{"id":5287,"date":"2022-04-07T07:57:41","date_gmt":"2022-04-07T05:57:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=5287"},"modified":"2022-05-16T08:32:57","modified_gmt":"2022-05-16T06:32:57","slug":"golotinja-vs-cednost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/golotinja-vs-cednost\/","title":{"rendered":"Golotinja vs. \u010dednost"},"content":{"rendered":"

Uvod<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

\u010clanak je nastao u kontekstu kolegija Gubitak osje\u0107aja za grijeh gdje se poku\u0161alo ra\u0161\u010dlaniti masovnu otupljenost na grijeh koja se primje\u0107uje barem u modernim, naprednim dru\u0161tvima te pokazati u kojim se konkretnim aspektima manifestira. Jedan od konkretnijih primjera indiferentizma na grijeh je svakako poplava golotinje i popratnih u\u010dinaka me\u0111u gotovo svim uzrastima, dru\u0161tvenim statusima, narodnostima i me\u0111u oba spola. Odgovor na svaku manu je krepost. Budu\u0107i da takva golotinja svakako spada u mane, odgovor na nju treba tra\u017eiti na popisu kreposti. Tako se do\u0161lo do kreposti \u010dednosti, odnosno stidljivosti. U radu \u0107e se prvotno definirati krepost \u010dednosti (stidljivosti) kroz prizmu kreposti \u010disto\u0107e i umjerenosti budu\u0107i da podjednako spada i pod jednu i pod drugu krepost. Mo\u017ee se kazati da je \u010dednost podvrsta \u010disto\u0107e i umjerenosti. Budu\u0107i da je rije\u010d o kreposti, nu\u017eno se mora odnositi i na mu\u0161karce i na \u017eene, no izlo\u017eit \u0107e se odre\u0111ene razlike kako u naravi mu\u0161karaca i \u017eena tako i razlike po pitanju stjecanja te odgovornosti u odnosu na \u010dednost. Na koncu \u0107e se izlo\u017eiti samo neke suvremene prepreke i izazovi za stidljivost koje je potrebno posvijestiti jer ih se danas, vi\u0161e-manje, uzima zdravo za gotovo, a mogu uzrokovati velike \u0161tete kako za pojedinca tako i za \u010ditavo dru\u0161tvo. <\/span><\/p>\n

1. Krepost \u010dednosti<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

Krepost \u010dednosti odnosno stidljivosti potrebno je promatrati u vidu dvije kreposti, kreposti \u010disto\u0107e i kreposti umjerenosti.<\/span><\/p>\n

U odnosu na krepost \u010disto\u0107e sveti Toma veli: Ime stidljivost (pudicitia<\/i>) dolazi od stida kojim se ozna\u010duje srame\u017eljivost (verecundia<\/i>); stoga je nu\u017eno da se stidljivost odnosi na ono \u010dega se ljudi najvi\u0161e srame. A ljudi se najvi\u0161e srame seksualnih \u010dina… utoliko da ni sam concubitus conjugalis<\/i>, koji je ure\u0161en po\u0161tenjem braka, nije bez sramote i to zato \u0161to se poriv genitalnih udova ne podvrgava vlasti uma kao poriv ostalih vanjskih udova; \u010dovjek se ne srami samo onoga veneri\u010dnog sjedinjenja, ve\u0107 i nekih njegovih znakova, kako to veli Filozof. I stoga se stidljivost osobito odnosi na veneri\u010dne stvari, a posebice na znakove veneri\u010dnih stvari <\/i>kao \u0161to su ne\u010dedni pogledi, poljupci, doticaji; i jer se ovi obi\u010dno najbolje zapa\u017eaju stoga se stidljivost najvi\u0161e odnosi na ovakve vanjske znakove<\/i>. \u010cisto\u0107a (castitas<\/i>) se vi\u0161e odnosi na samo veneri\u010dno sjedinjenje i stoga se stidljivost prema \u010disto\u0107i ne odnosi kao krepost koja bi se od nje razlikovala, ve\u0107 kao ne\u0161to \u0161to izra\u017eava stanovitu okolnost \u010disto\u0107e.1<\/sup><\/a> Dakle, mo\u017ee se kazati da je stidljivost, odnosno \u010dednost kontekst \u010disto\u0107e te ujedno njena pomo\u0107na krepost. \u010cednost se mo\u017ee slikovito promatrati i kao bedeme koji nastoje \u010dovjeka za\u0161titi od \u0161tetnih vanjskih utjecaja, a one utiske koji bi eventualno probili tu za\u0161titu \u010dednost tako\u0111er nastoji zamijeniti po\u017eeljnim i \u010distim mislima i predod\u017ebama. Tako je na\u010delo kojim se stidljivost vodi pustiti \u0161to manje opasnih slika i utisaka u ma\u0161tu, a \u0161to je ve\u0107 unutra da po mogu\u0107nosti istisnuti dobrim i plemenitim slikama i utiscima.2<\/sup><\/a> Ovdje treba imati u vidu kako je \u010dovjek u stanju pale naravi te kao takav sklon udarima i podlijeganjima po\u017eudama i nagonima, osobito na podru\u010dju \u010disto\u0107e gdje, kako mnogi duhovni u\u010ditelji govore, ne postoji vje\u017ebanje protiv toga ve\u0107 samo bje\u017eanje. Stoga je \u010dovjek du\u017ean pokrivati svoje tijelo, kako radi sebe samoga tako i radi drugog \u010dovjeka.<\/span><\/p>\n

S druge strane stidljivost se promatra kao podvrsta kreposti umjerenosti. Umjerenost, naime, unosi mjeru u one stvari u kojima je najte\u017ee biti umjeren, a to su po\u017eude za u\u017eicima dodira. Kad god postoji posebna vrlina o nekoj stvari vrlo velikog zna\u010daja, mora postojati jo\u0161 jedna vrlina o stvarima manjeg zna\u010daja: jer \u017eivot \u010dovjeka zahtijeva da bude reguliran vrlinama s obzirom na sve. Umjerenost se dakle vi\u0161e bavi jakim strastima, a skromnost (modesty) slabijim strastima.3<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Stvari koje zahtijevaju umjerenost – \u010detiri vrste: jedno je kretanje uma prema nekoj izvrsnosti, a to je umjereno “ponizno\u0161\u0107u”. Druga je \u017eelja za stvarima koje se odnose na znanje, a to je umjereno “studiozno\u0161\u0107u” koja je suprotna radoznalosti. Tre\u0107i se odnosi na tjelesne pokrete i radnje, koje zahtijevaju da se \u010dine dostojno i po\u0161teno [Usp. II-II:145:1], bilo da djelujemo ozbiljno ili u igri. \u010cetvrti se odnosi na vanjski izgled, na primjer u odje\u0107i i sli\u010dno\u2026 Apostol govori o skromnosti \u0161to se ti\u010de vanjskih znakova. Ipak, umjerenost unutarnjeg \u010dovjeka mo\u017ee se pokazati odre\u0111enim vanjskim znakovima.4<\/sup><\/a> Zanimljivo je ovdje primijetiti neodvojivost nutarnjeg \u010dovjeka od njegovih vanjskih izra\u017eavanja i manifestacija, neodvojivost duha od tijela. \u010cak i suvremena znanost ovo potvr\u0111uje te svjedo\u010di kako je mogu\u0107e duhom utjecati na tijelo, ali tako\u0111er tijelom utjecati na duh. Razlog vi\u0161e da \u010dovjek jednako pazi na nutarnje podra\u017eaje duha kao i na svoje geste, dr\u017eanje, obla\u010denje, izra\u017eavanje i sl. <\/span><\/p>\n

Cilj ove kreposti je oduhovljenje tijela, tj. tijelu valja dati op\u0107enito savr\u0161enstvo (kao \u0161to duhu valja dati op\u0107enitu naobrazbu) tako da du\u0161a uzmogne nesvjesno vladati nad tim tijelom.5<\/sup><\/a> Tako je cilj \u010dednosti zapravo dvojak. Jednim dijelom nastoji se tijelu dati op\u0107enito savr\u0161enstvo \u0161to jasno govori kako ova krepost nije usmjerena protiv tijela ili da nastoji zatomiti tijelo u smislu kako su to tuma\u010dili mnogi dualisti i sekte tijekom kr\u0161\u0107anske, ali i pretkr\u0161\u0107anske ere. Drugi aspekt, odnosno drugi dio cilja odnosi se na nesvjesnu vlast du\u0161e nad tijelom. Za\u0161to nesvjesna vlast? Nesvjesna vlast zapravo otkriva svu ljepotu i mo\u0107 kreposti koja toliko duboko usa\u0111ena u \u010dovjeka da on ve\u0107 po samoj kreposti, po samoj dobroj navici dobro \u017eivi i odra\u017eava ljepotu, dobrotu i istinu koje od Boga dolaze. Primjer koji to zorno do\u010darava je primjer pijanista. Mnogo ljep\u0161e je slu\u0161ati virtuoza koji ni ne misli dok svira jer mu je sviranje duboko ukorijenjeno te \u010dak i kad improvizira zvu\u010di elegantno i prekrasno. S druge strane, netko tko nije toliko izvje\u017eban i vi\u010dan sviranju ne\u0107e pru\u017eiti ni blizu takav sklad i ljepotu izvedbe, a njegova improvizacija \u0107e najvjerojatnije biti neuskla\u0111ena i gruba. Tako je i s krepo\u0161\u0107u, odnosno duhovnom du\u0161om po kojoj je \u010dovjek najsli\u010dniji Bogu kada u svojoj vlasti ima tijelo te ga \u010dini dostojnim hramom Bo\u017ejim. <\/span><\/p>\n

Tako u \u010dovjeku njegov duh i njegovo tijelo tvore jednu <\/i>narav, jednu osobu. \u010covjek je po tomu \u010dvor i veza koja spaja duhove i tijela; on kao da u malome ujedinjuje divote svega stvorenog; on kao da je mali svijet (mikrokozmos), koji u sebi usredoto\u010duje sve svjetove. \u010covjek uistinu na veli\u010dajan na\u010din o\u010dituje mudrost Bo\u017eju koja je znala ujediniti tako raznolika bivstva kao \u0161to su duhovna i tjelesna. Tijelo treba biti makar uz najve\u0107e \u017ertve pokorno du\u0161i i prema tome vr\u0161iti volju Bo\u017eju tijelo stvoreno radi ljudske du\u0161e i da to tijelo mora biti pokorno du\u0161i jer ako bi se \u010dovjek posve prepustio prevlasti tijela, taj bi ni\u017ei sastavni dio po\u010deo tra\u017eiti razne naslade, odao bi se neradu i brzo bi nastupila u \u010dovjeku takva dezorganizacija da bi \u017eivot po\u010deo i\u0161\u010dezavati i skoro bi nastupila smrt. Pogledajmo samo alkoholi\u010dare ili razbludnike kod kojih tjelesna nagnu\u0107a rade protiv duha i koji stoga veoma brzo idu u smrt.6<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

2. \u010cednost mu\u0161karca i \u017eene<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

Kada se govori o \u010dednosti mo\u017ee se ponekad pomisliti kako se to odnosi samo na \u017eene, no nije tako. Budu\u0107i da je \u010dednost krepost koja nastoji ravnati ljudskim \u017eivotom te ga tako u\u010diniti boljim te vjernijim odrazom bo\u017eanskog \u017eivota na zemlji nu\u017eno se mora odnositi kako na mu\u0161karce tako i na \u017eene.<\/span><\/p>\n

Naime, mu\u0161karac ne\u0107e pokazati svoje lijepo tijelo. Ponos mu\u017ea je u svladavanju tijela, a ne u ljepoti tijela. Stoga valja na prvo mjesto staviti svladavanje tijela, a u pozadinu valja potisnuti oblik tijela. Poznata je stvar da je za mladi\u0107a borba za \u010disto\u0107u mnogo te\u017ea negoli kod djevojke. Ova je borba ona vatra u kojoj valja kovati i isku\u0161ati mu\u0161ki karakter.7<\/sup><\/a> Koliko god bili sli\u010dni mu\u0161ko i \u017eensko, osobito na ovom podru\u010dju se vidi njihova velika razlika koja upravo tra\u017ei komplementarnost i pomo\u0107 jednih drugima. Tako Wendy Shallit pi\u0161e u svojoj knjizi da upravo od \u017eenine \u010dednosti ovisi \u010destitost mu\u0161karca. Naime, ako je \u017eena \u010dedna, ona samim time tjera mu\u0161karca da bude \u010destiti kako bi uop\u0107e imao \u0161anse kod nje te dobio privolu od nje. S druge strane, kad \u017eena nije \u010dedna, mu\u0161karac nema potrebe biti \u010destit jer je \u017eena ve\u0107 izlo\u017eena te samu sebe degradira. Zaklju\u010duje tako da gdje nema \u010destitih \u017eena nema ni vitezova.8<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Djevojka, u odnosu na mu\u0161karce, nema direktnih seksualnih napasti dok nije bila zavedena, dok je kod mladi\u0107a seksualni nagon konstantno aktivan.9<\/sup><\/a> Ovdje se krije razlog za\u0161to mu\u0161karac bira, a djevojka izabire. Tako je na djevojkama i ve\u0107a odgovornost biti \u010dednima jer su mu\u0161karci \u0161to se ovog aspekta ti\u010de u nepovoljnijoj situaciji.<\/span><\/p>\n

3. Prepreke na putu \u010dednosti<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

Postavlja se pitanje koliko je suvremeno dru\u0161tveno (pritom misle\u0107i na zapadni svijet) izgubilo osje\u0107aj za \u010dednost, odnosno koliko se pomirilo s golotinjom i povredama \u010dednosti. Bilo bi zanimljivo napraviti opse\u017enije istra\u017eivanje te do\u0107i do konkretnih podataka \u0161to dru\u0161tvo danas dr\u017ei normalnim<\/i>, no taj posao svakako nadilazi domenu ovog rada stoga \u0107e se navesti samo neke izazove i prepreke koje su danas u\u010destale, a pitanje je (ili nije) koliko su spojive s kreposti stidljivosti. <\/span><\/p>\n

Jedan od izazova svakako je bavljenje vlastitim tijelom, odnosno robovanje njemu. Ovo je vidljivo danas u vi\u0161e-manje svakoj teretani, salonu ljepote, na raznim natjecanjima, medijima, dru\u0161tvenim mre\u017eama i sl. Ranije je re\u010deno kako je jedan od ciljeva \u010dednosti vlast duhovne du\u0161e nad tijelom. Kako vladati tijelom u kojeg se ula\u017eu sati i sati na dnevnoj razini i to vladati njime duhom kojeg se hrani eventualno pokojim dubljim statusom na dru\u0161tvenoj mre\u017ei ili kojim videom od par minuta? Kako ste\u0107i mudrost sijedih vlasi<\/i> kad se sve snage ula\u017eu da se sijede prefarbaju, kamufliraju i da se ne daj Bo\u017ee <\/i>ostari? Kako ne izlo\u017eiti golo tijelo o\u010dima drugih kad se u njega toliko ulo\u017eilo i kad tako lijepo izgleda<\/i>? <\/span><\/p>\n

Nadalje, ako se golotinju uvijek gleda, stidljivost otupi. Narod koji se sprijatelji s golotinjom izgubljen je jer, gdje propada \u010disto\u0107a, propada i seksualna snaga naroda. Stidljivost, \u0161tit \u010disto\u0107e, zid je narodne budu\u0107nosti. Odgoj srame\u017eljivosti nije samo zahtjev kr\u0161\u0107anskoga \u0107udorednog zakona, ve\u0107 i naravnoga… Odgoj ne zapo\u010dinje podukom <\/i>ve\u0107 navikom- po\u010deti od malih nogu, bez golotinje i kod djece.10<\/sup><\/a> Narav \u010dovjeka je naprosto takva \u2013 \u010dovjek se brzo navikne i otupi na mnoge stvari. To vrijedi za njegovo tijelo, ali i za njegov duh. Ovo osobito vrijedi za djecu koja poput spu\u017eve upijaju, ali poput spu\u017eve su i podobna oblikovanju. U oblikovanju veliku ulogu igraju roditelji, vr\u0161njaci i uzori. Kakve uzore name\u0107e televizija, mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee? Pored hvalevrijednih uzora u kreposti i vje\u0161tini \u010desto se promi\u010du uzori lijepo (mo\u017eda i umjetno) oblikovanog i izlo\u017eenog tijela ili uzori lagodnog \u017eivota u kojemu vlada indiferencija kako za \u010dednost tako i za bilo koju drugu vrednotu. <\/span><\/p>\n

Takozvani moderni plesovi neposredno u mlade\u017ei \u017eestoko podra\u017euju sjetilni organ te su tako prijetnja \u010dednosti. Glazba se ulaguje volji, miomiris opaja du\u0161u, laka odje\u0107a, alkohol, dodir s djevoja\u010dkim tijelom djeluje na sva sjetila, a sve to baca mladi\u0107a i djevojku svjesno i besvjesno u vrtlog spolnih naslada iz kojega \u0107e isplivati vrlo rijetke prirode \u010dvrstoga karaktera.11<\/sup><\/a> Ovdje spadaju tango, fox-trot, turkey-trot, schimmy, check-to-check, one-step, two-step. Uglavnom su se zabranjivali plesovi (rije\u010d je o 20im i 30im godinama pro\u0161log stolje\u0107a kada su episkopati \u0161irom svijeta zabranjivali ovakve plesove) u kojima dolazi do stavova lice uz lice, prsa uz prsa, noge me\u0111u nogama. Neko\u0107 su ove zabrane i govori o tim temama bila uporne, jasne i glasne, no danas nije ba\u0161 tako. \u010covjek si onda postavlja pitanje je li Crkva promijenila mi\u0161ljenje? Kada Crkva, kako narod Bo\u017eji tako i pastiri, uporno ne\u0161to govori i ispovijeda gotovo dva tisu\u0107lje\u0107a nije vjerojatno da promijeni mi\u0161ljenje. Ovo je sli\u010dno pitanju: je li se \u010dovje\u010dja narav mo\u017eda promijenila? Odgovor se name\u0107e sam od sebe. <\/span><\/p>\n

O drevnosti i konzistentnosti nau\u010davanja Crkve i njenih istaknutih i svetih \u010dlanova svjedo\u010di i pitanje zajedni\u010dkog mu\u0161ko-\u017eenskog kupanja. Naime, zajedni\u010dko je kupanje \u201egrob stidljivosti i \u010disto\u0107e radi \u010dega ga Crkva, kao u\u010diteljica Bo\u017ejih zapovjedi, strogo zabranjuje\u201c12<\/sup><\/a>. Ovako je govorio biskup Srebrni\u0107 prije stotinjak godina, a prije vi\u0161e od 1700 godina sveti Ciprijan je govorio ovako: \u0160to pak trebam kazati o onima koje poha\u0111aju mje\u0161ovita kupali\u0161ta; o onima koje bi morale odijevati svoje tijelo u stidljivost i srame\u017eljivost, a izla\u017eu ga o\u010dima iz kojih proviruje znati\u017eelja putene sjetilnosti? Zar nisu one mamac na grijeh kad dopu\u0161taju da ih mu\u0161karci razbludno gledaju gole, a i same upiru svoje o\u010di na isti na\u010din u mu\u0161karce?13<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Kao \u0161to je narav zaogrnuta milo\u0161\u0107u tako i tijelo treba biti pokriveno odje\u0107om. Ako na\u0161e tijelo lijepo i \u010dedno odijevamo, zar ne postajemo apostoli svetoga kr\u0161tenja?14<\/sup><\/a> Suvremena ne\u010dedna moda poni\u017eava \u017eenu. Kr\u0161\u0107anstvo je podiglo \u017eenu na visoko dostojanstvo mu\u017eevlje drugarice i pomo\u0107nice. U poganstvu je \u017eena<\/span> bila<\/span> \u00bblijepa stvar\u00ab stvorena poradi u\u017eitka mu\u017eeva, \u00bbsavr\u0161ena \u017eivotinja\u00ab. Dana\u0161nja je moda plod poganske kulture; \u017eene i djevojke koje se odijevaju goloruko, dekoltirano i ina\u010de ne\u010dedno, pona\u0161aju se kao da nisu razumna bi\u0107a, ve\u0107 se zadovoljavaju da mu\u0161karac u njima gleda igra\u010dku, nedostojnu da bude \u010duvaricom ognji\u0161ta i odgojiteljicom djece.15<\/sup><\/a> Prema tome svaka moda koja promovira golotinju i utegnutost izravan je udarac kreposti \u010dednosti. <\/span><\/p>\n

<\/a> Zaklju\u010dak<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

Krepost \u010dednosti, ili drugim rije\u010dima stidljivost, krepost je koju se promatra iz perspektive \u010disto\u0107e i umjerenosti. Kao dio \u010disto\u0107e predstavlja okolnost \u010disto\u0107e, odnosno na sve one \u010dine i stvari koje se ne ti\u010du samog veneri\u010dnog sjedinjenja ve\u0107 njegovog konteksta. U tom smislu mo\u017ee ju se promatrati kao bedem koji \u010dovjeka \u0161titi od svih \u0161tetnih, bludnih, ne\u010dednih misli, nagona i po\u017euda te svojevrsnog \u010dista\u010da koji zamjenjuje sve ne\u010dedne misli i utiske onim \u010dednim i plemenitim. Nadalje, \u010dednost treba promatrati i u kontekstu kreposti umjerenosti gdje se ona odnosi na umjereno, skromno, neupadno odijevanje, dr\u017eanje, \u010dedne i odmjerene kretnje i geste. Budu\u0107i da je rije\u010d o kreposti, nu\u017eno se odnosi i na mu\u0161karce i na \u017eene, no s odre\u0111enim specifi\u010dnostima. Mu\u0161kar\u010deva \u010destitost ovisi o \u010dednosti \u017eene te prvenstveno ona ima odgovornost biti \u010dednom jer \u017eena je ta koja izabire i daje odobrenje, odnosno postavlja ljestvicu prema kojoj mu\u0161karac mo\u017ee biti \u010destit, vitez ili pak neotesanac i drznik. Narav mu\u0161karca je mnogo podlo\u017enija seksualnim nagonima koji su vi\u0161e-manje konstantni kod mu\u0161karca, dok \u017eena treba prvo biti zavedena kako bi osjetila sna\u017ean seksualni nagon. To je jo\u0161 jedan razlog vi\u0161e za\u0161to prvenstveno \u017eene trebaju biti \u010dedne da ne daju dodatnog povoda mu\u0161karcima kojima je upravo ovo polje ja\u010danja i ku\u0161anja njihova karaktera. U posljednje vrijeme velike su napasti i izazovi za \u010dednost, kako mu\u0161ku tako i \u017eensku, a navedene su samo neke, mo\u017eda najistaknutije danas. Kult tijela, odnosno robovanje tijelu i njegovu izgledu velika je prepreka \u010dednosti. Tako\u0111er moderni plesovi, bilo da se radi o plesu kao sportu, umjetnosti ili najobi\u010dnijoj zabavi, stra\u0161no podra\u017euju seksualni nagon, napose kod mu\u0161karaca, te otupljuju osje\u0107aj za stid koji je \u010dovjekovoj du\u0161i spasonosan. Zoran primjer groba stidljivosti<\/i>, <\/i>kako su ga nazivali pastiri Crkve kroz povijest, je mje\u0161ovito mu\u0161ko-\u017eensko kupanje gdje je postalo najnormalnije svoje golo tijelo izlagati pogledima nepoznatih ljudi. Na koncu, moda je izravan udarac \u010dednosti kada vi\u0161e otkriva nego sakriva te se tako obru\u0161ava na dostojanstvo ljudske osobe i \u010dini od osobe predmet seksualnog poriva. Ove, i mnoge druge pojave i trendovi uvjetovali su stvaranje novog tipa uzora koji se ne isti\u010de krepo\u0161\u0107u, vje\u0161tinom ili vrednotom ve\u0107 naj\u010de\u0161\u0107e ne\u010dim povr\u0161nim, plitkim, sve \u010de\u0161\u0107e i nastranim, \u0161to osobito utje\u010de na mlade\u017e koja se od malena deformira, a ne formira. <\/span><\/p>\n

fra Mato Zirdum<\/i><\/span><\/p>\n

\n

1<\/a> Toma AKVINSKI, Summa Theologiae<\/i>, pars II-II, q. 151, a. 4., u: Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, V, Zagreb, 2014., 368.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

2<\/a> Usp. Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, V, 368.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

3<\/a> Usp. STh, pars II\u2013II; q. 160, a. 1.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

4<\/a> STh, pars II\u2013II; q. 160, a. 2.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

5<\/a> Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, V, 368.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

6<\/a> Isto<\/i>, 298.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

7<\/a> Isto<\/i>, 369.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

8<\/a> Usp. Wendy SHALIT, Povratak \u010dednosti<\/i>, Split, 2021.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

9<\/a> Usp. Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, V, 369.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

10<\/a> Usp. Isto<\/i>, 370-371.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

11<\/a> Usp. Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, III, Zagreb, 2012., 344.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

12<\/a> Josip SREBRNI\u0106, Na obranu \u010destitih svetih obi\u010daja<\/i>, 17., Krk, 1927.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

13<\/a> Isto<\/i>, 18.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

14<\/a> Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, II, Zagreb, 2011., 427.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

15<\/a> Isto<\/i>, 432.<\/span><\/p>\n

Literatura<\/b><\/span><\/p>\n

Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, II, Zagreb, 2011.<\/p>\n

Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, III, Zagreb, 2012.<\/p>\n

Ivan MERZ, Sabrana djela<\/i>, V, Zagreb 2014.<\/p>\n

Josip SREBRNI\u0106, Na obranu \u010destitih svetih obi\u010daja<\/i>, Krk, 1927.<\/p>\n

Toma AKVINSKI, Summa Theologiae<\/i><\/p>\n

Wendy SHALIT, Povratak \u010dednosti<\/i>, Split, 2021.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvod \u010clanak je nastao u kontekstu kolegija Gubitak osje\u0107aja za grijeh gdje se poku\u0161alo ra\u0161\u010dlaniti masovnu otupljenost na grijeh koja se primje\u0107uje barem u modernim, naprednim dru\u0161tvima te pokazati u kojim se konkretnim aspektima manifestira. Jedan od konkretnijih primjera indiferentizma na grijeh je svakako poplava golotinje i popratnih u\u010dinaka me\u0111u gotovo svim uzrastima, dru\u0161tvenim statusima, … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[61,3],"tags":[171,173,170,172,175,174],"class_list":["post-5287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno","category-teologija-i-filozofija","tag-cednost","tag-cistoca","tag-golotinja","tag-krepost","tag-stidljivost","tag-umjerenost"],"views":2448,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5287"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5446,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5287\/revisions\/5446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}