{"id":512,"date":"2015-05-22T11:18:13","date_gmt":"2015-05-22T11:18:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=512"},"modified":"2017-03-25T09:20:16","modified_gmt":"2017-03-25T09:20:16","slug":"manastir-velika-lavra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/manastir-velika-lavra\/","title":{"rendered":"Manastir Velika Lavra"},"content":{"rendered":"

Manastir Velika Lavra imao je va\u017enu ulogu u cjelokupnoj povijesti specifi\u010dne mona\u0161ke republike na Svetoj Gori. Zajedni\u010dki na\u010din \u017eivota kojim su po\u010deli \u017eivjeti monasi u ovog manastira postepeno se pro\u0161irio na cijelu Svetu Goru. Kroz povijest prolazio je kroz uspone i padove, ali uvijek je bio vode\u0107i manastir na Svetoj Gori. Manastir ima brojne objekte unutar svojih obrambenih zidina, ali i na velikom teritoriju izvan njih, a kojih je vlasnik ovaj manastir.<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Geografski polo\u017eaj<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0Manastir Velika Lavra nalazi se na krajnjem jugu Svete Gore. Udaljen je od Kareje \u0161est do sedam sati hoda ili 35 km, od najbli\u017eeg manastira Karakala tri i pol sata hoda ili 17,5 km, a od najudaljenijeg manastira Hilandara 13 sati hoda ili 65 km. Osim pje\u0161ice do manastira posjetioci mogu do\u0107i brodom. Tada se manastir mo\u017ee vidjeti s velike udaljenosti s Egejskog mora. More oko pristani\u0161ta uvijek je valovito \u0161to ote\u017eava pristajanje brodovima. Nad malim pristani\u0161tem je kula koja je slu\u017eila za obranu od gusara. Manastir se nalazi na ravnici iznad o\u0161tre litice na nadmorskoj visini od 160 metara. Dok se na ovom mjestu u antici nalazio grad imena Melana.[1]<\/a><\/span><\/p>\n

      \n
    1. Povijesno i hijerarhijsko zna\u010denje manastira<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      Nastankom manastira Velika Lavra u 10. stolje\u0107u nastale su velike cenobitske zajednice monaha na Svetoj Gori. U vrijeme bizantske vlasti carevi \u0161tite manastir od utjecaja dr\u017eavnih i crkvenih dostojanstvenika. Manastir je oslobo\u0111en pla\u0107anja poreza te prima brojne donacije, \u010dime ja\u010da njegova ekonomska mo\u0107. Kada je manastir 1423. godine pao pod vlast Turaka zavr\u0161ava i period njegova uspona. Turska vlast uvela je velike poreze manastiru da nije vi\u0161e bio mogu\u0107 zajedni\u010dki \u017eivot u manastiru. Ve\u0107ina monaha tada bje\u017ei u atonsku pustinju, dok oni koji su ostali u manastiru prelaze na idioritmi\u010dki na\u010din \u017eivota. U isto to vrijeme \u010desti su i gusarski napadi na manastir. Idioritmi\u010dki na\u010din \u017eivota i malobrojnost monaha u manastiru u to vrijeme doveo je do propadanja manastira i ru\u0161enja pojedinih zgrada. Za vrijeme turske vlasti u manastiru je djelovala tiskara. Tiskaru je turska vlast uni\u0161tila za vrijeme gr\u010dkog ustanka kao gotovo i cijeli manastir. Kroz cijelu povijest manastir je dr\u017eao prvo mjesto u hijerarhiji svetogorskih manastira, a na cenobitski na\u010din \u017eivota vratio se 1980. godine, odlukom patrijarha Dimitrija. Kroz povijest mijenjao se broj monaha koji su pripadali ovom manastiru. Danas se manastir nalazi na prvom mjestu prve od \u010detiri grupe manastira. U prvoj grupi uz Veliku Lavru nalaze se jo\u0161 manastiri: Dohijar, Ksenofont i Esfigmen. Zemlji\u0161te kojim upravlja ovaj manastir najve\u0107e je na Svetoj Gori.<\/span><\/p>\n

      2.1. Objekti unutar manastira<\/em><\/span><\/p>\n

      Posjetiocima koji u manastir dolaze brodom potrebno je dvadeset minuta hoda da se uspnu od pristani\u0161ta za brodove do ulaza u manastir. Ova udaljenost manastira od mora osiguravala je manastiru bolju obranu od gusara koji su znali napadati manastir s mora. Na ulazu se nalaze dvostruka vrata \u010dija su krila okovana \u017eeljeznim plo\u010dama, a na njima postoje dvostruke brave. Vrata se zatvaraju sa zalaskom sunca, a otvaraju s izlaskom sunca, no\u0107u se vrata nikome ne otvaraju. Glavna vrata nalaze se blizu glavne obrambene kule. Unutar manastira je kompleks zgrada s kelijama koji je ogra\u0111en za\u0161titnim zidom na kojem se nalazi 15 obrambenih kula. Najpoznatija je Cimiskijeva kula, koja se nalazi na jugozapadnom dijelu obrambenog zida nedaleko od ulaza u manastir. Slu\u017eila je za za\u0161titu od plja\u010dka\u0161a jer je manastir uvijek bio velik i bogat te je bio \u010desta meta napada gusara sa Sredozemnog mora.[2]<\/a> Osim \u0161to su kule slu\u017eile kao promatra\u010dnice tijekom gusarskih napada slu\u017eile su i kao posljednje uto\u010di\u0161te monaha kada je ostatak manastira bio okupiran od strane gusara ili razbojnika. Konaci[3]<\/a> su postavljeni oko dvori\u0161ta, uz vanjski masivni za\u0161titni zid manastira. Njihovi su prozori visoko iznad zemlje izvan opasnosti. Kre\u0107u\u0107i se manastirom prolazi se brojnim stepenicama i arkadama. Za posjetitelje manastira postoji posebno odjeljenje sa sobama koje se zove arhondarij[4]<\/a>, a monah koji opslu\u017euje ove sobe zove se arhondar. Ovaj monah do\u010dekuje posjetitelje i brine se o njima.[5]<\/a><\/span><\/p>\n

      2.1.1. Glavna crkva<\/span><\/p>\n

      Glavna crkva Velike Lavre je najstariji katolikon[6]<\/a> na Svetoj Gori. Crkvu je podigao Atanasije 963. godine. U vrijeme gradnje bio je dovoljan za tada\u0161nju zajednicu, ali kako se pove\u0107avao broj monaha morao se pro\u0161irivati. Osnovicu mu \u010dini razvijeni gr\u010dki kri\u017e s \u010detiri stuba, pod kupolom \u010diji je promjer najve\u0107i na Svetoj Gori, promjer joj je 6,25 m. Freske u unutra\u0161njosti crkve oslikane su 1535. godine, a izme\u0111u njih isti\u010du se Raspe\u0107e i Uza\u0161a\u0161\u0107e Bogorodice. Ikonostas je od mramora i podignut je 1887. godine. Ikone koje su na njemu iz ranijeg su vremena. Na ikonostasu su ikone koje predstavljaju Kr\u0161tenje Kristovo i Uza\u0161a\u0161\u0107e Gospodinovo. Lijevo od ulaza u crkvu nalazi se paraklisa[7]<\/a> \u010cetrdeset mu\u010denika u kojem se nalazi mramorni grob Atanasija Atonskog. Iznad groba visi sedam kandila[8]<\/a> koja su stalno upaljena. Desno od ulaza u crkvu, paraklisa je sv. Nikole poznata po vje\u0161to izra\u0111enom ikonostasu od drveta.[9]<\/a><\/span><\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

      2.1.2. Paraklise<\/span><\/p>\n

      Manastir Velika Lavra ima 16 paraklisa u zgradama konaka, tri unutar dvori\u0161ta manastira i dvije u glavnoj crkvi. Prva od tri paraklise u porti posve\u0107ena je Atanasiju. U njoj se \u010duva \u017eeljezno \u017eezlo kojim je Atanasije udario u stijenu iz koje je potekla voda i \u017eeljezni kri\u017e te\u017eine \u010detiri kilograma koji je Atanasije nosio na bogoslu\u017ejima. Druga paraklisa u porti je Bogorodice Kukuzelise. Nalazi se u neposrednoj blizini ulaznih vrata manastira. Naziv je dobila po ikoni Bogorodice koja se u njoj \u010duva, dok je ikona ime dobila po poznatom kantoru Ivanu Kukuzelu. U ovoj paraklisi nalaze se zanimljive freske iz 13. stolje\u0107a. Tre\u0107a paraklisa stoji na jugozapadnom dijelu dvori\u0161ta i posve\u0107ena je sv. Mihaelu iz Sinade.[10]<\/a><\/span><\/p>\n

      2.1.3. Blagovaonica<\/span><\/p>\n

      \u00a0Blagovaonica se nalazi nasuprot ulaza u glavnu crkvu. Za cijelo vrijeme obroka jedan monah \u010dita \u017eitije[11]<\/a> sveca koji se slavi toga dana, dok monasima nije dopu\u0161teno me\u0111usobno razgovarati za vrijeme obroka.[12]<\/a> Specifi\u010dnost blagovaonice Velike Lavre je u tome da se u njoj jo\u0161 uvijek nalaze originalni kameni stolovi.[13]<\/a> Tlocrt blagovaonice ima oblik kri\u017ea. U njenoj unutra\u0161njosti nalaze se freske nepoznatog autora. U apsidi zapadnog kraka kri\u017ea freska je s prikazom posljednje ve\u010dere. U isto\u010dnom kraku kri\u017ea, koji se nalazi desno od ulaza, mo\u017ee se vidjeti freska koja prikazuje motiv ponovnog Kristova dolaska te motive iz \u017eivota Bogorodice. U ju\u017enom kraku kri\u017ea naslikana je freska Jesejeva roda, a na suprotnoj sjevernoj strani uo\u010davaju se sli\u010dne scene i scena nebeskih ljestvi.[14]<\/a> Monasi odlaze u blagovaonicu nakon zavr\u0161etka bo\u017eanske liturgije, zbog toga se blagovaonica nalazi nasuprot glavne manastirske crkve. Uz samu blagovaonicu su popratni objekti: kuhinja, pekara, te spremi\u0161ta za vino, ulje i usjeve.<\/span><\/p>\n

      2.1.4. Krstionica<\/span><\/p>\n

      Krstionica se nalazi kod ulaza u glavnu crkvu, izme\u0111u glavne crkve i blagovaonice. Njezin tlocrt u obliku je osmerokuta, pa se krov oslanja na osam stubova. Izra\u0111ena je 1060. godine, a kupola joj je ukra\u0161ena 1635. godine. Ovo je najve\u0107a od svih krstionica na Svetoj Gori.[15]<\/a> Karakteristi\u010dno je za manastire na Svetoj Gori da ne posjeduju svi krstionice na otvorenom. Manastiri koji nemaju dovoljno otvorenog prostora nemaju krstionica na otvorenom prostoru.<\/span><\/p>\n

      2.1.5. Biblioteka, arhiv i riznica<\/span><\/p>\n

      U biblioteci ima oko 2550 rukopisnih kodeksa, od kojih je blizu 500 na pergameni. Me\u0111u ovim rukopisima posebno su va\u017eni: rukopis iz 6. stolje\u0107a pisan majuskulom, kodeks Beta 107 iz 11. stolje\u0107a, rukopis Omega 75 iz 12. stolje\u0107a, Delta 71 iz 12. stolje\u0107a, Beta 100 iz 13. stolje\u0107a te Beta 26. U manastirskom arhivu pohranjen je velik broj dragocjenih dokumenata od kojih neki potje\u010du iz 10. stolje\u0107a. Ovdje se nalaze povelje, carski ukazi i razni drugi pravni dokumenti koji se odnose na osnivanje manastira. U riznici se nalaze osobni predmeti cara Nikefora Foke i mno\u0161tvo zavjetnih darova. Zanimljivo je da vrata riznice moraju otvarati i zatvarati trojica monaha zajedno.[16]<\/a><\/span><\/p>\n

      2.2. Objekti izvan manastira<\/em><\/span><\/p>\n

      Osim objekata koji se nalaze u manastiru, Velika Lavra u svojoj nadle\u017enosti ima \u010detiri skita i brojne kelije izvan svojih obrambenih zidina dok na nepristupa\u010dnim ju\u017enim predjelima planine Atos, ovaj manastir posjeduje pe\u0107ine i isposnice u kojima se nalaze monasi pustinjaci.<\/span><\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

      \n

      [1]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, Beograd, 2009, 166.<\/span><\/p>\n

      [2]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, 175.<\/span><\/p>\n

      [3]<\/a> Konaci – prostorije za no\u0107enje unutar manastira.<\/span><\/p>\n

      [4]<\/a> Arhondarij – najbolji dio manastira koji je namijenjen posjetiteljima.<\/span><\/p>\n

      [5]<\/a> Usp. Aleksandar DEROKO, Sveta Gora<\/em>, Beograd, 1990, 19.<\/span><\/p>\n

      [6]<\/a> Katolikon – glavna crkva u manastiru.<\/span><\/p>\n

      [7]<\/a> Paraklisa – crkva prislonjena uz glavnu manastirsku crkvu ili uklopljena u nju, ali i naziv za manju samostalnu\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

      \u00a0\u00a0 crkva unutar manastira.<\/span><\/p>\n

      [8]<\/a> Kandilo – staklena posudica u kojoj gori \u017ei\u017eak u ulju.<\/span><\/p>\n

      [9]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, 176-178.<\/span><\/p>\n

      [10]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, 179-180.<\/span><\/p>\n

      [11]<\/a> \u017ditije – literarna vrsta koja opisuje \u017eivot svetaca.<\/span><\/p>\n

      [12]<\/a> Usp. Aleksandar DEROKO, Sveta Gora<\/em>, 19.<\/span><\/p>\n

      [13]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 37.<\/span><\/p>\n

      [14]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, 180-181.<\/span><\/p>\n

      [15]<\/a> Usp. Panajotis HRISTU, Sveta Gora Atonska. Istorija, \u017eivot, blaga<\/em>, 180.<\/span><\/p>\n

      [16]<\/a> Usp. Isto<\/em>, 182.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Manastir Velika Lavra imao je va\u017enu ulogu u cjelokupnoj povijesti specifi\u010dne mona\u0161ke republike na Svetoj Gori. Zajedni\u010dki na\u010din \u017eivota kojim su po\u010deli \u017eivjeti monasi u ovog manastira postepeno se pro\u0161irio na cijelu Svetu Goru. Kroz povijest prolazio je kroz uspone i padove, ali uvijek je bio vode\u0107i manastir na Svetoj Gori. Manastir ima brojne objekte … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":519,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-512","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kutak-tisine"],"views":4186,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=512"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}