{"id":5070,"date":"2021-05-17T11:58:47","date_gmt":"2021-05-17T09:58:47","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=5070"},"modified":"2021-05-17T22:49:56","modified_gmt":"2021-05-17T20:49:56","slug":"sto-katolici-vjeruju-o-mariji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/sto-katolici-vjeruju-o-mariji\/","title":{"rendered":"Marijanske dogme – \u0161to vjerujemo o Mariji?"},"content":{"rendered":"

\u010cetiri su marijanske dogme koje Crkva predla\u017ee kao objavljenu istinu u obliku koji obvezuje cjelokupni kr\u0161\u0107anski puk tako da se nijekanje takve istine progla\u0161ava krivovjerjem. Te istine koje Crkva nau\u010dava pripadaju Bo\u017ejoj objavi, pisanoj ili predanoj rije\u010di Bo\u017ejoj. Prva dogma je da je Marija Bogorodica<\/em>, druga da je Marija Vazda Djevica<\/em>, tre\u0107a da je Marija bezgre\u0161no za\u010deta te \u010detvrta da je Bla\u017eena Djevica Marija du\u0161om i tijelom uznesena na nebo.<\/span><\/p>\n

Marija Bogorodica<\/span><\/strong><\/p>\n

Marijino bo\u017eansko maj\u010dinstvo temelji se na u\u010denju Svetog pisma, spisima crkvenih otaca, a definirano je na koncilu u Efezu 431. godine. Prema sv. Ivanu (Iv 1,14) Isus je Rije\u010d koja je tijelom postala, Rije\u010d koja je preuzela ljudsku narav u krilu Marije. Kako je Marija uistinu Isusova Majka (usp. Mt 1,25), a Isus je uistinu Bog od prvog trenutka njegovog za\u010de\u0107a, Marija je uistinu majka Boga.<\/span><\/p>\n

Nestorije, carigradski patrijarh (428.- 431.) smatrao je da je Marija majka samo Isusove ljudske naravi, ali ne i bo\u017eanske, pa je radije koristio izraz majka Kristova<\/em> umjesto majka Bo\u017eja <\/em>i time se usprotivio pu\u010dkom obi\u010daju da se Mariju naziva majkom Bo\u017ejom.[1]<\/strong><\/a> <\/em>Problem je bio u tome da ako Marija nije bogorodica onda se time nije\u010de utjelovljenje druge bo\u017eanske osobe Isusa Krista. Ova dogma definirana je ne samo kako bi se obranila istina o Marijinu bogomaj\u010dinstvu, nego i istina o utjelovljenju Isusa Krista, Boga koji je postao \u010dovjekom. Jasno je da stvorenje ne mo\u017ee roditi stvoritelja, ali \u010dinjenicom da se Bog utjelovio, \u0161to je jedno veliko otajstvo, Bog Isus Krist je u svojoj osobi koja je jedna, ujedinio dvije naravi, ljudsku i bo\u017eansku, a to je ostvareno upravo u utrobi Marije. Stoga je ispravno tvrditi da je Marija njegova majka te ona nije majka samo dijela Krista, ve\u0107 \u010ditavog Krista.<\/span><\/p>\n

Marija vazda djevica<\/span><\/strong><\/p>\n

O tome da je Marija bila vazda djevica tako\u0111er se razmatralo na koncilu u Efezu 431. godine. Iako je u to vrijeme bilo osporavano Marijino bogomaj\u010dinstvo, njezino vazda djevi\u010danstvo je bilo ve\u0107 definirano. Na drugom Carigradskom koncilu 553. godine Marijino vazda djevi\u010danstvo je bilo nagla\u0161avano. Na sinodi u Lateranu 649. koju je sazvao papa Martin I. done\u0161eno je sljede\u0107e:<\/span><\/p>\n

Tko zaista i u skladu s istinom,\u2026 ne ispovijeda da je sveta i uvijek djevica<\/u> i bezgre\u0161na Marija Bogorodica, budu\u0107i da je zaista i uistinu nepovrije\u0111eno<\/u> rodila samog Boga,\u2026 a da je njezino djevi\u010danstvo i nakon poroda ostalo nerazoreno, neka bude osu\u0111en.<\/em>[2]<\/a><\/span><\/p>\n

U knjizi proroka Izaije pi\u0161e: Evo, za\u010det \u0107e djevica i<\/u><\/strong> roditi sina i nadjenut \u0107e mu ime Emanuel!<\/em>(Iz 7,14) Veznikom i<\/u><\/strong> povezuje se da \u0107e za\u010deti kao djevica i roditi sina kao djevica, a ne samo za\u010deti sina kao djevica. Novozavjetni izraz da je Isus bio prvoro\u0111enac (Lk 2,7) samo je pravni na\u010din kojim se naziva prvo dijete te se ne implicira tvrdnja da su postojala i druga Isusova bra\u0107a. Me\u0111utim, \u010dinjenicu da su evan\u0111elisti pisali o Isusovoj bra\u0107i potkrepljujemo obja\u0161njenjem semitskog mentaliteta koji je bio u pozadini tih izri\u010daja. Hebrejski jezik nije posjedovao specifi\u010dne izraze kojima se ozna\u010davaju dalje rodbinske veze, te su pisci preslikali svoj mentalitet u drugi jezik.<\/span><\/p>\n

Marija bez grijeha za\u010deta<\/span><\/strong><\/p>\n

Dogmu o bezgre\u0161nom za\u010de\u0107u Bla\u017eene Djevice Marije proglasio je papa Pio IX. 8. prosinca 1854. godine. \u00a0U buli stoji:<\/span><\/p>\n

Bla\u017eena Djevica Marija, u prvom \u010dasu<\/u> svoga za\u010de\u0107a, po posebnoj milosti<\/u> i povlastici svemogu\u0107eg Boga, predvi\u0111aju\u0107i zasluge Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila o\u010duvana neokaljanom od svake ljage izvornog (isto\u010dnog) grijeha<\/u>\u2026[3]<\/strong><\/a><\/em><\/span><\/p>\n

Neki protestanti smatraju kako se iz Marijinog hvalospjeva Veli\u010da mo\u017ee zaklju\u010diti kako Marija nije bila bez grijeha jer u hvalospjevu pi\u0161e i klik\u0107e duh moj u Bogu, mome Spasitelju.<\/u><\/em> Kako je Marija trebala Spasitelja smatraju kako je morala imati grijeha, no to je krivo shva\u0107anje katoli\u010dkog u\u010denja. Svi ljudi, uklju\u010duju\u0107i i Mariju, trebaju Krista da bi se spasili. Zbog Adamova grijeha svi su ljudi ro\u0111eni u stanju isto\u010dnoga grijeha te se netko mo\u017ee izvu\u0107i iz toga stanja sura\u0111uju\u0107i s milo\u0161\u0107u. Marija, milosti puna <\/em>tako\u0111er je spa\u0161ena Kristovom \u017ertvom na kri\u017eu, ali na savr\u0161eniji na\u010din. Marija je bila o\u010duvana da nikada ne do\u0111e u stanje isto\u010dnoga grijeha i budu\u0107i da Bog nije ograni\u010den vremenom, zaslugama Isusa Krista Marija je bila o\u010duvana od isto\u010dnoga grijeha od trenutka njezina za\u010de\u0107a.[4]<\/a><\/span><\/p>\n

Uznesenje Bla\u017eene Djevice Marije<\/span><\/strong><\/p>\n

Blagdan Marijina uznesenja na nebo najvjerojatnije je najstariji marijinski blagdan iako je posljednja od progla\u0161enih marijanskih dogmi.[5]<\/a> Apostolska konstitucija Munificentissimus Deus<\/em> sadr\u017ei dogmu o Marijinu uznesenju na nebo. Konstituciju je proglasio papa Pio XII. 1. studenog 1950. U njoj stoji:<\/span><\/p>\n

Kona\u010dno je, kao najvi\u0161u krunu svojih povlastica, postigla to da bude sa\u010duvana netaknutom od raspadanja u grobu te da i ona kao i njezin Sin, nakon potpune pobjede nad smr\u0107u, bude tijelom i du\u0161om uznesena u najvi\u0161u nebesku slavu, gdje ona sjaji kao kraljica, uz desnu istoga svoga Sina, besmrtnoga kralja vjekova.[6]<\/strong><\/a><\/em><\/span><\/p>\n

Kako to tropar svetkovine Usnu\u0107a Bogorodi\u010dina (Velika Gospa) iz bizantske liturgije govori:<\/span><\/p>\n

U porodu si, Bogorodice, sa\u010duvala djevi\u010danstvo, a po smrti nisi ostavila svijet. Preselila si se k \u017divotu, jer si Majka \u017divota i svojim molitvama izbavlja\u0161 od smrti na\u0161e du\u0161e.[7]<\/strong><\/a><\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0fra Marko Dominik Ricov<\/em><\/span><\/p>\n

[1]<\/a> Usp. Enciklopedijski teolo\u0161ki rje\u010dnik, str. 732<\/span><\/p>\n

[2]<\/a> Denziger-Hunermann, 503<\/span><\/p>\n

[3]<\/a> Denziger-Hunermann, 2803<\/span><\/p>\n

[4]<\/a> Usp. Katekizam Katoli\u010dke Crkve, 490-493<\/span><\/p>\n

[5]<\/a> Usp. Catholic encyclopedia, The Blessed Virgin Mary (https:\/\/www.newadvent.org\/cathen\/15464b.htm)<\/span><\/p>\n

[6]<\/a> Denziger-Hunermann, 3902<\/span><\/p>\n

[7]<\/a> Katekizam Katoli\u010dke Crkve, 966<\/span><\/p>\n

SLIKA: Freska uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije u Nebo iznad oltara franjeva\u010dke crkve u Samoboru<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cetiri su marijanske dogme koje Crkva predla\u017ee kao objavljenu istinu u obliku koji obvezuje cjelokupni kr\u0161\u0107anski puk tako da se nijekanje takve istine progla\u0161ava krivovjerjem. Te istine koje Crkva nau\u010dava pripadaju Bo\u017ejoj objavi, pisanoj ili predanoj rije\u010di Bo\u017ejoj. Prva dogma je da je Marija Bogorodica, druga da je Marija Vazda Djevica, tre\u0107a da je Marija … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":5072,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[67,120,121,122,119,117,118],"class_list":["post-5070","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija","tag-bezgresna","tag-marija","tag-marijanske-dogme","tag-mariologija","tag-uznesenje","tag-vazda-djevica","tag-velika-gospa"],"views":9727,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5070","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5070"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5070\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5075,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5070\/revisions\/5075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5070"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5070"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5070"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}