u017eju,… I sva bra\u0107a, gdje god jesu, neka imaju na pameti da su sebe predali i svoja tjelesa ostavili Gospodinu Isusu Kristu. I za njegovu se ljubav moraju izlo\u017eiti neprijateljima, kako vidljivim tako i nevidljivim.” (NPr 16:43-44). I \u0161to se ti\u010de katara i heretika Franjo bje\u017ei od polemike, a pribjegava svjedo\u010denju \u017eivotom i jednostavnom potvr\u0111ivanju istine propovijedanjem te sastavljanje molitava i pohvala Gospodinu; to je u skladu s onim \u0161to propisuje propovjednicima u NPr 17: “Neka ipak sva bra\u0107a propovijedaju djelima… Molim svu bra\u0107u, i onu koja propovijedaju, i onu koja mole i onu koja rade, kako klerike tako i laike, da se nastoje u svemu poniziti…, da se iznutra ne uzohole zbog dobrih rije\u010di i djela…”<\/span><\/p>\n

Franjevac je ekumenski po svom zvanju. Temeljni elementi koji daju pe\u010dat franjeva\u010dkom iskustvu isti su oni koji pobu\u0111uju, \u010dine \u017eivim i vjerodostojnim ekumenski pokret: iskustvo pomirenja, otkri\u0107e sredi\u0161njosti Krista, zajednica i model Crkve shva\u0107ene kao bratstva u zajedni\u0161tvu i dijalogu, duhovnost ozna\u010dena slu\u0161anjem rije\u010di Bo\u017eje, odnosom bratstva sa svim ljudima i stvorenjem i koja se hrani dijalogom. S tih razloga franjeva\u010dko bratstvo, ako ga se duboko \u017eivi i svjedo\u010di, postaje povla\u0161tenim uzorkom ekumenizma.<\/span><\/p>\n

fra Marijan Ligenza<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Temeljni elementi koji daju pe\u010dat franjeva\u010dkom iskustvu isti su oni koji pobu\u0111uju, \u010dine \u017eivim i vjerodostojnim ekumenski pokret… prigodno tijekom molitvene osmine za jedinstvo kr\u0161\u0107ana…<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":4778,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[61,2,3],"tags":[81,79,80,23],"class_list":["post-4777","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno","category-franjevastvo","category-teologija-i-filozofija","tag-dijalog","tag-ekumenizam","tag-obracenje","tag-sveti-franjo"],"views":1775,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4777","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4777"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4777\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4785,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4777\/revisions\/4785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4777"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4777"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4777"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}