{"id":4794,"date":"2021-02-04T23:09:07","date_gmt":"2021-02-04T22:09:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=4794"},"modified":"2021-02-05T14:03:20","modified_gmt":"2021-02-05T13:03:20","slug":"o-vaznosti-latinskog-jezika-u-crkvi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/o-vaznosti-latinskog-jezika-u-crkvi\/","title":{"rendered":"\u0160to Crkva govori o latinskom jeziku?"},"content":{"rendered":"

Mudrost drevnog svijeta, sadr\u017eana u gr\u010dkoj i rimskoj knji\u017eevnosti te doista nezaboravno u\u010denje drevnih naroda, poslu\u017eili su kao najava Evan\u0111elja kojeg je Bo\u017eji Sin\u00a0proglasio na zemlji. U tim izvanrednim knji\u017eevnim spomenicima antike Crkveni oci i nau\u010ditelji prepoznali su \u010dovjekovu duhovnu pripremu za nadnaravna bogatstva koja je Isus Krist priop\u0107io \u010dovje\u010danstvu \u00bbkako bi povijesti dao svoje ispunjenje\u00ab. Tako inauguracija kr\u0161\u0107anstva nije zna\u010dila uni\u0161tenje \u010dovjekovih pro\u0161lih postignu\u0107a. Ni\u0161ta nije bilo izgubljeno \u0161to je na bilo koji na\u010din istinito, pravo, plemenito i lijepo.[1]<\/a><\/span><\/p>\n

Tako je u posebnom Bo\u017ejem promislu jezik koji je mnoga stolje\u0107a ujedinjavao toliko naroda pod autoritetom Rimskoga carstva tako\u0111er postao zakoniti jezik Apostolske stolice.[2]<\/a> Upravo stoga \u0161to prigrljuje sve narode i \u0161to \u0107e trajati do konca vremena, Crkva po samoj svojoj naravi zahtijeva jezik koji je univerzalan, nepromjenjiv i nije razgovorni.[3]<\/a><\/span><\/p>\n

Suvremeni su jezici podlo\u017eni mijenama, a nijedan jezik svojim autoritetom ne nadvisuje drugi. Kad bi istine Katoli\u010dke Crkve bile povjerene nekima od njih, zna\u010denje tih istina ne bi bilo svakome bjelodano s dovoljnom jasno\u0107om i precizno\u0161\u0107u. Osim toga, ne bi postojao jezik koji bi slu\u017eio kao zajedni\u010dko i \u010dvrsto mjerilo za prosudbu to\u010dnoga zna\u010denja drugih prijevoda, a takav je jezik upravo latinski. On je ustaljen i ne mijenja se. Ve\u0107 odavno nije podlo\u017ean utjecajima promjene zna\u010denja rije\u010di, \u0161to je ina\u010de redovita posljedica svakodnevne govorne uporabe.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Latinski se jezik mo\u017ee promatrati kao u\u010dinkovita poveznica koja u divnome nastavljanju povezuje dana\u0161nju Crkvu s Crkvom pro\u0161losti i budu\u0107nosti.[5]<\/a> Na tom tragu Sveti sabor \u017eeli da prema stoljetnoj predaji latinskog obreda, klerici u bo\u017eanskom \u010dasoslovu zadr\u017ee latinski jezik. Ipak se daje ovlast ordinariju da u pojedinim slu\u010dajevima, kojima bi jezik bio velika zapreka da \u010dasoslov mole kako valja, dozvoli uporabu prijevoda na narodnom jeziku tamo gdje postoji posebna povlastica.[6]<\/a><\/span><\/p>\n

Ne mo\u017ee se sumnjati ni u odgojnu-obrazovnu vrijednost u\u010denja jezika i pou\u010dne knji\u017eevnosti Rimljana, koje predstavlja vrlo u\u010dinkovitu vje\u017ebu za nje\u017ene mladena\u010dke umove. Ono poma\u017ee u dozrijevanju i usavr\u0161avanju glavne sposobnosti razuma i duha. Izo\u0161trava um te omogu\u0107ava bistrinu prosudbe. Poma\u017ee mladome umu to\u010dno shvatiti stvari i razviti ispravan smisao za vrijednosti. Tako\u0111er je sredstvo za uvje\u017ebavanje dubokoumnoga razmi\u0161ljanja i govorenja.[7]<\/a><\/span><\/p>\n

Prije nego sjemeni\u0161tarci zapo\u010dnu u pravom smislu crkveni studij, treba da steknu humanisti\u010dku i znanstvenu izobrazbu koja u pojedinim zemljama osposobljuje mladi\u0107e da mogu pre\u0107i na visoke \u0161kole; osim toga trebaju vladati latinskim jezikom koji \u0107e im omogu\u0107iti da razumiju i da se slu\u017ee tolikim znanstvenim vrelima i crkvenim dokumentima.[8]<\/a> Neophodan je studij liturgijskog jezika vlastitog svakom obredu, a treba vrlo promicati primjereno poznavanje jezika kojima je pisano Sveto pismo i predaja.[9]<\/a><\/span><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. IVAN XXIII., Veterum Sapientia \u2013 Drevna mudorst<\/em>. Apostolsko pismo<\/em> (2. II. 1962.), br. 1 (dalje: VS)<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Usp. VS, 3<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Usp. PIO XI., Off\u03b9ciorum omnium. Apostolsko pismo<\/em> (1. VIII. 1922.), br. 14<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. VS, 6<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. VS, 7-8<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Usp. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Sacrosanctum Concilium. Dogmatska konstitucija o liturgiji<\/em> (4. XII. 1963), br. 101.<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> Usp. VS, 9<\/span><\/p>\n

[8]<\/a> Usp. PAVAO VI., Summi Dei Verbum<\/em>. Apostolsko pismo <\/em>(4. XI. 1963.), br. 4.<\/span><\/p>\n

[9]<\/a> Usp. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Optatam totius<\/em>. Dekret o odgoju i obrazovanju sve\u0107enika<\/em> (28. X. 1965.), br. 13.<\/span><\/p>\n

fra Antonio Tkalac<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mudrost drevnog svijeta, sadr\u017eana u gr\u010dkoj i rimskoj knji\u017eevnosti te doista nezaboravno u\u010denje drevnih naroda, poslu\u017eili su kao najava Evan\u0111elja kojeg je Bo\u017eji Sin\u00a0proglasio na zemlji. U tim izvanrednim knji\u017eevnim spomenicima antike Crkveni oci i nau\u010ditelji prepoznali su \u010dovjekovu duhovnu pripremu za nadnaravna bogatstva koja je Isus Krist priop\u0107io \u010dovje\u010danstvu \u00bbkako bi povijesti dao svoje … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[29,3],"tags":[82],"class_list":["post-4794","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-liturgija","category-teologija-i-filozofija","tag-latinski"],"views":2122,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4794","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4794"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4794\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4800,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4794\/revisions\/4800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}