{"id":5091,"date":"2021-06-13T19:41:53","date_gmt":"2021-06-13T17:41:53","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=5091"},"modified":"2021-06-13T19:41:53","modified_gmt":"2021-06-13T17:41:53","slug":"tri-boga-jedan-bog-ili-ni-jedan-bog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/tri-boga-jedan-bog-ili-ni-jedan-bog\/","title":{"rendered":"TRI BOGA, JEDAN BOG ILI NI JEDAN BOG?"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Kako \u0161tujemo tri, a jednoga Boga? To nema smisla. Kako Isus mo\u017ee biti Kralj kad je jasno podlo\u017ean Ocu? I kako izgleda Sveti Duh? Kome se klanjamo na Nebu?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eCrkvena nam predaja donosi doga\u0111aj koji govori o sv. Augustinu i njegovu razmi\u0161ljanju, iskustvu o Presvetom Trojstvu. Ona glasi ovako: Jednom prilikom dok je \u0161etao uz more, sveti Augustin je razmi\u0161ljao o najve\u0107oj istini kr\u0161\u0107anske vjere \u2013 Presvetome Trojstvu. &#8216;Kako to&#8217;, pitao se, &#8216;Trojica, a opet Jedan, Jedan, a opet Trojica?!&#8217; Tako hodaju\u0107i, susreo je dje\u010daka koji je, tik uz more, iskopao rupicu i s jo\u0161 manjom \u0161koljkicom poku\u0161avao preliti veliko more u nju. Augustin ga, pomalo iznena\u0111en, upita: &#8216;\u0160to to radi\u0161?&#8217; Dje\u010dak odgovori: &#8216;Prelijevam more u ovu rupu&#8217;. Iznena\u0111en njegovim odgovorom, Augustin upita: &#8216;Kako misli\u0161 tako veliko more preliti u tako malu rupu i k tomu jo\u0161 s tom \u0161koljkicom?&#8217; Dje\u010dak odlu\u010dno postavi protupitanje: &#8216;A, o \u010demu ti sada razmi\u0161lja\u0161?&#8217; Augustin odgovori: &#8216;O Presvetome Trojstvu!&#8217; Na to \u0107e dje\u010dak: &#8216;Prije \u0107u ja preliti ovo veliko more u ovu malu rupu, nego \u0161to \u0107e\u0161 ti shvatiti to o \u010demu razmi\u0161lja\u0161!&#8217; Predaja dalje ka\u017ee da je Augustin nastavio hodati i dalje razmi\u0161ljaju\u0107i o rije\u010dima koje mu je uputio dje\u010dak. Nakon kratkoga vremena shvatio je da se susreo s an\u0111elom kojega mu je upravo Trojedini Bog poslao i tako odgovorio na njegovo razmi\u0161ljanje.\u201c<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kada \u017eelimo govoriti o Presvetom Trojstvu prvo moramo razmisliti o pitanju osobnosti. \u0160to zna\u010di osobnost? Ukratko, pri kori\u0161tenju ovog pojma trebamo imati na umu, kao \u0161to ka\u017ee biblijski rje\u010dnik, da: \u201eosobnost kod \u010dovjeka ozna\u010dava neovisnost volje, postupaka i osje\u0107aja, vode\u0107i pona\u0161anju specifi\u010dnom za osobu&#8230;\u201c<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> Crkva u\u010di da je Bog jedan, a da su tri osobe Bog. Bog je Otac, Sin i Duh Sveti. Dakle, tri osobe su Bog, svaka osoba je u potpunosti Bog i Bog je jedan. Ista je bit, ista je narav te isto bo\u017eanstvo triju osoba. Razmatraju\u0107i djelovanje Trojice, zapa\u017eamo i poslu\u0161nost me\u0111u osobama. Vidimo da je Sin poslu\u0161an Ocu, a Duh Sveti Ocu i Sinu. Otac je poslao Sina, Otac i Sin Duha Svetoga. Otac djeluje kroz Sina, Otac i Sin kroz Duha. Iako su sva Trojica potpuno jednaki u bo\u017eanstvu, ipak postoji red. Iako postoje razli\u010dite funkcije u odnosu prema svijetu, ipak Trojica ne djeluju samostalno, neovisno jedan od drugoga. Na primjer, kada Duh Sveti upu\u0107uje u\u010denike u svu istinu, Isus ka\u017ee da \u0107e to raditi tako \u0161to \u0107e uzimati od Njegovog i davati u\u010denicima, a ono \u0161to je Kristovo, to je i O\u010devo (usp. Iv 16,13-15).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sve \u0161to znamo o trima osobama bo\u017eanskog Trojstva, a ipak jednome Bogu, znamo zahvaljuju\u0107i onomu \u0161to pi\u0161e u Bibliji i promi\u0161ljanjem otaca. Nauk o Trojstvu nije potekao od \u010dovjekovog razmi\u0161ljanja. Kr\u0161\u0107anski filozofi i teolozi samo su ovu objavljenu istinu nastojali shvatiti te izraziti odre\u0111enim rje\u010dnikom. Valjalo je ne\u0161to \u0161to se nalazi u Bibliji, vi\u0161e ili manje (ne)jasno izre\u010deno, te \u0161to je Isus otvorenije govorio, prenijeti u rje\u010dnik ili stvarati nove pojmove. Otvarajte Bibliju koliko ho\u0107ete ali tamo uop\u0107e nemate na\u0161eg pojma Trojstva (gr\u010d. <em>trias<\/em>, lat. <em>trinitas<\/em>). On je prvi put zabilje\u017een na gr\u010dkom jeziku tek krajem 2. stolje\u0107a kada ga je 180. godine u jednom djelu uporabio Teofil, \u0161esti biskup u Antiohiji poslije apostola Petra. Na latinskom se ovaj pojam najprije pojavio kod Tertulijana oko 220. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pogre\u0161na shva\u0107anja Trojstva su:<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\">\n<li>unitarizam \u2013 samo jedan Bog, ali ne i tri Bo\u017eanske hipostaze (osobe);<\/li>\n<li>triteizam \u2013 tri bo\u017eanske hipostaze su zapravo tri Boga;<\/li>\n<li>modalizam \u2013 tri bo\u017eanske hipostaze su tri funkcije, tri lica, jednoga Boga (prvo Stvoritelj, pa onda Spasitelj, a sada Posvetitelj) koje je Bog imao kroz povijest;<\/li>\n<li>parcijalizam \u2013 svaka od tri bo\u017eanske hipostaze je jedan dio Boga i tek sve tri hipostaze zajedno \u010dine Boga;<\/li>\n<li>subordinacionizam \u2013 Sin i Duh Sveti su podre\u0111eni Bogu Ocu.<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0Ove glavne trinitarne hereze imaju jo\u0161 mnoge varijacije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Umjesto rje\u0161avanja zagonetnosti stvarne prirode Trojstva, bilo bi mnogo va\u017enije (i korisnije) provesti vrijeme u u\u010denju da ga volimo i da iskusimo zapanjuju\u0107u i \u010dudesnu brigu koju pokazuje za nas stvorena bi\u0107a. Moramo nau\u010diti da se vi\u0161e pouzdamo u Njega, da budemo svjesni kako je u stanju osigurati sve \u0161to nam je potrebno, i da sve ide na dobro onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani. Pozvani smo da nau\u010dimo \u0161to bli\u017ee hodati s Njim, dopustiti mu da nas uzme za ruku kad prolazimo kroz radosti i uzbu\u0111enja vrhunskih iskustava u \u017eivotu, kao i kroz dolinu apatije i poti\u0161tenosti, kad se \u010dini da je nestalo svake nade. \u201eAli najva\u017enije u svemu jest \u0161to smo pozvani da se pripremimo za Njegov drugi dolazak, da nau\u010dimo \u0161to zna\u010di imati osobnu vezu s Njim, da mo\u017eemo prepoznati na\u0161eg Stvoritelja i Oca, na\u0161eg Spasitelja i prijatelja, na\u0161eg vodi\u010da i utje\u0161itelja, i da \u2013 na\u0161ega Boga.\u201c<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>fra Ervin Jozi\u0107<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> https:\/\/book.hr\/27-svibnja\/<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> https:\/\/sites.google.com\/site\/izvorivjere\/tekstovi-1\/sveto-trojstvo\/tumacenje-nauke-o-trojstvu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> https:\/\/biblija-govori.hr\/kako-sam-uspio-razumjeti-trojstvo\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako \u0161tujemo tri, a jednoga Boga? To nema smisla. Kako Isus mo\u017ee biti Kralj kad je jasno podlo\u017ean Ocu? I kako izgleda Sveti Duh? Kome se klanjamo na Nebu? \u201eCrkvena nam predaja donosi doga\u0111aj koji govori o sv. Augustinu i njegovu razmi\u0161ljanju, iskustvu o Presvetom Trojstvu. Ona glasi ovako: Jednom prilikom dok je \u0161etao uz &#8230; <a title=\"TRI BOGA, JEDAN BOG ILI NI JEDAN BOG?\" class=\"read-more\" href=\"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/tri-boga-jedan-bog-ili-ni-jedan-bog\/\" aria-label=\"Read more about TRI BOGA, JEDAN BOG ILI NI JEDAN BOG?\">Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":5092,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[127,128,126],"class_list":["post-5091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija","tag-bog","tag-teologija","tag-trojstvo"],"views":3497,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5093,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5091\/revisions\/5093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}