Jedan od bitnih aspekata borbe “protiv tijela” kod \u010dovjeka, gledano u vidu razvoja duhovnog \u017eivota, jest “strah od trpljenja” (eng. “horror of suffering”). O \u010demu se radi? Strah od trpljenja jedan je od velikih prepreka za rast u duhovnom \u017eivotu. Ovdje nagla\u0161avam velikih jer, prema vrsnim poznavateljima duhovnog \u017eivota, ve\u0107ina ljudi zastane na putu rasta u duhovnom \u017eivotu upravo zbog ove prepreke. Nu\u017ena stvar za ostvarenje vrhunaca osobne svetosti je nadila\u017eenje straha od trpljenja. Prema sv. Tereziji Avilskoj to je apsolutno nezamjenjiv uvjet za dostizanje savr\u0161enosti. Radikalno govori autor knjige na kojoj se temelji ovaj \u010dlanak, dominikanac Antonio Royo Marin, kada ka\u017ee da se svatko tko nema ovakav duh mo\u017ee odre\u0107i svetosti jer ju nikada ne\u0107e dosti\u0107i. Ova izjava potkrijepljena je nebrojenim primjerima svetaca kroz povijest. Ovdje se radi o vrlo ozbiljnoj stvari.<\/p>\n
Nu\u017enost trpljenja<\/strong><\/p>\n Royo Marin zapo\u010dinje pokazivanjem nu\u017enosti trpljenja u \u010dovjekovom \u017eivotu. Kao udovi Tijela Kristova, nadopunjamo \u0161to nedostaje patnjama Kristovim, kako ka\u017ee sv. Pavao. To se ostvaruje \u010dovjekovim sudjelovanjem u vlastitom otkupljenju. Posve\u0107enje se sastoji u sve tje\u0161njem sjedinjenju s Kristom, mo\u017eemo re\u0107i “kristifikaciji”. \u010covjek koji je dostigao vlastitu svetost postaje drugi Krist. Temeljni citat iz Svetog Pisma koji govori o trpljenju jest sami Kristov poziv: “Ho\u0107e li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri\u017e i neka ide za mnom.” (Mt 16:24). To je jedini put. Krist nam ga je dao i svojim \u017eivotom pokazao. Autor nagla\u0161ava kako “nema posve\u0107enja bez raspe\u0107a s Kristom”. Svi sveci su krvarili. Sv. Ivan od Kri\u017ea pi\u0161e sna\u017ene rije\u010di koje opominju mnoge koji danas poku\u0161avaju do\u0107i do Krista bez kri\u017ea: “Ako te u bilo koje vrijeme, moj brate, netko poku\u0161ava uvjeriti, bio on prelat ili ne, o nauku koji je \u0161iri i ugodniji, ne vjeruj mu i ne prihva\u0107aj njegova nauka \u010dak i da ga potvr\u0111uje \u010dudima, nego radije biraj pokoru i vi\u0161e pokore i odricanje od svih stvari. I nikada, ako \u017eeli\u0161 posjedovati Krista, ne tra\u017ei Ga bez kri\u017ea.”<\/p>\n Izvrsnost trpljenja<\/strong><\/p>\n Ako se ispravno razumije, kr\u0161\u0107ansko pokajanje i trpljenje trebali bi biti privla\u010dniji kr\u0161\u0107aninu nego u\u017eitak poganinu, isti\u010de Royo Marin. Po njima pravi kr\u0161\u0107anin dolazi do vrhunaca svetosti. Takvih kr\u0161\u0107ana danas vrlo je malo. Sveci su bili svjesni dobra koje trpljenje donosi \u010dovjeku. Mnogi su koji te\u017ee za sveto\u0161\u0107u, ali ne polaze putem trpljenja. \u017deljeli bi biti sveci, ali takvom sveto\u0161\u0107u koja je udobna i lagana i koja bi ih oslobodila potpunog odreknu\u0107a od sebe do razine vlastitog “raspe\u0107a”. Takve, kada im Bog po\u0161alje neko trpljenje koje bi ih, kada bi ga prihvatili, vodilo u visine svetosti, vidimo kako uzmi\u010du zbog svojeg kukavi\u010dluka i odustaju od puta savr\u0161enstva.<\/p>\n Trpljenje nas \u010dini sli\u010dnima Kristu na savr\u0161en na\u010din. To je u biti svetost – biti sli\u010dan Kristu.<\/p>\n Potrebno je, jednom za svagda, prihvatiti trpljenje onakvo kakvo nam ga Bog \u0161alje i na na\u010din na koji On to \u017eeli. Stav du\u0161e mora biti stav prihva\u0107anja i povjerenja u Boga bez pridr\u017eaja. To je jedini na\u010din pravog rasta u svetosti. Taj put nije lagan i tim putem treba krenuti korak po korak dok se ne prispije do kona\u010dnog cilja koji je prava ljubav prema Kri\u017eu.<\/p>\n Suze i vapaj srca onoga koji trpi i koji je u \u017ealosti Bog nikada ne ignorira. Slabost onoga koji trpi posebno dira Boga. Osobito je plodonosno ako se trpljenje prika\u017ee na spasenje neke du\u0161e. Bog je slab na takve \u010dine.<\/p>\n Stupnjevi rasta<\/strong><\/p>\n Autor na koncu donosi i tuma\u010di razne stupnjeve rasta prema \u017eelji za trpljenjem:<\/p>\n 1)<\/em> Nikada ne propustiti bilo koju du\u017enost zbog trpljenja koje nam ona donosi<\/i><\/p>\n Ovo je prvi i apsolutno nu\u017ean stupanj kako bi ostali u stanju milosti. Opasnost je zanemarivati vlastite du\u017enosti u \u017eivotu, a s druge strane tra\u017eiti mrtvljenje po vlastitom izboru. Mnogi idu ovim putem.<\/p>\n 2)<\/em> Prihva\u0107anje kri\u017eeva koje nam Bog \u0161alje ili ih dopu\u0161ta<\/i><\/p>\n Savr\u0161enije od prvog stupnja jest prihva\u0107ati kri\u017eeve koje nam Bog direktno \u0161alje ili ih dopu\u0161ta u na\u0161emu \u017eivotu. Ako znamo prihvatiti ih s ljubavlju, te ku\u0161nje imaju veliku vrijednost u osobnom posve\u0107enju. U Bo\u017ejim rukama te ku\u0161nje su sredstva za na\u0161e posve\u0107enje. Bog \u010desto koristi ljude koji nas okru\u017euju u tu svrhu.<\/p>\n 3)<\/em> Svojevoljno mrtvljenje<\/i><\/p>\n U drugom stupnju du\u0161a je na neki na\u010din pasivna, ona prihva\u0107a trpljenja. Savr\u0161enije od toga stupnja je vlastito mrtvljenje. Ono je razli\u010dito za svaku osobu i ovisi o stupnju duhovnog \u017eivota u kojoj se pojedinac nalazi. Duh Sveti prati i poti\u010de du\u0161u u mrtvljenju kako bi ja\u010dala i rasla u duhovnom \u017eivotu. Vrlo je bitno imati kvalitetnog duhovnika kako ne bi zabludjeli.<\/p>\n 4) Pretpostavljanje trpljenja u\u017eitk<\/i>u<\/i><\/p>\n Onaj koji je na ovome stupnju ljubavi prema trpljenju ve\u0107 je visoko napredovao u duhovnome \u017eivotu. Sveci su dostigli ove vrhunce. Oni su uvijek osje\u0107ali nepokolebljivu radost u mukama i progonstvima poradi Krista. Bje\u017eali su od pohvala, do sebe su vrlo malo dr\u017eali, svakoga su smatrali ve\u0107ima od sebe. Nije nemogu\u0107e dosti\u0107i to stanje. Do njega se dolazi stalnim posve\u0107enjem i \u017eivotom naviknutim na herojske kreposti, ali i vlastitim trudom potkrijepljenim Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u.<\/p>\n 5) Prikazati sebe Bogu kao \u017ertvu za zadovolj\u0161tinu za grijehe<\/i><\/p>\n \u010cini se kako je nemogu\u0107e i\u0107i dalje u ljubavi prema trpljenju od pretpostavljanja trpljenja u\u017eitku, no postoji i ne\u0161to vi\u0161e. Savr\u0161eniji od tog stupnja jest stupanj prikazanja sebe kao \u017ertve za zadovolj\u0161tinu za grijehe svijeta. Ovaj \u010din je iznad regularnog puta milosti u duhovnom \u017eivotu. U biti se radi o nadnaravnoj povezanosti izme\u0111u dijelova Tijela Kristova. Bog izabire odre\u0111ene svete du\u0161e kako bi po svojim zaslugama i \u017ertvama pridonijeli primjeni zasluga Kristovog otkupljenja. Radi se o zaista velikim \u017ertvama za koje je potrebna nadnaravna milost Bo\u017eja. Prikazanje sebe kao \u017ertve za du\u0161e ne smije biti dopu\u0161teno nikome osim onome koga Duh Sveti uporno poziva i nutarnji pokreti milosti neodoljivo poti\u010du. Bila bi zabluda za po\u010detnika ili nesavr\u0161eno o\u010di\u0161\u0107ene du\u0161e da se stavi u to stanje. Duhovnik bi mogao dopustiti taj \u010din samo onome koji je ve\u0107 u velikoj mjeri sjedinjen s Kristom, koji ima veliko iskustvo trpljenja i \u010de\u017enje za trpljenjem, i koji je ve\u0107 daleko na putu savr\u0161enstva. Kao zadnja stvar potrebno je Bo\u017eje prihva\u0107anje toga \u010dina i time du\u0161a postaje sli\u010dna Kristu na kri\u017eu.<\/p>\n fra Davor Pali\u0107<\/em><\/p>\n \n Prema knjizi:<\/p>\n ROYO MARIN, A., & AUMANN, J. (1962). The theology of christian perfection<\/i>. Dubuque, The Priory Press, 222-230<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedan od bitnih aspekata borbe “protiv tijela” kod \u010dovjeka, gledano u vidu razvoja duhovnog \u017eivota, jest “strah od trpljenja” (eng. “horror of suffering”). O \u010demu se radi? Strah od trpljenja jedan je od velikih prepreka za rast u duhovnom \u017eivotu. Ovdje nagla\u0161avam velikih jer, prema vrsnim poznavateljima duhovnog \u017eivota, ve\u0107ina ljudi zastane na putu rasta … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,3],"tags":[185,182,183,157,184,181,180,85],"class_list":["post-5463","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-duhovnost","category-teologija-i-filozofija","tag-askeza","tag-duhovni-zivot","tag-kriz","tag-molitva","tag-posvecenje","tag-strah","tag-trpljenje","tag-zrtva"],"views":2455,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5463"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5471,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5463\/revisions\/5471"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}