{"id":5063,"date":"2021-05-05T22:47:27","date_gmt":"2021-05-05T20:47:27","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=5063"},"modified":"2021-05-06T11:06:56","modified_gmt":"2021-05-06T09:06:56","slug":"kako-vrednovati-moralnost-radnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/kako-vrednovati-moralnost-radnje\/","title":{"rendered":"Kako vrednovati moralnost radnje?"},"content":{"rendered":"

U katoli\u010dkoj moralnoj tradiciji u\u010destalo se pojavljuje govor o tri izvora moralnosti radnje. Ta su tri izvora objekt, krajnji cilj i okolnosti. Izvori moralnosti radnje odre\u0111uju je li ono \u0161to volja odabire moralno dobro ili moralno lo\u0161e. Drugim rije\u010dima, izvori moralnosti radnje jesu stvari koje volja odabire, a ovisno o tome \u0161to izabere volja postaje po kreposti dobra ili lo\u0161a.[1]<\/a> Osoba se stoga mo\u017ee moralno okarakterizirati kao dobra ili lo\u0161a prema stvarima koje izabire. Bira li istinsko dobro, osoba je dobra, a bira li zlo, osoba je zla.[2]<\/a> Uzmemo li ovo u obzir, nerazumno je negirati da osoba koja potpuno promi\u0161ljeno odabire neko dobro ili zlo ne postaje time dobra ili zla. Biramo li dobro, na\u0161a volja postaje dobra, a vrijedi i obrnuto. Ovo proizlazi iz \u010dinjenice da forma[3]<\/a>, koja je u intelektu, sadr\u017ei ono \u0161to osoba odabire voljom. Ta forma prelazi u volju ili prebiva u njoj kada volja odabire objekt oblikovan tom formom. Drugim rije\u010dima, volja se ujedinjuje s objektom kojega intelekt predla\u017ee prilikom izbora na takav na\u010din da forma, onako kako je razum poima, ulazi u volju njezinim izborom. Dakle, intelekt apstrahira forme predmeta, prima ih i predla\u017ee volji na izbor, a volja se preko forme ujedinjuje s predmetom kojega je izabrala. Stoga, kada biramo zlo, na\u0161a volja jest<\/em> zla, a kada biramo dobro, na\u0161a volja jest<\/em> dobra. Iz toga jednostavno slijedi da osoba koja \u010dini zlo jest zla jer se po volji ujedinila sa zlom, a osoba koja \u010dini dobro jest dobra jer se po volji ujedinila s dobrim. To je razlog za\u0161to cijela tradicija moralnoga nauka jasno govori o tome da se grijeh nalazi u volji.[4]<\/a><\/p>\n

Prije no \u0161to nastavimo, korisno je istaknuti razliku izme\u0111u \u010dina i radnje. \u010cini (actus internus<\/em>) su istinske ljudske radnje koje imaju svoj korijen u duhovnome sredi\u0161tu osobe, a izvr\u0161avaju se u nutrini. Radnja (actus externus<\/em>) je, s druge strane, \u010din koji zahva\u0107a izvanjski, objektivni svijet.[5]<\/a><\/p>\n

\u010cini su volje razli\u010diti[6]<\/a>, ali svi se mogu svesti na \u010din odabira.[7]<\/a> Tri se izvora moralnosti radnje spoje u jedan objekt, koji je predlo\u017een volji na biranje. Ta su tri izvora objekt, krajnji cilj i okolnosti.[8]<\/a><\/p>\n

Objekt moralnog djelovanja je predlo\u017eena radnja (vanjski \u010din), koja se nekad naziva i sredstvom ili na\u010dinom, a kojom se dolazi do krajnjeg cilja. Razum pojmi neki objekt i predlo\u017ei ga volji na biranje. Krajnji je cilj namjera ili razlog zbog kojega osoba \u017eeli izvr\u0161iti radnju, a okolnostima nazivamo sve ono \u0161to stoji oko te radnje.[9]<\/a> Uzmimo primjer osobe koja \u017eeli ukrasti auto. Razum predlo\u017ei radnju pribavljanja auta na na\u010din da ga se ukrade. Objekt<\/strong> je radnje kra\u0111a (na\u010din na koji se dolazi do krajnjeg cilja), a krajnji<\/strong> cilj<\/strong> je posjedovanje auta. Okolnost<\/strong> mo\u017ee u\u010diniti radnju gorom, npr. gore je ukrasti auto od oca nego nekog stranca.[10]<\/a><\/p>\n

Okolnosti<\/strong><\/p>\n

Toma Akvinski definira okolnost kao ne\u0161to \u0161to stoji oko radnje, ekstrinzi\u010dno joj je i izvan je njezine biti (supstancije).[11]<\/a> Okolnost utje\u010de na moralnost radnje, ali ne odnosi se na samu njezinu b\u00eet. Razlog tomu je \u0161to se okolnost ne smatra dijelom b\u00eeti radnje, ona je izvan njezine b\u00eeti i tek je njezin akcident \u2013 prigodak.[12]<\/a> Iako je okolnost ne\u0161to \u0161to je van b\u00eeti moralne radnje, ona jest dio ukupne moralnosti radnje.[13]<\/a> Kao i kod drugih stvari akcident ne razlikuje b\u00eet (supstanciju) jednu od druge, ve\u0107 je modifikacija b\u00eeti. Primjer je pas koji mo\u017ee imati crnu ili sme\u0111u dlaku. B\u00eet psa neovisna je o boji dlake, i jedno i drugo je pas. Boja dlake je akcident, prigodak, pa njezina mogu\u0107a promjena ne\u0107e utjecati na promjenu b\u00eeti psa \u2013 pas \u0107e ostati pas ma kakve mu boje bila dlaka. Ipak, u ukupan relevantan opis psa u\u0107i \u0107e i boja njegove dlake. Analogno, kada ka\u017eemo da je okolnost modifikacija b\u00eeti moralne radnje, mislimo na to da joj okolnost ne mijenja b\u00eet, ali utje\u010de na njezinu ukupnu moralnost.[14]<\/a><\/p>\n

Okolnost mo\u017ee biti povezana s moralnom radnjom na tri na\u010dina:[15]<\/a><\/p>\n

    \n
  1. Okolnost ne mora utjecati na vrstu (species<\/em>) radnje, a time ni na njezinu moralnost. Primjer je ga\u0111anje kamenom \u010dovjeka koji je odjeven u plavo ili crveno. Boja njegove odje\u0107e ne utje\u010de na moralnost radnje. Ono \u0161to je bitno jest moralna radnja ga\u0111anja \u010dovjeka kamenom.<\/li>\n
  2. Okolnost mo\u017ee biti tako vezana za radnju da izgra\u0111uje vrstu grijeha. Ovdje postoje tri slu\u010daja:\n
      \n
    1. Okolnost po svojoj vrsti mo\u017ee biti neva\u017ena s obzirom na rod (genus<\/em>) moralne radnje. Primjer je kada netko digne slamku sa zemlje u znak prezira prema drugome.<\/li>\n
    2. Radnja mo\u017ee biti dobra u svome rodu, ali okolnost koja je prati mo\u017ee biti lo\u0161a. Primjer je kada netko daje milostinju (rod je dobar) u svrhu ljudske hvale (vrsta je lo\u0161a).<\/li>\n
    3. Radnji koja je u svome rodu lo\u0161a mo\u017ee biti pridodana i lo\u0161a vrsta (okolnost), koja pove\u0107ava zlo te radnje. Primjer je kada netko krade (rod je lo\u0161) svetu stvar (vrsta je lo\u0161a).<\/li>\n<\/ol>\n<\/li>\n
    4. Okolnost mo\u017ee pridodavati grijehu, ali bez da gradi vrstu grijeha. Primjer je razlika izme\u0111u kra\u0111e 10 kuna i kra\u0111e 100 kuna.<\/li>\n<\/ol>\n

      Nakon \u0161to smo ugrubo ocrtali mogu\u0107nosti odnosa moralne radnje i okolnosti, usmjerimo se malo detaljnije i na s\u00e2me okolnosti. Ukupno ih je sedam i pristaju uz odgovore na pitanja: Tko? Kako? S \u010dim? Gdje? Kada? Za\u0161to? \u0160to?<\/p>\n

      Tko (Quis<\/em>)<\/strong> \u2013 odnosi se na specifi\u010dnu kvalitetu osobe koja izvodi radnju. Primjer je kada nevjen\u010dana osoba po\u010dini blud. Grijeh je ve\u0107i ako to u\u010dini redovnik jer time kr\u0161i zavjet \u010disto\u0107e.[16]<\/a><\/p>\n

      Kako ili na koji na\u010din (Quomodo vel Qualiter<\/em>) \u2013 <\/strong>odnosi se na kvalitativnu vrijednost radnje. Primjer je samoobrana. Ako se, proporcionalno opasnosti, protivnik samo onesposobi, to je moralno opravdano, ali ako ga se ubije, a to nije bilo proporcionalno opasnosti, onda je takva samoobrana moralno zla radnja.[17]<\/a><\/p>\n

      S \u010dim, s kojom pomo\u0107u (Quibus Auxilis<\/em>) \u2013<\/strong> odnosi se na instrumentalni uzrok radnje. Primjer je \u010dovjek koji odlu\u010di ubiti drugog \u010dovjeka. Ako ga ubije na bezbolan na\u010din tako da ga propuca pi\u0161toljem u glavu manje je zlo nego ako ga ubije na dugotrajan i bolan na\u010din nekim otrovom.[18]<\/a> U oba slu\u010daja je radnja zla, ali okolnost ovdje stvar \u010dini gorom. Okolnost mo\u017ee i dobru stvar u\u010diniti zlom, za \u0161to je primjer cjepivo. Cjepivo je u sebi dobra stvar, ali ako je napravljena pomo\u0107u fetalnih stanica, bez opravdane potrebe za tim, onda je moralno zla.[19]<\/a><\/p>\n

      Gdje (Ubi<\/em>)<\/strong> \u2013 ozna\u010dava mjeru radnje u odnosu na mjesto gdje je radnja izvedena.[20]<\/a> Primjer je bra\u010dni par koji konzumira svoj brak, \u0161to je objektivno dobra stvar, ali ako to \u010dine u javnosti, taj \u010din je moralno lo\u0161.[21]<\/a><\/p>\n

      Kada (Quando<\/em>) <\/strong>\u2013 odnosi se na vrijeme kada je radnja izvr\u0161ena.[22]<\/a> Primjer je kada \u010dovjek odlu\u010di pro\u0161etati u vrijeme policijskog sata.[23]<\/a><\/p>\n

      Za\u0161to (Cur<\/em>) <\/strong>\u2013 odnosi se na krajnji cilj radnje. Valja razlikovati bli\u017ei cilj i daljnji cilj. Okolnost za\u0161to<\/em> odnosi se na bli\u017ei cilj koji se ne odnosi na b\u00eet radnje.[24]<\/a> Daljnji cilj jest namjera. Primjer je kra\u0111a novca u svrhu davanja milostinje. Radnja kra\u0111e jest bli\u017ei cilj, a davanje milostinje je daljnji cilj.[25]<\/a><\/p>\n

      \u0160to (Quid<\/em>), Oko \u010dega (Circa Quid<\/em>) <\/strong>\u2013 odnosi se na kvalitativnu vrijednost objekta na kojeg se radnja odnosi. Potrebno je razjasniti na \u0161to se odnosi ova okolnost. Svaka se radnja odnosi na ne\u0161to. Uzmimo, na primjer, kra\u0111u automobila. Kra\u0111a je moralna radnja, ali objekt na kojeg se odnosi je automobil. Ne mo\u017ee se ukrasti ni\u0161ta, ve\u0107 ne\u0161to. Ovo nam govori da objekt ima neku kvalitativnu vrijednost koja utje\u010de na moralnost radnje. Dakle, nije isto ukrade li se skupocjen i rijedak automobil ili neki automobil koji je star, pokvaren i za otpis.[26]<\/a><\/p>\n

      fra Vedran Barbari\u0107<\/em><\/p>\n

      \n

      LITERATURA:<\/p>\n

      Bernhard H\u00c4RING, Kristov zakon I<\/em>, KS, 1973.<\/p>\n

      Chad RIPPERGER,\u00a0The Morality of the Exterior Act<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018.<\/p>\n

      Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018.<\/p>\n

      Toma AKVINSKI, De malo<\/em>.<\/p>\n

      Toma AKVINSKI, Summa Theologiae<\/em>.<\/p>\n

      \n

      BILJE\u0160KE:<\/p>\n

      [1]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 9.<\/p>\n

      [2]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [3]<\/a> Ovdje se radi o tome da spoznajna slika prisutna u intelektu sadr\u017ei formalni sadr\u017eaj b\u00eeti stvari (objekta) koja postoji izvan \u010dovjeka.<\/p>\n

      [4]<\/a> ST I-II, q. 74, a. 1; ST II-II, q. 20, a. 2; Toma AKVINSKI, De Malo<\/em>, q. 7, a. 1 i 16; Prummer, Manuale Theologiae Moralis<\/em>, Vol.1, 263.<\/p>\n

      [5]<\/a> Bernhard H\u00c4RING, Kristov zakon I<\/em>, KS, 1973., 208.<\/p>\n

      [7]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 10.<\/p>\n

      [8]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [9]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [10]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [11]<\/a> Usp. Toma AKVINSKI, De Malo<\/em>, q. 2, a. 6.<\/p>\n

      [12]<\/a> ST I-II, q. 7, aa. 1, 2, 3; q. 18, a.3<\/p>\n

      [13]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Morality of the Exterior Act<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 94.<\/p>\n

      [14]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 95.<\/p>\n

      [15]<\/a> Usp. Isto<\/em>. 96.<\/p>\n

      [16]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 10.<\/p>\n

      [17]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Morality of the Exterior Act<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 99.<\/p>\n

      [18]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 9.<\/p>\n

      [19]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [20]<\/a> Usp. Toma AKVINSKI, De malo q. 2, a. 6<\/p>\n

      [21]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Morality of the Exterior Act<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 101.<\/p>\n

      [22]<\/a> Usp. Toma AKVINSKI, De Malo<\/em>, q. 2, a. 6.<\/p>\n

      [23]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Morality of the Exterior Act<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 101.<\/p>\n

      [24]<\/a> Usp. Isto<\/em>. 102<\/p>\n

      [25]<\/a> Usp. Isto<\/em>.<\/p>\n

      [26]<\/a> Usp. Chad RIPPERGER,\u00a0The Principle of Integral Good<\/em>, Sensus Traditionis Press, 2018., 11.<\/p>\n

      \n

      SLIKA: Sandro Botticeli, Isusove ku\u0161nje<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U vremenu relativizma \u010desto znamo ostati zbunjeni oko toga \u0161to je dobro, a \u0161to zlo. No posegnemo li iz bogate riznice Crkve vidjet \u0107emo da kriteriji za vrednovanje moralnosti nekoga \u010dina i nisu neodre\u0111eni i nejasni kako to mo\u017ee izgledati na prvi pogled te da procjena moralnosti toga \u010dina ne mora biti zbunjuju\u0107a. \u0160tovi\u0161e, vidjet \u0107emo da mi zapravo i postajemo ono \u0161to \u010dinimo i odabiremo pa je bitno znati kako vrednovati moralnost odre\u0111ene radnje.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":5064,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[115,111,109,110,112,113,116,94,114],"class_list":["post-5063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija","tag-dobro-i-zlo","tag-filozofija","tag-moral","tag-moralna-teologija","tag-moralnost-radnje","tag-okolnosti","tag-rippeger","tag-toma-akvinski","tag-vrednovanje-moralnog-cina"],"views":2579,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5063"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5067,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5063\/revisions\/5067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}