{"id":544,"date":"2015-06-08T06:01:25","date_gmt":"2015-06-08T06:01:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ofm.hr\/juniorat\/?p=544"},"modified":"2015-06-15T15:07:49","modified_gmt":"2015-06-15T15:07:49","slug":"otajstva-kristova-zivota-poklon-maga-kralju-mt-21-12","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/otajstva-kristova-zivota-poklon-maga-kralju-mt-21-12\/","title":{"rendered":"Otajstva Kristova \u017eivota \u2013 poklon maga Kralju (Mt 2,1-12)"},"content":{"rendered":"

“Bogojavljenje je poslije Uskrsa najstariji blagdan kr\u0161\u0107anstva.\u201c[1]<\/a> Kada se ovaj odlomak, poklon maga, \u010dita na samu svetkovinu Bogojavljenja, tada mu prethodi jedno \u010ditanje iz proroka Izaije. Upravo se tu nalazi jedna mala uvertira u evan\u0111elje koje slijedi. \u201eJeruzalem, prijestolnica Izraela, Bo\u017ejeg naroda, postaje sredi\u0161tem okupljanja svih \u2013 u miru pobra\u0107enih \u2013 naroda svijeta. Doista, grandiozna vizija \u2013 po Bogu \u2013 ujedinjenih nacija. Ovo je \u010ditanje srodno s drugim Izaijinim stavkom gdje promatra Jeruzalem kao Goru Gospodnju kojoj \u0107e se stjecati svi narodi po\u0161to se ostvari univerzalni mir.\u201c[2]<\/a><\/span><\/p>\n

“Svaka rije\u010d u Bibliji ima sedamdeset lica, ka\u017ee stara rabinska izreka. Povr\u0161nim \u010ditanjem lako se pri\u010dinja kao da se radi o lijepoj isto\u010dnoj pri\u010di, nabitoj egzoti\u010dnim bojama i mirisima. U stvari, tu imamo simbolizam koji biblijski \u010dovjek lako shva\u0107a, nabit teolo\u0161kim razmi\u0161ljanjem, protkan navodima i temama iz Staroga zavjeta. Dakako, pogre\u0161no bi bilo zaustaviti se na mudracima i zvijezdi, a izgubiti iz vida Krista. Mudraci i zvijezda igraju ulogu, ali oni nisu glavni, ve\u0107 Isus, sin Marije, kome idu na poklon.\u201c[3]<\/a><\/span><\/p>\n

U ovim je prija\u0161njim citatima navedena glavna misao ovog rada. Dolazak maga s Istoka i poklon najve\u0107em Kralju. Rad je koncipiran na na\u010din da prvo opisuje neke pretpostavke o mudracima. Naime, ne mo\u017ee se govoriti o \u010dinjenicama jer sve \u0161to je navedeno u ovom radu bazira se na pojedinim autorima i njihovim promi\u0161ljanjima! Naravno, cijeli rad polazi od gr\u010dkog izvornika, a ne od hrvatskog prijevoda. Nakon prvog djela slijedi drugi dio, a to je teolo\u0161ki zna\u010daj ove zgode koje se nalazi u Mt 2,1-12. Odmah treba naglasiti kako pripovijesti iz Isusova djetinjstva ne mogu imati biografsku ili povijesnu nakanu.[4]<\/a> Ali, ovaj rad ne \u017eeli negirati doga\u0111aj koji se dogodio kao \u0161to ne \u017eeli niti ne dopustiti mogu\u0107nost da se neke stvari ne mogu znanstveno objasniti.<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Pripovijest o magima u Mt 2,1-12<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    1.1. Gr\u010dki izvornik<\/em><\/span><\/p>\n

    1<\/sup>\u03a4\u03bf\u1fe6 \u03b4\u1f72 \u1f38\u03b7\u03c3\u03bf\u1fe6 \u03b3\u03b5\u03bd\u03bd\u03b7\u03b8\u1f73\u03bd\u03c4\u03bf\u03c2 \u1f10\u03bd \u0392\u03b7\u03b8\u03bb\u1f73\u03b5\u03bc \u03c4\u1fc6\u03c2 \u1f38\u03bf\u03c5\u03b4\u03b1\u1f77\u03b1\u03c2 \u1f10\u03bd \u1f21\u03bc\u1f73\u03c1\u03b1\u03b9\u03c2 \u1f29\u03c1\u1ff4\u03b4\u03bf\u03c5 \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u1f73\u03c9\u03c2, \u1f30\u03b4\u03bf\u1f7a \u03bc\u1f71\u03b3\u03bf\u03b9 \u1f00\u03c0\u1f78 \u1f00\u03bd\u03b1\u03c4\u03bf\u03bb\u1ff6\u03bd \u03c0\u03b1\u03c1\u03b5\u03b3\u1f73\u03bd\u03bf\u03bd\u03c4\u03bf \u03b5\u1f30\u03c2 \u1f39\u03b5\u03c1\u03bf\u03c3\u1f79\u03bb\u03c5\u03bc\u03b1 2<\/sup>\u03bb\u1f73\u03b3\u03bf\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2, \u03a0\u03bf\u1fe6 \u1f10\u03c3\u03c4\u03b9\u03bd \u1f41 \u03c4\u03b5\u03c7\u03b8\u03b5\u1f76\u03c2 \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u03b5\u1f7a\u03c2 \u03c4\u1ff6\u03bd \u1f38\u03bf\u03c5\u03b4\u03b1\u1f77\u03c9\u03bd; \u03b5\u1f34\u03b4\u03bf\u03bc\u03b5\u03bd \u03b3\u1f70\u03c1 \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1fe6 \u03c4\u1f78\u03bd \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1\u03b1 \u1f10\u03bd \u03c4\u1fc7 \u1f00\u03bd\u03b1\u03c4\u03bf\u03bb\u1fc7 \u03ba\u03b1\u1f76 \u1f24\u03bb\u03b8\u03bf\u03bc\u03b5\u03bd \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03ba\u03c5\u03bd\u1fc6\u03c3\u03b1\u03b9 \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7. 3<\/sup>\u1f00\u03ba\u03bf\u1f7b\u03c3\u03b1\u03c2 \u03b4\u1f72 \u1f41 \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u03b5\u1f7a\u03c2 \u1f29\u03c1\u1ff4\u03b4\u03b7\u03c2 \u1f10\u03c4\u03b1\u03c1\u1f71\u03c7\u03b8\u03b7 \u03ba\u03b1\u1f76 \u03c0\u1fb6\u03c3\u03b1 \u1f39\u03b5\u03c1\u03bf\u03c3\u1f79\u03bb\u03c5\u03bc\u03b1 \u03bc\u03b5\u03c4’ \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1fe6, 4<\/sup>\u03ba\u03b1\u1f76 \u03c3\u03c5\u03bd\u03b1\u03b3\u03b1\u03b3\u1f7c\u03bd \u03c0\u1f71\u03bd\u03c4\u03b1\u03c2 \u03c4\u03bf\u1f7a\u03c2 \u1f00\u03c1\u03c7\u03b9\u03b5\u03c1\u03b5\u1fd6\u03c2 \u03ba\u03b1\u1f76 \u03b3\u03c1\u03b1\u03bc\u03bc\u03b1\u03c4\u03b5\u1fd6\u03c2 \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03bb\u03b1\u03bf\u1fe6 \u1f10\u03c0\u03c5\u03bd\u03b8\u1f71\u03bd\u03b5\u03c4\u03bf \u03c0\u03b1\u03c1’ \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff6\u03bd \u03c0\u03bf\u1fe6 \u1f41 \u03a7\u03c1\u03b9\u03c3\u03c4\u1f78\u03c2 \u03b3\u03b5\u03bd\u03bd\u1fb6\u03c4\u03b1\u03b9. 5<\/sup>\u03bf\u1f31 \u03b4\u1f72 \u03b5\u1f36\u03c0\u03b1\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7, \u1f18\u03bd \u0392\u03b7\u03b8\u03bb\u1f73\u03b5\u03bc \u03c4\u1fc6\u03c2 \u1f38\u03bf\u03c5\u03b4\u03b1\u1f77\u03b1\u03c2: \u03bf\u1f55\u03c4\u03c9\u03c2 \u03b3\u1f70\u03c1 \u03b3\u1f73\u03b3\u03c1\u03b1\u03c0\u03c4\u03b1\u03b9 \u03b4\u03b9\u1f70 \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03c0\u03c1\u03bf\u03c6\u1f75\u03c4\u03bf\u03c5: 6<\/sup>\u039a\u03b1\u1f76 \u03c3\u1f7b, \u0392\u03b7\u03b8\u03bb\u1f73\u03b5\u03bc \u03b3\u1fc6 \u1f38\u03bf\u1f7b\u03b4\u03b1, \u03bf\u1f50\u03b4\u03b1\u03bc\u1ff6\u03c2 \u1f10\u03bb\u03b1\u03c7\u1f77\u03c3\u03c4\u03b7 \u03b5\u1f36 \u1f10\u03bd \u03c4\u03bf\u1fd6\u03c2 \u1f21\u03b3\u03b5\u03bc\u1f79\u03c3\u03b9\u03bd \u1f38\u03bf\u1f7b\u03b4\u03b1: \u1f10\u03ba \u03c3\u03bf\u1fe6 \u03b3\u1f70\u03c1 \u1f10\u03be\u03b5\u03bb\u03b5\u1f7b\u03c3\u03b5\u03c4\u03b1\u03b9 \u1f21\u03b3\u03bf\u1f7b\u03bc\u03b5\u03bd\u03bf\u03c2, \u1f45\u03c3\u03c4\u03b9\u03c2 \u03c0\u03bf\u03b9\u03bc\u03b1\u03bd\u03b5\u1fd6 \u03c4\u1f78\u03bd \u03bb\u03b1\u1f79\u03bd \u03bc\u03bf\u03c5 \u03c4\u1f78\u03bd \u1f38\u03c3\u03c1\u03b1\u1f75\u03bb. 7<\/sup>\u03a4\u1f79\u03c4\u03b5 \u1f29\u03c1\u1ff4\u03b4\u03b7\u03c2 \u03bb\u1f71\u03b8\u03c1\u1fb3 \u03ba\u03b1\u03bb\u1f73\u03c3\u03b1\u03c2 \u03c4\u03bf\u1f7a\u03c2 \u03bc\u1f71\u03b3\u03bf\u03c5\u03c2 \u1f20\u03ba\u03c1\u1f77\u03b2\u03c9\u03c3\u03b5\u03bd \u03c0\u03b1\u03c1’ \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff6\u03bd \u03c4\u1f78\u03bd \u03c7\u03c1\u1f79\u03bd\u03bf\u03bd \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03c6\u03b1\u03b9\u03bd\u03bf\u03bc\u1f73\u03bd\u03bf\u03c5 \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1\u03bf\u03c2, 8<\/sup>\u03ba\u03b1\u1f76 \u03c0\u1f73\u03bc\u03c8\u03b1\u03c2 \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1f7a\u03c2 \u03b5\u1f30\u03c2 \u0392\u03b7\u03b8\u03bb\u1f73\u03b5\u03bc \u03b5\u1f36\u03c0\u03b5\u03bd, \u03a0\u03bf\u03c1\u03b5\u03c5\u03b8\u1f73\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u1f10\u03be\u03b5\u03c4\u1f71\u03c3\u03b1\u03c4\u03b5 \u1f00\u03ba\u03c1\u03b9\u03b2\u1ff6\u03c2 \u03c0\u03b5\u03c1\u1f76 \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03c0\u03b1\u03b9\u03b4\u1f77\u03bf\u03c5: \u1f10\u03c0\u1f70\u03bd \u03b4\u1f72 \u03b5\u1f55\u03c1\u03b7\u03c4\u03b5 \u1f00\u03c0\u03b1\u03b3\u03b3\u03b5\u1f77\u03bb\u03b1\u03c4\u1f73 \u03bc\u03bf\u03b9, \u1f45\u03c0\u03c9\u03c2 \u03ba\u1f00\u03b3\u1f7c \u1f10\u03bb\u03b8\u1f7c\u03bd \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03ba\u03c5\u03bd\u1f75\u03c3\u03c9 \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7. 9<\/sup>\u03bf\u1f31 \u03b4\u1f72 \u1f00\u03ba\u03bf\u1f7b\u03c3\u03b1\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03c4\u03bf\u1fe6 \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u1f73\u03c9\u03c2 \u1f10\u03c0\u03bf\u03c1\u03b5\u1f7b\u03b8\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd, \u03ba\u03b1\u1f76 \u1f30\u03b4\u03bf\u1f7a \u1f41 \u1f00\u03c3\u03c4\u1f74\u03c1 \u1f43\u03bd \u03b5\u1f36\u03b4\u03bf\u03bd \u1f10\u03bd \u03c4\u1fc7 \u1f00\u03bd\u03b1\u03c4\u03bf\u03bb\u1fc7 \u03c0\u03c1\u03bf\u1fc6\u03b3\u03b5\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1f7a\u03c2 \u1f15\u03c9\u03c2 \u1f10\u03bb\u03b8\u1f7c\u03bd \u1f10\u03c3\u03c4\u1f71\u03b8\u03b7 \u1f10\u03c0\u1f71\u03bd\u03c9 \u03bf\u1f57 \u1f26\u03bd \u03c4\u1f78 \u03c0\u03b1\u03b9\u03b4\u1f77\u03bf\u03bd. 10<\/sup>\u1f30\u03b4\u1f79\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03b4\u1f72 \u03c4\u1f78\u03bd \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1\u03b1 \u1f10\u03c7\u1f71\u03c1\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd \u03c7\u03b1\u03c1\u1f70\u03bd \u03bc\u03b5\u03b3\u1f71\u03bb\u03b7\u03bd \u03c3\u03c6\u1f79\u03b4\u03c1\u03b1. 11<\/sup>\u03ba\u03b1\u1f76 \u1f10\u03bb\u03b8\u1f79\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03b5\u1f30\u03c2 \u03c4\u1f74\u03bd \u03bf\u1f30\u03ba\u1f77\u03b1\u03bd \u03b5\u1f36\u03b4\u03bf\u03bd \u03c4\u1f78 \u03c0\u03b1\u03b9\u03b4\u1f77\u03bf\u03bd \u03bc\u03b5\u03c4\u1f70 \u039c\u03b1\u03c1\u1f77\u03b1\u03c2 \u03c4\u1fc6\u03c2 \u03bc\u03b7\u03c4\u03c1\u1f78\u03c2 \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1fe6, \u03ba\u03b1\u1f76 \u03c0\u03b5\u03c3\u1f79\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03b5\u03ba\u1f7b\u03bd\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7, \u03ba\u03b1\u1f76 \u1f00\u03bd\u03bf\u1f77\u03be\u03b1\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03c4\u03bf\u1f7a\u03c2 \u03b8\u03b7\u03c3\u03b1\u03c5\u03c1\u03bf\u1f7a\u03c2 \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff6\u03bd \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u1f75\u03bd\u03b5\u03b3\u03ba\u03b1\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7 \u03b4\u1ff6\u03c1\u03b1, \u03c7\u03c1\u03c5\u03c3\u1f78\u03bd \u03ba\u03b1\u1f76 \u03bb\u1f77\u03b2\u03b1\u03bd\u03bf\u03bd \u03ba\u03b1\u1f76 \u03c3\u03bc\u1f7b\u03c1\u03bd\u03b1\u03bd. 12<\/sup>\u03ba\u03b1\u1f76 \u03c7\u03c1\u03b7\u03bc\u03b1\u03c4\u03b9\u03c3\u03b8\u1f73\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03ba\u03b1\u03c4’ \u1f44\u03bd\u03b1\u03c1 \u03bc\u1f74 \u1f00\u03bd\u03b1\u03ba\u1f71\u03bc\u03c8\u03b1\u03b9 \u03c0\u03c1\u1f78\u03c2 \u1f29\u03c1\u1ff4\u03b4\u03b7\u03bd, \u03b4\u03b9’ \u1f04\u03bb\u03bb\u03b7\u03c2 \u1f41\u03b4\u03bf\u1fe6 \u1f00\u03bd\u03b5\u03c7\u1f7d\u03c1\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd \u03b5\u1f30\u03c2 \u03c4\u1f74\u03bd \u03c7\u1f7d\u03c1\u03b1\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff6\u03bd.<\/span><\/p>\n

    1.2. Hrvatski prijevod<\/em><\/span><\/p>\n

    1Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojavi\u0161e u Jeruzalemu 2raspituju\u0107i se: “Gdje je taj novoro\u0111eni kralj \u017eidovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se do\u0111osmo pokloniti.” 3Kada to do\u010du kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. 4Sazva sve glavare sve\u0107eni\u010dke i pismoznance narodne pa ih ispitiva\u0161e gdje se Krist ima roditi. 5Oni mu odgovori\u0161e: “U Betlehemu judejskome jer ovako pi\u0161e prorok: 6A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipo\u0161to nisi najmanji me\u0111u kne\u017eevstvima Judinim jer iz tebe \u0107e iza\u0107i vladalac koji \u0107e pasti narod moj – Izraela! 7Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. 8Zatim ih posla u Betlehem: “Po\u0111ite, re\u010de, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga na\u0111ete, javite mi da i ja po\u0111em te mu se poklonim.” 9Oni saslu\u0161av\u0161i kralja, po\u0111o\u0161e. I gle, zvijezda kojoj vidje\u0161e izlazak i\u0111a\u0161e pred njima sve dok ne sti\u017ee i zaustavi se povrh mjesta gdje bija\u0161e dijete. 10Kad ugleda\u0161e zvijezdu, obradova\u0161e se rado\u0161\u0107u veoma velikom. 11U\u0111u u ku\u0107u, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ni\u010dice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. 12Upu\u0107eni zatim u snu da se ne vra\u0107aju Herodu, oti\u0111o\u0161e drugim putem u svoju zemlju.<\/span><\/p>\n

      \n
    1. Smje\u0161taj pripovijesti o magima unutar Matejeva evan\u0111elja <\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      Prva je Crkva jednodu\u0161no posvjedo\u010dila da je me\u0111u \u010detvoricom evan\u0111elista sv. Matej pisao prvi, i to na aramejskom jeziku. Aramejski je Matej o\u010dito bio namijenjen \u017didovima i obra\u0107enicima koji su govorili aramejski. Mogao je nastati negdje oko 40-50. godine.[5]<\/a> Ali, kanonsko je Evan\u0111elje po Mateju, kakvo je sa\u010duvano i u\u0161lo u Novi zavjet, izvorno pisano gr\u010dki.[6]<\/a> Kanonski je Matej napisan prije 65. godine.[7]<\/a> Najvjerojatnije je evan\u0111elista slo\u017eio prva dva poglavlja od knji\u017eevnih cjelina o mudracima i zgodama koje su podijeljene u svojevrsne triptihe. Ove su cjeline nastale u njegovoj \u0161koli. Prikazu o mudracima pridodan je dodatak. Odlomak o mudracima umetnut je izme\u0111u Mt 2,1a (Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja) i Mt 2,13b (an\u0111eo se Gospodnji u snu javi Josipu). Taj odlomak, ovako umetnut, slu\u017ei kao uvod u Herodov pokolj.[8]<\/a><\/span><\/p>\n

      Neki u zgodi o mudracima vide midra\u0161, koji je sastavljen na temelju biblijskih tekstova kao \u0161to su Br 24,17 i Iz 60,6. Me\u0111utim, me\u0111u kumranskim tekstovima otkriven je horoskop Kralja \u2013 Mesije. Na temelju tog teksta iz Kumrana neki su stvorili hipotezu da su mudraci, u stvari, bili eseni koji su do\u0161li javiti Herodu, a on im je, ina\u010de, bio naklonjen, ono \u0161to su mislili da skriva njihov horoskop. Matej bi iskoristio tu razgla\u0161enu \u010dinjenicu, uljep\u0161ao bi je, dodaju\u0107i \u010dudesne pojedinosti i pro\u0161irio, nadahnjuju\u0107i se odlomcima Starog Zavjeta. Kori\u0161tenje te \u010dinjenice ne bi Matejev izvje\u0161taj o pohodu mudraca \u010dinilo midra\u0161em u pravom smislu rije\u010di. Zgodnije je re\u0107i da se on slu\u017eio gra\u0111om \u0161to su je prenijela predaja da bi osvijetlio svoju teologiju o Mesiji.[9]<\/a><\/span><\/p>\n

        \n
      1. Tko su magi (hipoteze)?<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

        3.1. Pojam \u201emagi\u201c<\/em><\/span><\/p>\n

        U gr\u010dkom za zvjezdoznance stoji posu\u0111enica iz perzijskog \u201e\u03bc\u1f71\u03b3\u03bf\u03b9\u201c. Rije\u010d \u03bc\u1f71\u03b3\u03bf\u03b9 vjerojatno je indoeuropskog porijekla i ozna\u010duje mo\u0107ne, velike. Na sanskrtskom mahet, mahat, na novoperzijskom mog, gr\u010dki megas, latinski magus, magnus. Ali rije\u010d mo\u017ee potjecati i iz sumerskog emgu. U Babilonu se je ovaj naziv koristio za sve\u0107enike, mahhu.[10]<\/a><\/span><\/p>\n

        Prema Gr\u010dkom leksikonu novog zavjeta i njegovim istra\u017eivanjima, samo ime ne ozna\u010duje posebno pleme iz kojeg su se formirali sve\u0107enici kod Medijaca i Perzijanaca, nego, ovaj termin, ozna\u010dava prista\u0161e vjersko-moralne Zaratustrine nauke.[11]<\/a><\/span><\/p>\n

        \u201eU rabinskoj literaturi onog doba magom se naziva onaj koji prou\u010dava tijek zvijezda, dakle, astrolog, ili, mo\u017eda bolje astronom.\u201c[12]<\/a> Ovaj pojam mo\u017ee imati i dvostruko zna\u010denje: prvo, i to negativno, je ono koje ovom pojmu pripisuje da su oni bili obi\u010dni \u0161arlatani koji se bave praznovjerjem. Drugo, pozitivno zna\u010denje, je ono koje govori da su oni bili stru\u010dnjaci za znanost i tra\u017eitelji ljudske i religijske mudrosti.[13]<\/a> Me\u0111utim, kod proroka Daniela koristi se ovaj izraz kako bi se ozna\u010dio visoki dr\u017eavni \u010dinovnik.[14]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.2. Broj maga<\/em><\/span><\/p>\n

        Naime, njihov broj varira. Prastara predaja iz Sirije govori o dvanaestorici Maga.[15]<\/a> Me\u0111utim, i apokrifi i stara umjetnost, ali i mnogi Oci govore o trojici Maga.[16]<\/a> O tome govori i Origen,[17]<\/a> ali i Cezarije Arelatinski. No, ovaj to ne spominje zbog broja darova, ve\u0107 navodi da su bila trojica zbog tri, tada\u0161njem svijetu, poznate grupe \u010dovje\u010danstva, potomaka Noe, \u0160ema, Hama i Jafeta.[18]<\/a> Taj broj zagovaraju i sv. Leon Veliki,[19]<\/a> ali i sv. Maksim Turinski.[20]<\/a> U tekstu Evan\u0111elja se taj broj nigdje ne mo\u017ee prona\u0107i.<\/span><\/p>\n

        Ovdje se mo\u017ee spomenuti i da, prema ustaljenom prikazivanju, stari kralj Melkior je Europljanin, a mla\u0111i Baltazar kralj je iz Azije. Od kri\u017earskih ratova Ga\u0161par je postao tamnoputi kralj.[21]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.3. Imena maga<\/em><\/span><\/p>\n

        Kako ni broj, tako ni imena, Biblija ne poznaje. Tek kasnija povijest tuma\u010denja, to\u010dnije Agnellus, donosi ta imena (Ga\u0161par, Melkior, Baltazar).[22]<\/a> Ga\u0161par potje\u010de iz perzijskog i zna\u010di \u201erizni\u010dar\u201c. Melkior potje\u010de iz hebrejskog i zna\u010di \u201ekralj svjetla\u201c, Baltazar tako\u0111er potje\u010de iz hebrejskog i zna\u010di \u201eBog \u0107e pomo\u0107i\u201c ili \u201eBog neka \u010duva \u017eivot njegov\u201c. Postoji i izvedenica iz starosirijskog koja se prevodi s \u201eBog neka \u0161titi kralja\u201c.[23]<\/a> No, prema jednom autoru, imena kraljeva (Ga\u0161par, Melkior i Baltazar) su, zapravo, izvedenice iz jednog izri\u010daja, a to je \u201eChristus mansionem benedicat\u201c \u2013 \u201eKrist neka blagoslovi ovu ku\u0107u.\u201c[24]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.4. Domovina maga<\/em><\/span><\/p>\n

        3.4.1. Arabija<\/span><\/p>\n

        Za same \u017didove, \u1f00\u03bd\u03b1\u03c4\u03bf\u03bb\u1f75 (Mt 2,1) zna\u010di izlaz sunca, istok<\/em>, ozna\u010dava samu Arabiju s glavnim gradom Petra. \u201eZa \u017didove je orijent sve ono \u0161to se nalazi preko Jordana i Mrtvoga mora. Oni su iz orijenta, tj. tamo na orijentu im je domovina.\u201c[25]<\/a> \u0160to se ti\u010de crkvenih otaca, svi oni koji su tzv. palestinski Oci, sv. Justin, Epifanije, Origen, tvrde da je domovina Maga, Arabija.<\/span><\/p>\n

        3.4.2. Babilon<\/span><\/p>\n

        \u00a0Neki, kao domovinu mudraca, spominju Babilon, ali prorok Joel u 2,20 govori o Aka\u0111anima, Asircima i Babiloncima kao o sjevernim narodima, a ne da su s Istoka.[26]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.4.3. Kaldeja<\/span><\/p>\n

        Neki Oci kao domovinu maga spominju Kaldeju. \u201eSv. Maksim ih izri\u010dito naziva, u svojoj homiliji na Bogojavljenje, Kaldejcima.\u201c[27]<\/a> Ali ima i onih, poput Teodora Mopsuestijskog, koji su tvrdili da oni dolaze iz Egipta zbog Ps 72,10.[28]<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

        3.4.4. Perzija<\/span><\/p>\n

        U Mt 2,11 nalazi se sljede\u0107i izraz: \u03c0\u03b5\u03c3\u1f79\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03b5\u03ba\u1f7b\u03bd\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd \u03b1\u1f50\u03c4\u1ff7. \u03c0\u03b5\u03c3\u1f79\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 dolazi od gr\u010dakog glagola \u03c0\u1f77\u03c0\u03c4\u03c9 \u0161to zna\u010di pasti, padati,si\u0107i, sniziti se<\/em>, a \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03b5\u03ba\u1f7b\u03bd\u03b7\u03c3\u03b1\u03bd dolazi od gr\u010dkog glagola \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03ba\u03c5\u03bd\u1f73\u03c9 \u0161to zna\u010di obo\u017eavati, \u0161tovati, pokloniti se, pasti na koljena pred, pasti ni\u010dice<\/em>. Na temelju ta dva glagola mogu\u0107e je zaklju\u010diti kako magi dolaze iz Perzije ili Medije, upravo zbog na\u010dina njihova klanjanja jer je takav na\u010din poklona bio specifi\u010dan za to podneblje. U podru\u010dje Perzije smje\u0161ta ih i Klement Aleksandrijski,[29]<\/a> ali i sv. \u0106iril Aleksandrijski koji ka\u017ee da se imenom Arabija ho\u0107e ozna\u010diti Perziju.[30]<\/a> Na njihovom je tragu i jedan Antiohijac, a to je Diodor iz Tarza.[31]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.5. Slu\u017eba maga<\/em><\/span><\/p>\n

        Tertulijan ih naziva kraljevima s Istoka, tj. Istok ih je dr\u017eao skoro kao kraljeve.[32]<\/a> Tako i Leon Veliki.[33]<\/a> Me\u0111utim, Klement Aleksandrijski ih naziva tiranima.[34]<\/a> \u201eZanimljivo je to \u0161to Matej kraljevsku \u010dast pridaje samo Herodu pa mo\u017eemo slobodno misliti i da, ako su oni i bili kraljevi, sigurno bi ih Matej i tako nazvao.\u201c[35]<\/a> Sv. Justin dr\u017ei da su bili zli jer su se bavili astrologijom i praznovjerjem.[36]<\/a> Me\u0111utim, i sv. Jeronim[37]<\/a> i sv. Leon Veliki[38]<\/a> pridaju Magima naslov mudraca (mudrac ozna\u010dava onoga koji nastoji spoznati bo\u017eanske i ljudske stvari, podrijetlo i uzrok svega \u0161to postoji)[39]<\/a> i filozofa.<\/span><\/p>\n

        3.6. Kojim putem i u koje vrijeme su magi stigli u Jeruzalem?<\/em><\/span><\/p>\n

        U Mt 2,2 nalaze se dva izri\u010daja \u03b5\u1f34\u03b4\u03bf\u03bc\u03b5\u03bd i \u03c4\u03b5\u03c7\u03b8\u03b5\u1f76\u03c2. Oni se nalaze u aoristu te ozna\u010davaju jednostavnu akciju bez obzira na vrijeme i daju razumjeti da su magi vidjeli zvijezdu pred malo vremena i da se Isus tek rodio ili se tek ima, u skoro vrijeme, roditi. Zna\u010di, \u201emogu\u0107e je da su Magi pristigli u Jeruzalem i da se Isus tek tada rodio, ali je mogu\u0107e i to da je On ve\u0107 bio ro\u0111en\u201c.[40]<\/a> Tako\u0111er, izvje\u0161taj koji slijedi nakon ovoga tvrdi da je \u201eHerod jednom naredbom zapovjedio da se u Betlehemu i svoj njegovoj okolici ubije dojen\u010dad do dvije godine na ni\u017ee prema vremenu koje su mu to\u010dno ozna\u010dili mudraci\u201c.[41]<\/a> Zna\u010di, ostavlja se i prostora da su magi pristigli u Judeju nakon dvije godine, \u0161to je vrlo upitno.<\/span><\/p>\n

        \u00a0Svakako, ovo ostavlja prostora za jo\u0161 jedno pitanje. Ako su do\u0161li s Istoka, kojim putem su do\u0161li do Jeruzalema? Jo\u0161 je poznat put s Istoka iz vremena Abrahamova, a to je put preko Babilona uz rijeku Eufrat prema sjeveru do Harana, da bi se nakon toga put spustio prema jugu, to\u010dnije prema Damasku i onda prema Judeji. To je bio glavni put koji je vodio s Istoka. Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti kako u vrijeme Abrahamovo ljudi jo\u0161 nisu pripitomili deve i nisu, zbog toga, mogli putovati pustinjom. U vrijeme Isusova ro\u0111enja, deve su ve\u0107 bile pripitomljene i zato je otvorena mogu\u0107nost da su mudraci s Istoka u Jeruzalem pristigli direktno preko pustinje. Ovu teoriju zagovara i Josip Stadler koji u svojem komentaru na Matejevo evan\u0111elje tvrdi kako su Judeja i Perzija udaljene dvjesto milja, a deva na dan mo\u017ee prevaliti oko \u010detrdeset milja. To zna\u010di da su mudraci u Jeruzalem pristigli za pet, najvi\u0161e, \u0161est dana.[42]<\/a><\/span><\/p>\n

        3.7. Upozoreni u snu<\/em><\/span><\/p>\n

        \u00a0O perzijskim magima poznato je da nisu bili upu\u0107eni samo u tuma\u010denje konjunkcije zvijezda nego da su tuma\u010dili i snove. U Mt 2,12 pojavljuje se oblik \u03c7\u03c1\u03b7\u03bc\u03b1\u03c4\u03b9\u03c3\u03b8\u1f73\u03bd\u03c4\u03b5\u03c2 od glagola \u03c7\u03c1\u03b7\u03bc\u03b1\u03c4\u1f76\u03b6\u03c9 koji ozna\u010dava jednu vrstu Bo\u017ejeg upozorenja. Pasiv \u201eupu\u0107eni\u201c u Bibliji uvijek smjera na Boga. Bog je onaj koji im u njihovim snovima pokazuje pravi put. Zvjezdoznanci, na na\u010din koji razumiju, dobivaju putokaze koje potom mogu slijediti. Upozoreni u snu, magi se ne vra\u0107aju Herodu. Idu drugim putem u svoju domovinu i tako zaobilaze opasnost koja prijeti njima i Djetetu.[43]<\/a><\/span><\/p>\n

          \n
        1. Tajna zvijezde koja je mage dovela pred Kralja<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

          \u00a0\u201ePoznati su egzegeti, kakav je primjerice Rudolf Pesch, mi\u0161ljenja da je to pitanje besmisleno. Radi se o teolo\u0161koj pripovijesti koju se ne smije mije\u0161ati s astronomijom.\u201c[44]<\/a> Na takav je na\u010din razmi\u0161ljao i Ivan Zlatousti.[45]<\/a> Tako \u0107e P. Lagrange re\u0107i: \u201eO zvijezdi mudraca vi\u0161e nam mo\u017ee re\u0107i teologija od astrologije.\u201c[46]<\/a><\/span><\/p>\n

          \u00a0Ipak, s astronomskog gledi\u0161ta, kada se govori o betlehemskoj zvijezdi, mo\u017ee se do\u0107i do \u010detiri najva\u017enije hipoteze za ostvarenje te pojave, a one su: eksplozija neke zvijezde, konjunkcija planeta, zodija\u010dko svijetlo i komet. No, da bi se uop\u0107e govorilo o tome, potrebno je, ponajprije, re\u0107i ne\u0161to o shva\u0107anju zvijezda kod \u017didova i naroda na Istoku.<\/span><\/p>\n

          \u201eZvije\u017e\u0111e Riba je kod Kaldejaca znak zapada, ali kod \u017didova i po njihovoj predaji, ona je znak Mesije.\u201c[47]<\/a> Riba je \u017didovima bila znak nevinosti, opro\u0161tenja i ujedno i znak Krista dok se je \u201eJupiter u svim vremenima i kod svih naroda dr\u017eao kraljevskom zvijezdom sre\u0107e: otac, roditelj kraljeva i sve\u0107enika, donosilac mira, zdravlja i bogatstva\u201c.[48]<\/a><\/span><\/p>\n

          4.1. Konjunkcija planeta<\/em><\/span><\/p>\n

          Mnogi astronomi i razni istra\u017eiva\u010di vjeruju, me\u0111u njima je i za\u010detnik ove teorije Kepler (u vrijeme djelovanja Keplera pojavila se u zvije\u017e\u0111u Zmije nova zvijezda u blizini planeta Jupitera i Marsa, te se dogodila trostruka konjunkcija),[49]<\/a> da ja ta zvijezda bila, zapravo, trostruka konjunkcija planeta.<\/span><\/p>\n

          Kako nastaje trostruka konjunkcija? Konjunkcije se uvijek doga\u0111aju me\u0111u pokretnim nebeskim tijelima, Suncem, Mjesecom, planetima ili kometima. Konjunkcije sa Suncem mogu se te\u0161ko promatrati jer danja zvijezda sjajem nadja\u010dava sve osim Mjeseca i Venere. Za razliku od toga, zasebne polo\u017eaje u no\u0107i mo\u017ee se promatrati znatno lak\u0161e. Za trostruki susret dvaju planeta moraju se ispuniti sasvim posebni uvjeti. Svaki planet u opoziciji prema Suncu prolazi prividnom petljom na nebu. Prividno se ispred zvijezda kre\u0107e u smjeru istoka. Tijekom vremena zaustavlja se i vra\u0107a u smjeru zapada. Opozicija astronomski zna\u010di da se planet, gledan sa Zemlje, nalazi na suprotnoj strani Sunca. Tako se izmjenjuju izlasci i zalasci planeta s izla\u017eenjem ili zala\u017eenjem Sunca: ako Sunce izlazi, planet zalazi; ako planet izlazi, Sunce zalazi. Taj poseban polo\u017eaj on dosti\u017ee otprilike na sredini prividne petlje na nebu. Planet odlazi jo\u0161 dalje na zapad kako bi potom opti\u010dki opet stao i promijenio smjer kretanja prema istoku. \u0160to je manja udaljenost planeta od Zemlje, to je ve\u0107e njegovo prividno kretanje ispred nepomi\u010dnih zvijezda. Zbog toga planet Jupiter \u010dini ve\u0107u opozicijsku petlju od Saturna. Ako Jupiter upravo za vrijeme faze opozicije \u201epretje\u010de\u201c Saturn, tad mo\u017ee do\u0107i do trokratnog susreta ovih dvaju planeta na nebu.<\/span><\/p>\n

          Pojedini planet na svom putovanju zvjezdanim nebom mo\u017ee prividno ostati ispod zvijezda. Saturn i Jupiter su to i u\u010dinili 7. godine prije Krista. No, zvijezda ne mo\u017ee tako uputiti na neki odre\u0111eni grad, a pogotovo ne na pojedinu ku\u0107u.[50]<\/a> Trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna u zvije\u017e\u0111u Riba javlja se rijetko, u prosjeku jedan jedini put u tisu\u0107u godina.[51]<\/a> Prema nekima se prva dogodila krajem svibnja 7. godine pr. Kr. Druga je bila 19. rujna. Tre\u0107a se dogodila 1. prosinca. Hontheim ka\u017ee da su se konjunkcije dogodile 29. svibnja, 4. listopada i 5. prosinca. Ali autori, poput Innitzera, se ne sla\u017eu u vezi tih datuma. Kepler govori o konjunkciji u lipnju, kolovozu i prosincu.[52]<\/a><\/span><\/p>\n

          \u201eKonjunkcija Jupitera i Saturna bila je zapa\u017eena na vi\u0161e mjesta pa tako i u Mezopotamiji, \u0161to svjedo\u010di i prona\u0111eni natpis pisan klinastim pismom.\u201c[53]<\/a><\/span><\/p>\n

          Me\u0111utim, konjunkciji ne ide u prilog to \u0161to Matej ka\u017ee da su magi u Mt 2,2 vidjeli \u03c4\u1f78\u03bd \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1\u03b1, tj. samo jednu zvijezdu, a nikako konjunkciju, zodija\u010dki znak ili skup zvijezda. Na ovo se nadovezuje jedan znanstvenik Gerhardt koji ka\u017ee da \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1 redovito ozna\u010dava samo jednu zvijezdu, a \u1f04\u03c3\u03c4\u03c1\u03bf\u03bd ozna\u010dava skup, sastav, cijelo zvije\u017e\u0111e.[54]<\/a><\/span><\/p>\n

          Tako\u0111er, postavlja se pitanje, kako je to zvijezda mogla i\u0107i pred mudracima. Odgovor se mo\u017ee nalaziti u Mt 2,9. Naime \u03c0\u03c1\u03bf\u1fc6\u03b3\u03b5\u03bd dolazi od gr\u010dkog glagola \u03c0\u03c1\u03bf\u1f71\u03b3\u03c9 \u0161to zna\u010di voditi, i\u0107i prije, povesti, prethoditi,<\/em> itd. Ovaj glagol mo\u017ee zna\u010diti i onoga koji do\u0111e na neko mjesto prije drugoga, a da ne stupa, ne ide neposredno pred njim.<\/span><\/p>\n

          4.2. Zodija\u010dko svijetlo<\/em><\/span><\/p>\n

          Konradin Ferrari d`Occhieppo kao posljednji znak iscrpno opisuje kako je zvjezdoznancima u potrazi za pravim mjestom i \u0161talicom u pomo\u0107 priteklo zodija\u010dko svjetlo. Kod zodija\u010dkog svjetla rije\u010d je o svjetlosnom fenomenu me\u0111uplanetarne pra\u0161ine. Oko Sunca i planeta u svemiru se nalazi prsten pra\u0161ine. U uobi\u010dajenim okolnostima od toga se ne mo\u017ee vidjeti ni\u0161ta. No, ako Sunce za\u0111e dovoljno daleko pod horizont i no\u0107 se potpuno spusti, tad se sun\u010devo svjetlo, koje se reflektira od te pra\u0161ine, mo\u017ee opa\u017eati jo\u0161 satima kao fini trak svjetla. Taj trak je prema Suncu svjetliji i ima difuzan trokutasti oblik \u010dija je uska baza na horizontu, a vrh pokazuje u ekliptiku staze Sunca, Mjeseca i planeta. Mo\u017ee se vidjeti samo u podru\u010djima koja ne rasvjetljuju umjetni izvori svjetlosti. Sa zodija\u010dkim svjetlom na nebu zvjezdoznancima je sigurno izgledalo kao da iz Jupitera i Saturna izlazi svjetlo koje pokazuje Betlehem, a time i pravo mjesto.[55]<\/a><\/span><\/p>\n

          4.3. Komet<\/em><\/span><\/p>\n

          Enciklopedijski biblijski priru\u010dnik ovako govori o ovoj pojavi: \u201ePostoji samo jedan astronomski predmet koji zadovoljava opis iz Mt, a to je komet s dugim repom!\u201c[56]<\/a> O kometu je govorio i Origen u djelu Contra Celsum<\/strong>.[57]<\/a> Komet najprije sjaji, zatim se sakrije, a nakon nekog vremena, redovito iza vi\u0161e mjeseci uka\u017ee se na protivnoj strani horizonta na veliko iznena\u0111enje opa\u017ealaca. Tako je npr. Halleyev komet vi\u0111en 1910. a bio je vi\u0111en i u Palestini 12. g. pr. Kr.[58]<\/a><\/span><\/p>\n

            \n
          1. Za\u0161to su se magi uputili u Jeruzalem (\u017didovi zvijezdu nisu ni primijetili)?<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

            Iako \u017didovi zvije\u017e\u0111e Riba promatraju kao znak Mesije, ipak, ne bave se astronomijom i astrologijom. \u201e\u017didovi nisu bili skloni astrologiji. Njima uop\u0107e ne pada na pamet da na nebu tra\u017ee nekakav znak. Ako se na nebu iznad Jeruzalema ne\u0161to i moglo vidjeti to njih nije interesiralo.\u201c[59]<\/a><\/span><\/p>\n

            I Perzijanci, ali i ostali narodi na Istoku bili su vrsni poznavatelji neba, tj. nije nepoznato da su se svi oni bavili astronomijom.[60]<\/a> Ali, postavlja se pitanje za\u0161to su se magi uputili u Jeruzalem? Ako je i bilo zvijezde, oni su je vidjeli, ali \u0161to ih je potaknulo na put u Jeruzalem? Mo\u017eda su poznavali \u017eidovske spise. Bilo kako bilo, apokrifi prvih kr\u0161\u0107anskih stolje\u0107a opisuju kako i za\u0161to su se magi uputili u Jeruzalem.<\/span><\/p>\n

            5.1. Apokrifi<\/em><\/span><\/p>\n

            Va\u017eno je napomenuti kako su apokrifi, kao i kanonske knjige, pisani u kasnijim desetlje\u0107ima kr\u0161\u0107anstva. Apokrifi su djela raznih kr\u0161\u0107anskih autora koji su htjeli dati jednu svoju refleksiju na Isusa, a pritom je, u mnogim apokrifima, mnogo radila i ljudska ma\u0161ta.<\/span><\/p>\n

            \u00a0Tako jedan apokrif[61]<\/a> iz \u010detvrtog stolje\u0107a pisan na sirskom jeziku donosi jedan opis ovome doga\u0111aju: U hramu Junone glavnog perzijskog grada tra\u017eio je kralj Cir tuma\u010denje nekoga sna. Ondje je saznao, da je sve\u0107enik Papucije usnio jednaki san. Naime, bo\u017eanstva, koja se \u0161tuju u onomu hramu, objavila su, da je Junona, majka bogova, one no\u0107i rodila \u010dudesno dijete. Junona se naziva i drugim imenom Izvor. Svi znakovi drugih bo\u017eanstva u onomu hramu popadali su odmah sami po sebi na zemlju. Dok je Papucije ovo pripovijedao, ugleda kralj, kako je sjajna zvijezda zasjala kao kruna nad glavom bo\u017eanske rodilje. Zvijezda sama nagovori Junonu ovim \u010dudnim rije\u010dima: Gospo\u0111o Izvor, mene je k tebi poslalo Veliko Sunce, da ti poslu\u017eujem i objavim na\u0161 \u010disti brak, o najve\u0107a majko i zaru\u010dnice jednoga troimenog bo\u017eanstva. Dijete ro\u0111eno od tebe zvat \u0107e se Po\u010detak i Svr\u0161etak, po\u010detak spasa, a svr\u0161etak propasti. Kralj prestra\u0161en ovim vi\u0111enjem zapovijedi svojim doglavnicima, da sakupe sve mudrace kraljevstva. Oni se odmah sastanu i kad su vidjeli, \u0161to se dogodilo, ka\u017eu: O kralju, kraljevski porod, pun bo\u017eanskoga duha, ugledao je svjetlo vje\u010dnog upravitelja neba i zemlje. Izvor je Myria, k\u0107i betlehemskog Izvora. Ova kruna nad glavom bo\u017eanske rodilje znak je kraljevskog ro\u0111enja, a sama je zvijezda znak i glasnik \u010dudesa, koja su se dogodila na zemlji. U Judeji je ustalo kraljevstvo, koje \u0107e uni\u0161titi sve \u017eidovske spomenike. Onaj koji se sada pojavio, jer je prastarog roda, otjerat \u0107e sve mla\u0111e s njihovih mjesta. O kralju, po\u0161alji u Jeruzalem i na\u0107i \u0107e\u0161 Pomazanika Svemogu\u0107ega Boga u tijelu i \u017eena ga dr\u017ei u svomu tjelesnom naru\u010dju. A zvijezda je ostala nad Izvorom, koji je bio prozvan bo\u017eanski. Kada su magi otputovali, uputila se s njima i zvijezda. Krist, koji je kao dje\u010dak sjedio na zemlji, igrao se i smje\u0161kao im se, imao je po izjavi majke dvije godine\u2026[62]<\/a><\/span><\/p>\n

            5.2. Proro\u010danstvo Zaratustre o magima i Mesiji<\/em><\/span><\/p>\n

            Klement Aleksandrijski[63]<\/a> ka\u017ee da su Magi unaprijed navijestili ro\u0111enje Spasitelja. Sam Klement kao i mnogi sirski pisci prvih stolje\u0107a govore o Zaratustri kao proroku, donose neko njegovo proro\u010danstvo o Mesiji i uspore\u0111uju ga sa Ilijom i Ezekielom, ali ponajvi\u0161e s Bileamom, koji je tako\u0111er bio iz progonstva i prorokovao o Mesiji. Po kasnijim spisima pisaca iz sedmoga do desetoga stolje\u0107a, koji se bave Zaratustrinim proro\u0161tvom, saznajemo: Zaratustra, sjede\u0107i uz vrelo vode, pou\u010dava svoja tri u\u010denika Gu\u0161tapa, Sasana, Mahmana i ka\u017ee im: \u010cujte, jer vam namjeravam otkriti presvetu tajnu o velikom kralju, koji \u0107e do\u0107i na svijet. Prije svr\u0161etka i uni\u0161tenja svega za\u010det \u0107e djevica sina bez \u010dovje\u010djega posredovanja. Poslije sveta \u017eivota i spasonosnoga nau\u010davanja umrijet \u0107e za ljude. Ali \u0107e opet do\u0107i slavan s velikom vojskom na svijetlim oblacima. Ja sam on, on je ja, on je u meni, a ja u njemu. Njegov \u0107e dolazak najaviti nebeski znaci. Zato neka u\u010denici promatraju tok neba i bdiju i kada se ka\u017ee njegov znak, neka idu, da mu se poklone i prinesu mu darove, da ne poginu od njegova ma\u010da.[64]<\/a><\/span><\/p>\n

              \n
            1. Doga\u0111aj s magima ima teolo\u0161ki zna\u010daj pretkazivanja<\/strong><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

              Va\u017eno je napomenuti (\u0161to je u Uvodu ve\u0107 nazna\u010deno) kako pripovijesti iz Isusova djetinjstva ne mogu imati biografsku ili povijesnu nakanu.[65]<\/a> Ali, ako se govori o teologiji koju je mogu\u0107e izvu\u0107i iz ovih redaka to ne zna\u010di, nu\u017eno, da se \u017eeli negirati doga\u0111aj koji se dogodio.<\/span><\/p>\n

              6.1. Bileamovo proro\u010danstvo (Br 24,17)<\/em><\/span><\/p>\n

              \u201eVidim ga, ali ne sada: motrim ga, al` ne iz blizine: od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela \u017eezlo se di\u017ee. On Moabu razbija bokove i svu djecu \u0160etovu zatire!\u201c<\/em><\/span><\/p>\n

              Ovo Bileamovo proro\u010danstvo mo\u017ee se itekako povezati sa pojavom zvijezde u vrijeme ro\u0111enja Isusa Krista. Naime, \u201ezgoda o Mojsiju dolazi pred o\u010di kada zli vladar (faraon, Herod) poku\u0161ava pobiti svu mu\u0161ku djecu (\u017didova, Betlehemaca) od kojih se samo jedan spa\u0161ava i postaje spasitelj svog naroda. Mudraci pridonose paralelizmu s Mojsijem: jer prema \u017eidovskim legendama Isusova vremena faraon je primao informacije od mudrih ljudi. Jednako tako, kako je Mojsije vodio Izrael kroz Transjordaniju, zli kralj Balak pozvao je Bileama (kojeg Filon naziva magos) s Istoka da prokune Izraela; ali umjesto toga ovaj je vidio zvijezdu davidovskog kralja kako se uzdi\u017ee na nebu (Br 22-24)\u201c.[66]<\/a><\/span><\/p>\n

              Da su Izraelci o\u010dekivali Mesiju, znao je gotovo cijeli Istok. I drugi su narodi o\u010dekivali Mesiju, kao nekakvog, jakog kralja. Ve\u0107 se spominjao Zaratustra, iako kroz prizmu apokrifa, koji je stvorio jedan nauk i proro\u010danstvo o Mesiji. Tako\u0111er, babilonski su magi po polo\u017eaju i kretanju zvijezda unaprijed prorokovali mnoge doga\u0111aje u Palestini.<\/span><\/p>\n

              Sada, pitanje je, kako su magi, kad su stigli u Jeruzalem, znali da je zvijezda znak Mesije, tj. oni ka\u017eu: \u201e\u03b5\u1f34\u03b4\u03bf\u03bc\u03b5\u03bd \u03b3\u1f70\u03c1 \u03b1\u1f50\u03c4\u03bf\u1fe6 \u03c4\u1f78\u03bd \u1f00\u03c3\u03c4\u1f73\u03c1\u03b1\u201c (vidjesmo zvijezdu njegovu). Dobro promatraju\u0107i tekstove mogu\u0107e je uvidjeti kako izme\u0111u zvijezde Bileamove iz Br i zvijezde koja se pojavila kod Kristova ro\u0111enja nema direktnog odnosa. Jer zvijezda Bileamova proro\u010danstva zna\u010di samu osobu Mesije, a zvijezda Isusova ro\u0111enja je materijalan predmet, koji magima javlja Kristovo ro\u0111enje. Mogu\u0107e je, zato, i ovu zvijezdu koja se pojavila za vrijeme Kristova ro\u0111enja promatrati kao samog Krista. Krist je ta zvijezda \u2013 ni ta opcija nije isklju\u010dena.[67]<\/a><\/span><\/p>\n

              6.2. Zna\u010denje Jeruzalema u ovoj pripovijesti<\/em><\/span><\/p>\n

              \u201eOduvijek je privla\u010dila pozornost \u010dinjenica da se magi zaustavljaju u Jeruzalemu. Me\u0111utim, sasvim je prirodno da oni najprije idu u prijestolnicu, budu\u0107i da se radi o ro\u0111enju va\u017ene li\u010dnosti pa \u010dovjek spontano misli da se takve stvari doga\u0111aju u prijestolnici, a ne u nekom drugom mjestu.\u201c \u201eTako\u0111er, treba imati u vidu kako je za cijelo ovo Matejevo poglavlje zna\u010dajna unutarnja knji\u017eevna povezanost. Autor je smatrao dovesti mage u Jeruzalem da u\u010dini razumljivim sljede\u0107e tri \u010dinjenice: da se Mesija morao roditi u Betlehemu; da tiranin progoni Mesiju; da je Mesija morao bje\u017eati u Egipat.\u201c[68]<\/a> I sv. Jeronim ovome nadodaje: \u201eZnak pak zvijezde dovodi mudrace u Judeju da sve\u0107enici, zapitani od mudraca gdje se Krist ima roditi, budu bez isprike glede njegova dolaska.\u201c[69]<\/a><\/span><\/p>\n

              6.3. Poklon maga, tj. pogana<\/em><\/span><\/p>\n

              \u00a0\u201eIsusova svjetlost po\u010dinje obasjavati pogane![70]<\/a> Nije samo Izrael pozvan k Djetetu. I puci \u2013 ne\u017eidovi \u2013 ljudi koji nisu poznavali objave izabranog naroda ulaze u krug pomilovanih i spa\u0161enih!\u201c[71]<\/a> Svi oni dolaze u Obe\u0107anu zemlju. A ta Obe\u0107ana zemlja nije neki teritorij, neko to\u010dno odre\u0111eno mjesto, nego je to ono mjesto gdje boravi Gospodin. To je ono mjesto na koje je i zvijezda odvela mudrace.[72]<\/a> U mudracima \u201egledamo tipi\u010dne Isto\u010dnjake, njihov postupak, njihovu velikodu\u0161nost\u201c.[73]<\/a> \u201eU tijelu se klanjaju Rije\u010di, Mudrosti u nijemosti, Snazi u slabosti i u istinitome \u010dovjeku Gospodinu slave. Da pak izraze tajnu svoje vjere i razumijevanja, darovima iskazuju \u0161to vjeruju srcima.\u201c[74]<\/a> \u201eOtvorili su blago svoje i obdari\u0161e dijete zlatom (usp. Iz 60,10; 1 Kr 9,28), tamjanom (usp. Jr 6,20) i smirnom (usp. 1 Kr 10,2). Kr\u0161\u0107ani su kasnije u zlatu gledali dar Kristu kao kralju, tamjan kao Bogu, a smirnu kao \u010dovjeku. Smirna se upotrebljavala u Egiptu i u Izraelu za pomazivanje mrtvih. Bilo je to priznanje da je netko smrtan \u010dovjek. Tamjan se je od pradavnine upotrebljavao u hramskoj slu\u017ebi. Palio se na \u010dast Bogu ili bogovima. Zlato je ugodno svjetlucalo pred kraljevskim o\u010dima i slu\u017eilo kraljevima \u2013 i drugim bogata\u0161ima \u2013 za razne svrhe. Tako su mudri ljudi iskazali svoju vjeru, donijev\u0161i zlato iz daljine.\u201c[75]<\/a> \u201eSvjesno su u jedinstvu \u010dastili bo\u017eansku i ljudsku narav jer u mo\u0107i nije bilo razli\u010dito \u0161to je bilo vlastito u bitima.\u201c[76]<\/a><\/span><\/p>\n

              \u201eNa kraju je va\u017eno napomenuti sljede\u0107e: \u201eIsus je odba\u010den od svojih, a prihva\u0107en od tu\u0111ih; nagovije\u0161ta se novi Bo\u017eji narod. Iza kako se objavio svijetu siromaha (pastiri: Lk 2,8-20), Isus se objavljuje poganskom svijetu; on je svijetlo naroda.\u201c[77]<\/a> I da, mudraci na kraju odo\u0161e u svoju zemlju drugim putem, tj. susret s Kristom nikada \u010dovjeka ne mo\u017ee ostaviti ravnodu\u0161nim i ne dozvoljava mu da ostane na istom gre\u0161nom putu ve\u0107 poti\u010de \u010dovjeka na novi \u017eivot.<\/span><\/p>\n

              6.4. Zna\u010denje Betlehema u ovoj pripovijesti<\/em><\/span><\/p>\n

              \u201eBetlehem je mjesto ro\u0111enja kralja Davida. Tijekom pripovijesti teolo\u0161ko zna\u010denje ovog mjesta osvijetlit \u0107e jo\u0161 izravnije u odgovoru koji pismoznanci daju na Herodovo pitanje o mjestu gdje se Mesija trebao roditi. \u010cinjenica da se zemljopisni polo\u017eaj Betlehema pobli\u017ee odre\u0111uje dodatkom \u201ejudejski\u201c mo\u017eda bi u sebi mogla nositi i teolo\u0161ku nakanu. U Jakovljevu blagoslovu patrijarh proro\u010dki govori svojemu sinu Judi: \u201eOd Jude \u017eezlo se kraljevsko, ni palica vladala\u010dka od nogu njegovih udaljiti ne\u0107e dok ne do\u0111e onaj kome pripada \u2013 kome \u0107e se narodi pokoriti\u201c (Post 49,10). U pripovijesti u kojoj je rije\u010d o dolasku kona\u010dnog Davida, novoro\u0111enoga \u017eidovskog kralja koji \u0107e spasiti sve narode, ovo se proro\u0161tvo na neki na\u010din mo\u017ee \u010duti u pozadini.\u201c[78]<\/a><\/span><\/p>\n

              Zaklju\u010dak<\/strong><\/span><\/p>\n

              Ovaj rad je smjerao k tome da poka\u017ee neke pretpostavke (ne dokaze) kojima su razni autori poku\u0161ali iznijeti \u0161to je, zapravo, Matej, navodno, htio re\u0107i svojom prispodobom u Mt 2,1-12.<\/span><\/p>\n

              Neki su tvrdili da je to midra\u0161 sastavljen na temelju biblijskih tekstova (npr. Br 24,17; Iz 60,6), drugi, da ima nekih dijelova koji su istiniti (npr. da su se magi poklonili Kralju), ali i da ima nekih dijelova koji su izmi\u0161ljeni (npr. betlehemska zvijezda). Me\u0111utim, mnogi su egzegeti i istra\u017eiva\u010di ovog teksta prou\u010davali ovaj tekst s nakanom da su, upravo oni, u pravu. Tako je ovaj tekst \u201eizrodio\u201c mno\u0161tvo ideja i hipoteza.<\/span><\/p>\n

              Ovaj sam rad pisao ne zastupaju\u0107i nijedno stajali\u0161te, mi\u0161ljenje, ve\u0107 da poku\u0161am predo\u010diti mno\u0161tvo, tj. paletu svih tih mi\u0161ljenja. Ipak, nakana nije bila samo iznositi hipoteze, nego, u skladu s ovim kolegijem, i teolo\u0161ki se osvrnuti na poruku koja proizlazi iz ove pripovijesti (Mt 2,1-12). Me\u0111utim, i u teolo\u0161kom razlaganju svaki autor iznosi svoje mi\u0161ljenje, ali, ipak, manje raznovrsnije, tj. vi\u0161e se sla\u017eu nego odmi\u010du jedan od drugoga kao \u0161to je to bio slu\u010daj u znanstvenim poku\u0161ajima razlaganja ove pripovijesti. Iako, kao \u0161to je to nekoliko puta u radu spomenuto, pripovijesti iz Isusova djetinjstva ne mogu imati biografsku ili povijesnu nakanu, one, ipak, ne pori\u010du da se to uistinu dogodilo. Tako\u0111er, i razum ima svoje granice te se tu otvara mogu\u0107nost vjeri, tj. mo\u017ee se dopustiti da vjera osvijetli ono \u0161to je razum htio ograni\u010diti.<\/span><\/p>\n

              Zato, kod prou\u010davanja Svetog pisma, ne smije se hrliti ni u jednu krajnost jer, ako sve mo\u017eemo znanstveno objasniti, to bi onda bilo vulgarno bezbo\u017eni\u0161tvo. A, opet, treba paziti i na brzoplete odgovore utemeljene samo na vjeri. To bi bila zatucana religioznost. Ve\u0107, bje\u017ee\u0107i i od racionalizma, ali i od fideizma, treba uto\u010di\u0161te prona\u0107i u razumnosti vjere.<\/span><\/p>\n

              fra Josip Sedlar<\/span><\/p>\n

              _________________________________<\/p>\n

              [1]<\/a> Bonaventura DUDA, U plemenitu srcu<\/em>, Zagreb, 1990., 69.<\/span><\/p>\n

              [2]<\/a> Bonaventura DUDA, Sija\u010d je Sin \u010dovje\u010dji<\/em>, Zagreb 1989., 65.<\/span><\/p>\n

              [3]<\/a> Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta. Bog s nama<\/em>, Zagreb, 1990., 208.<\/span><\/p>\n

              [4]<\/a> usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova I<\/em>, Zagreb \u2013 Sarajevo, 1984., 42.<\/span><\/p>\n

              [5]<\/a> usp. Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet<\/em>, Zagreb, 1975., 163.<\/span><\/p>\n

              [6]<\/a> usp. Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet<\/em>, 161.<\/span><\/p>\n

              [7]<\/a> usp. Isto<\/em>, 164.<\/span><\/p>\n

              [8]<\/a> usp. Isto<\/em>, 178.<\/span><\/p>\n

              [9]<\/a> usp. Isto<\/em>, 178-179.<\/span><\/p>\n

              [10]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, Zagreb, 1941., 13.<\/span><\/p>\n

              [11]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 14.<\/span><\/p>\n

              [12]<\/a> Isto<\/em>, 14.<\/span><\/p>\n

              [13]<\/a> usp. Lorenzo ZANI, Guidati dalla stella. Il viaggio pasquale dei Magi<\/em>, Milano, 2<\/sup>2010., 15.<\/span><\/p>\n

              [14]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 14.<\/span><\/p>\n

              [15]<\/a> usp. Isto<\/em>, 18.<\/span><\/p>\n

              [16]<\/a> usp. Isto<\/em>, 19.<\/span><\/p>\n

              [17]<\/a> usp. ORIGENIS, Homiliae in Genesim, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, XII, Pariz, 1857., 238.<\/span><\/p>\n

              [18]<\/a> usp. AUGUSTINUS, Appendix tomi quinti, u: Patrologia Latina<\/em>, XXXIX, Pariz, 1841., 2018.<\/span><\/p>\n

              [19]<\/a> usp. Leonus MAGNUS, Sermones, u: Patrologia Latina<\/em>, LIV, Pariz, 1846., 235.<\/span><\/p>\n

              [20]<\/a> usp. Maximi TAURINENSIS, Homilia XVII. De Epiphania Domini I., u: Patrologia Latina<\/em>, LVII, Pariz, 1847., 259.<\/span><\/p>\n

              [21]<\/a> usp. Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, Zagreb, 2011., 87.<\/span><\/p>\n

              [22]<\/a> usp. Agnelli ABBATIS s. Marie ad Blachernas, Liber pontificalis, pars II., u: Patrologia Latina<\/em>, CVI, Pariz, 1851., 620.<\/span><\/p>\n

              [23]<\/a> usp. Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, 53.<\/span><\/p>\n

              [24]<\/a> usp. Isto<\/em>, 82.<\/span><\/p>\n

              [25]<\/a> Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 15.<\/span><\/p>\n

              [26]<\/a> usp. Isto<\/em>, 15.<\/span><\/p>\n

              [27]<\/a> Isto<\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

              [28]<\/a> usp. Isto<\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

              [29]<\/a> usp. Clemens ALEXANDRINUS, Stromatum, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, VIII, Pariz, 1857., 778.<\/span><\/p>\n

              [30]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

              [31]<\/a> usp. Isto<\/em>, 16.<\/span><\/p>\n

              [32]<\/a> usp. TERTULIANUS, Liber adversus Judaeos, u: Patrologia Latina<\/em>, II, Pariz, 1844., 637.<\/span><\/p>\n

              [33]<\/a> usp. Leonus MAGNUS, Sermones, u: Patrologia Latina<\/em>, LIV, 237.<\/span><\/p>\n

              [34]<\/a> usp. Clemens ALEXANDRINUS, Stromatum, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, VIII, 777.<\/span><\/p>\n

              [35]<\/a> Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 20.<\/span><\/p>\n

              [36]<\/a> usp. JUSTINUS, Dialogus cum Tryphone Judaeo, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, VI, Pariz, 1857., 660.<\/span><\/p>\n

              [37]<\/a> usp. HIERONYMUS, Commentariorum in Danielem prophetam, u: Patrologia Latina<\/em>, XXV, Paris, 1845., 498.<\/span><\/p>\n

              [38]<\/a> usp. Leonus MAGNUS, Sermones, u: Patrologia Latina<\/em>, LIV, 240.<\/span><\/p>\n

              [39]<\/a> usp. Stjepan KU\u0160AR, Mudrac, u: Op\u0107i religijski leksikon<\/em>, Adalbert Rebi\u0107 (ur.), Zagreb, 2002., 608.<\/span><\/p>\n

              [40]<\/a> Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 67.<\/span><\/p>\n

              [41]<\/a> Euzebije CEZAREJSKI, Crkvena povijest<\/em>, Split, 2004., 230.<\/span><\/p>\n

              [42]<\/a> usp. Josip STADLER, Sveto evan\u0111elje po Mateju<\/em>, Sarajevo, 1895., 25-26.<\/span><\/p>\n

              [43]<\/a> usp. Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, 55.<\/span><\/p>\n

              [44]<\/a> Joseph RATZINGER, Djetinjstvo Isusovo<\/em>, Split, 2012., 112.<\/span><\/p>\n

              [45]<\/a> usp. Joseph RATZINGER, Djetinjstvo Isusovo<\/em>, 112.<\/span><\/p>\n

              [46]<\/a> Celestin TOMI\u0106, Isus iz Nazareta. Bog s nama<\/em>, 213.<\/span><\/p>\n

              [47]<\/a> Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 44.<\/span><\/p>\n

              [48]<\/a> Isto<\/em>, 44.<\/span><\/p>\n

              [49]<\/a> usp. Isto<\/em>, 38.<\/span><\/p>\n

              [50]<\/a> usp. Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, 54.<\/span><\/p>\n

              [51]<\/a> usp. Isto<\/em>, 63-65.<\/span><\/p>\n

              [52]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 40.<\/span><\/p>\n

              [53]<\/a> Isto<\/em>, 38.<\/span><\/p>\n

              [54]<\/a> usp. Isto<\/em>, 54-55.<\/span><\/p>\n

              [55]<\/a> usp. Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, 68-70.<\/span><\/p>\n

              [56]<\/a> Colin HUMPHREYS, Der Stern von Betlehem, u: Das grosse Handbuch zur Bibel<\/em>, Pat i Davd Alexander (ur.), Stuttgart, 2001., 553.<\/span><\/p>\n

              [57]<\/a> usp. ORIGENES, Contra Celsum libri octo, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, XI, Pariz, 1857.<\/span><\/p>\n

              [58]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 47.<\/span><\/p>\n

              [59]<\/a> Christoph GERHARD, Astronomija i duhovnost: zvijezda betlehemska<\/a><\/em>, 51.<\/span><\/p>\n

              [60]<\/a> usp. Luigi PARETI \u2013 Paolo BREZZI \u2013 Luciano PETECH, Historija \u010dovje\u010danstva: Kulturni i nau\u010dni razvoj. Stari svijet<\/em>, Leonard Woolley (ur.), I, Zagreb, 1966., 415-420.<\/span><\/p>\n

              [61]<\/a> usp. Julius AFRICANUS, Africani narratio de iis quae Christo nato in Persia acciderunt, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, X, Pariz, 1857., 99-108.<\/span><\/p>\n

              [62]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 30-31.<\/span><\/p>\n

              Ovo je djelo pripomoglo kod prijevoda ovog teksta.<\/span><\/p>\n

              [63]<\/a> usp. Clemens ALEXANDRINUS, Stromatum, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, VIII, 777.<\/span><\/p>\n

              [64]<\/a> usp. Clemens ALEXANDRINUS, Stromatum, u: Patrologiae. Cursus completus. Patrum Graecorum<\/em>, VIII, 777. Ovo je djelo pripomoglo kod prijevoda ovog teksta.<\/span><\/p>\n

              [65]<\/a> usp. Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova I<\/em>, 42.<\/span><\/p>\n

              [66]<\/a> Raymond E. BROWN, Uvod u Novi zavjet<\/em>, Zagreb, 2008., 174.<\/span><\/p>\n

              [67]<\/a> usp. Nikola \u017dUVI\u0106, Zvijezda Mudraca prilikom konjunkcije Jupitera i Saturna 1940\/41<\/a><\/em>, 49-53.<\/span><\/p>\n

              [68]<\/a> Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova I<\/em>, 43.<\/span><\/p>\n

              [69]<\/a> JERONIM, Tuma\u010denje Matejeva evan\u0111elja<\/em>, Makarska, 1996., 100.<\/span><\/p>\n

              [70]<\/a> usp. Lorenzo ZANI, Guidati dalla stella. Il viaggio pasquale dei Magi<\/em>, 74.<\/span><\/p>\n

              [71]<\/a> Mijo \u0160KVORC, Isus \u2013 Spasitelj. \u017divotni put i tajna osobe<\/em>, Zagreb, 1998., 33.<\/span><\/p>\n

              [72]<\/a> usp. Lorenzo ZANI, Guidati dalla stella. Il viaggio pasquale dei Magi<\/em>, 33.<\/span><\/p>\n

              [73]<\/a> Mijo \u0160KVORC, Isus \u2013 Spasitelj. \u017divotni put i tajna osobe<\/em>, 35.<\/span><\/p>\n

              [74]<\/a> Leon VELIKI, Govori<\/em>, Makarska, 1993., 280.<\/span><\/p>\n

              [75]<\/a> Mijo \u0160KVORC, Isus \u2013 Spasitelj. \u017divotni put i tajna osobe<\/em>, 35.<\/span><\/p>\n

              [76]<\/a> Leon VELIKI, Govori<\/em>, 280.<\/span><\/p>\n

              [77]<\/a> Augustin AUGUSTINOVI\u0106, Povijest Isusova I<\/em>, 43.<\/span><\/p>\n

              [78]<\/a> Joseph RATZINGER, Djetinjstvo Isusovo<\/em>, 104-105.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

              “Bogojavljenje je poslije Uskrsa najstariji blagdan kr\u0161\u0107anstva.\u201c[1] Kada se ovaj odlomak, poklon maga, \u010dita na samu svetkovinu Bogojavljenja, tada mu prethodi jedno \u010ditanje iz proroka Izaije. Upravo se tu nalazi jedna mala uvertira u evan\u0111elje koje slijedi. \u201eJeruzalem, prijestolnica Izraela, Bo\u017ejeg naroda, postaje sredi\u0161tem okupljanja svih \u2013 u miru pobra\u0107enih \u2013 naroda svijeta. Doista, grandiozna … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":546,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-teologija-i-filozofija"],"views":3711,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}