\n
<\/p>\n
Nalazimo se u milosnom vremenu korizme. Vremenu kada smo pozvani isplakati svoju izdaju i zalije\u010diti svoje rane postom, molitvom, pokorom, a napose susretom s Gospodinom u sakramentu pomirenja. U ovom kratkom razgovoru s fra Goranom Malenicom poku\u0161ali smo zaroniti u dubinu\u00a0<\/em>ovog sakramenta i odgovoriti na tako \u010desto postavljena pitanja. Nadamo se da \u0107e nam ove rije\u010di i poticaji fra Gorana pomo\u0107i kako bismo se detaljnije, skru\u0161enije i iskrenije pripremili za sakrament pomirenja, a samim time i susret s Uskrslim Gospodinom.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Hvaljen Isus i Marija fra Gorane! Ne \u0107emo poput starih grka In medias res<\/em>. Mi \u0107emo ipak ab ovo<\/em>. Mo\u017eete li nam za po\u010detak re\u0107i koju re\u010denicu o va\u0161em \u017eivotu? Tko je fra Goran? Odakle dolazi? Kada i kako je Bog pokucao na vrata va\u0161eg srca? Jeste li mu odmah otvorili? Va\u0161 susret sa serafskim ocem Franjom, \u010diji ste danas sin?<\/span><\/p>\n Uvijeke hvaljeni Isus i Marija! Franjevac sam i sve\u0107enik, rodom iz Na\u0161ica, a dolazim iz \u0110ur\u0111enovca u kojem sam proveo djetinjstvo i ranu mladost. Sasvim jasno je Bog pokucao na vrata moga srca dok sam radio na \u017eeljeznici u jednoj no\u0107noj slu\u017ebi na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Koprivnici. Tada sam Gospodinu rekao unutarnjim glasom: DA! Sa sv. Franjom sam se sretao kroz susrete sa bra\u0107om franjevcima u rodnoj \u017eupi sv. Josipa u \u0110ur\u0111enovcu; fra Rikardom i fra Ferdom i \u010ditaju\u0107i \u017eivotopise sv. Franje. Kasnije se u moj \u017eivot “umije\u0161ao” sv. Bruno kartuzijanac i sv. Benedikt.\u00a0<\/strong> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Spomenuli ste svetoga Benedikta. Mo\u017eete li kratko podijeliti s nama va\u0161e iskustvo monaha? \u0160to se to rodilo u va\u0161em srcu u ti\u0161ini i jednostavnosti samostanskih zidina? Ka\u017eu kartuzijanci \u010dovjek dolazi u samostan kako bi susreo Boga, a najprije susre\u0107e nekoga koga nije o\u010dekivao: samog sebe. Mo\u017eete li nam opisati kako su pro\u0161li ti susreti s Bogom i samim sobom?<\/span><\/p>\n Nakon tri dana u\u017eivanja u ti\u0161ini benediktinskog samostana na \u0106okovcu, silno me upla\u0161ila ti\u0161ina koja me po\u010dela razotkrivati pred Gospodinom i samim sobom. Nakon po\u010detnih strahova i otpora uslijedilo je predanje i oslu\u0161kivanje Rije\u010di kroz korsku molitvu mona\u0161kog \u010dasoslova i bratskog zajedni\u0161tva \u0107okovskog mona\u0161kog bratstva.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Mo\u017eemo re\u0107i da na neki na\u010din i sada \u017eivite u ti\u0161ini na istarskoj \u201eLa verni\u201c. Predstojnik ste samostana Marijna Poho\u0111enja u Pazinu. Koliko bra\u0107e broji bratstvo? Po\u0161to ste oslobo\u0111eni klasi\u010dnog \u017eupnog pastorala, kako provodite vrijeme? Imate li kakav duhovni program za vjernike Pazina?<\/span><\/p>\n Dvojica smo u samostanu; fra Dra\u017een koji je nedavno stigao iz Vara\u017edina i ja, od pro\u0161log ljeta. Uglavnom sam na raspolaganju vjernicima za ispovijed, kako je ve\u0107 ovdje duga tradicija da vjernici iz sredi\u0161nje Istre tra\u017ee Bo\u017eje milosr\u0111e po sakramentu pomirenja u na\u0161em samostanu. Uz redovita euharistijska slavlja imamo i biblijske susrete \u010detvrtkom, te susrete mladih petkom.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Evo, mo\u017eemo polako po\u010deti s temom na\u0161eg dana\u0161njeg razgovora. Volio bih da krenemo od po\u010detka. Odakle u na\u0161em \u017eivotu grijeh? \u0160to je to grijeh? Koja je razlika izme\u0111u te\u0161kih i lakih grijeha? <\/span><\/p>\n Korijen grijeha mo\u017eemo tra\u017eiti u na\u0161em neposluhu prema Gospodinu i njegovoj rije\u010di, koji ra\u0111a oholo\u0161\u0107u. U dana\u0161nje vrijem grijeh se o\u010dituje i u zaboravu na Boga ili otklonu na\u0161eg pogleda od Neba. \u00a0Kako to opisuje Knjiga o Danijelu:\u00a0 “odvrati\u0161e svoje o\u010di od Neba i zaboravi\u0161e njegove pravedne sudove.” (Dn 13,9) O razlici te\u0161kih i lakih grijeha Katekizam Katoli\u010dke Crkve govori: \u00bbSmrtni grijeh u \u010dovjekovu srcu razara ljubav te\u0161kom povredom Bo\u017ejeg Zakona; on \u010dovjeka odvra\u0107a od Boga, njegove posljednje svrhe i bla\u017eenstva, pretpostavljaju\u0107i mu ni\u017ee dobro. Laki grijeh ne uni\u0161tava ljubav, premda je vrije\u0111a i ranjava.\u00a0 Da neki grijeh bude smrtan, istovremeno se tra\u017ee tri uvjeta: \u00bbSmrtni je grijeh onaj kojemu je objekt te\u0161ka stvar, a u\u010dinjen je pri punoj svijesti i slobodnim pristankom.\u00ab (KKC 1855, 1857)<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Da bi mogli uop\u0107e pristupiti sakramentu pomirenja moramo imati osje\u0107aj za grijeh. Mislite li da dana\u0161nji pogled na \u017eivot (“U se, na se i poda se”) utje\u010de na svijest o grijehu? \u0160to ako se ne mogu prestra\u0161iti svojega grijeha jer sam previ\u0161e navikao na njega?<\/span><\/p>\n Ne smo da mogu, ve\u0107 i trebam pristupiti sakramentu pomirenja upravo i radi osje\u0107aja za grijeh, jer sakrament pomirenja ima odgojnu i formativnu snagu za na\u0161u savjest. Svakako da i svijet i svjetovno utje\u010de na svijest o grijehu. Zato nam Rije\u010d Bo\u017eja i Duh Sveti pru\u017eaju unutarnje svijetlo spoznavati grijeh kao \u0161tetno i pogubno za \u017eivot, ne\u0161to na \u0161to se \u010dovjek kao vjernik ne mo\u017ee naviknuti.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Uz osje\u0107aj otupljenosti na grijeh ima ljudi koji se bore sa skrupulozno\u0161\u0107u? \u0160to je to skrupuloznost? Kako utje\u010de na duhovni \u017eivot, ali i na svakodnevne du\u017enosti i aktivnosti? <\/span><\/p>\n Sv. Alfons Marija de Liguori ka\u017ee: “Skrupuloznost je du\u0161evna bolest i to posebno na vjerskom \u2013 \u0107udorednom polju. Napada uglavnom pobo\u017ene du\u0161e, \u017eeljne savr\u0161enstva i svetosti. O\u010dituje se u pretjeranom strahu \u2013 koji se pretvara u stalnu tjeskobu \u2013 da i najmanjim sitnicama te\u0161ko vrije\u0111amo Boga. Ono \u0161to uop\u0107e nije grijeh skrupulozna savjest smatra grijehom, sitne pogre\u0161ke i nesavr\u0161enost dr\u017ei neoprostivim zlodjelom, a svako pomanjkanje savr\u0161enosti u primanju sakramenata svetogr\u0111em. Pogotovo je mu\u010di stalna bojazan da joj ispovijedi nisu valjane i boji se pristupati sv. Pri\u010desti. Skrupulant se stalno mu\u010di neprekidnim ispitivanjem savjesti. Njegova savjest je uvijek nemirna, nesigurna i neizvjesna. Sadr\u017eaj njegova duha je vje\u010dna sumnja.”<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to smo postavili anamnezu bolesti, prije\u0111imo na govor o lijeku. Crkva nudi lijek \u2013 svetu ispovijed. Na \u010demu se temelji ovaj sakrament? \u0160to se to\u010dno u njemu doga\u0111a i za\u0161to je va\u017ean za nas vjernike? Kako se plodonosno pripremiti za ispovijed?<\/span><\/p>\n Papa Sv. Ivan Pavao II. u apostolskoj pobudnici Pomirenje i pokora u br. 30 govori o temelju i va\u017enosti ispovijedi, te ka\u017ee: “Iz objave vrijednosti te slu\u017ebe i vlasti opra\u0161tanja grijeha, \u0161to ju je Krist podijelio apostolima i njegovim nasljednicima, u Crkvi se razvila svijest o znaku opra\u0161tanja \u0161to je dan u sakramentu pokore. Rije\u010d je o sigurnosti da je Gospodin Isus ustanovio i Crkvi povjerio\u00a0 – kao dar svoje dobrohotnosti i svojeg \u010dovjekoljublja…” Priprava za ispovijed je najbolja po osobnom ispitu savjesti kroz molitvu i \u010ditanje Svetog pisma ili zajedni\u010dka pokorni\u010dka bogoslu\u017eja.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Sve\u0107enik ste vi\u0161e od 10 godina i siguran sam da ste kroz to vrijeme \u010duli tisu\u0107e ispovijedi. \u0160to vas odu\u0161evljava kod ovog sakramenta?<\/span><\/p>\n Odu\u0161evljava me Bo\u017eja strpljivost u milosr\u0111u i na\u0161a ustrajnost da uvijek iznova tra\u017eimo oprost. To je \u010dudo kakvi prljavi dolazimo, a \u010disti odlazimo nakon izlijevanja Duha Svetoga za opro\u0161tenje.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Nakon tolikih godina svjesni smo da je i danas prisutna tzv. \u201eku\u0107na ispovijed\u201c. \u010cesto \u010dujemo tvrdnje: \u201eako Bog \u010duje moje molitve, \u010duje i moje grijehe\u201c. Fra Gorane za\u0161to iza\u0107i iz ku\u0107e i oti\u0107i ispovjediti svoje grijehe sve\u0107eniku u sakramentu pomirenja?<\/span><\/p>\n Upravo \u0161to to Isus tra\u017ei, jer je to na\u0161 izlazak, poput izlaska Izraela iz Egipta i jer je On ustanovitelj tog sakramenta, te imamo sigurnost izvora Njegove milosti i \u0161to je to potreba na\u0161e du\u0161e.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er postoji i drugi problem. \u010cuo sam od mnogo ljudi da imaju veliki sram i strah od ispovijedi i da mjesecima, na\u017ealost neki i godinama odga\u0111aju ispovijed. Kako si pomo\u0107i u ovom slu\u010daju?<\/span><\/p>\n Potrebno je poslu\u0161ati\u00a0 i povjerovati Evan\u0111elju! Ponovo \u010duti Isusove rije\u010di: “Ne do\u0111oh zvati pravednike, nego gre\u0161nike.” (Mk 2,17) Ali je va\u017eno uz \u00a0\u00a0 propovijedanje o toj temi i razgovor s osobama sa tim pote\u0161ko\u0107ama kako bi vjerom pobijedile strah i sram.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Skupili smo snage i hrabrosti i odlu\u010dili promijeniti svoj \u017eivot. U nama se po\u010dinju javljati druga pitanja. Trebam li u ispovijedi re\u0107i i koliko puta sam po\u010dinio odre\u0111eni grijeh? Moram li opisivati okolnosti pod kojima je grijeh po\u010dinjen? <\/span><\/p>\n U ispovijedi se ne trebaju opisivati okolnosti grijeha, niti se unaprijed opravdavati, ve\u0107 se o\u010dituju grijesi da se izreknu po vrsti i broju te\u0161ki grijesi. Ali uvijek se ispovjednika mo\u017ee pitati i tra\u017eiti neko poja\u0161njenje.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Fra Gorane iz va\u0161eg ispovjedni\u010dkog iskustva koji je to grijeh koji najvi\u0161e priti\u0161\u0107e du\u0161e vjernika i kako se protiv njega boriti?<\/span><\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i je grijeh da “nemam grijeha”. Tu je o\u010dit nedostatak osje\u0107aja za grijeh, te je potreba kateheze o stvarnosti grijeha i ispit savjesti kroz obnovljena pokorni\u010dka bogoslu\u017eja.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Mo\u017eda malo delikatno pitanje. Svjesni smo \u010dinjenice da danas mnogo ljudi, a napose mladih vodi krvavu bitku sa \u0161estom Bo\u017ejom zapovijedi? Imate li neki savjet za borbu s ovim perfidnim grijehom? Uzrokuje li ovaj grijeh rane i na drugim podru\u010djima \u010dovjekova \u017eivota?<\/span><\/p>\n Svaki grijeh uzrokuje rane na duhu, du\u0161i i tijelu po Pavlovoj antropologiji, ali i rane u dru\u0161tvenim odnosima i rane nepovjerenja prema Bogu. Zato je sakrament ispovijedi i sakrament ozdravljenja. U toj, kako ka\u017ee\u0161 “krvavoj borbi” valja se oslanjati na Gospodina i njegovu milost. Sv. Pavao ka\u017ee: “vi koji neko\u0107 bijaste\u00a0daleko,<\/em>\u00a0do\u0111oste\u00a0blizu<\/em>\u00a0\u2013 po Krvi Kristovoj.” (Ef 2,13) Ispovijed nas vodi euharistiji, Kristovoj ljubavi u \u017ertvi njegova tijela i krvi koja postaje na\u0161a snaga i \u0161tit u toj borbi. Sastavni dio euharistije je i navje\u0161taj Rije\u010di gdje pronalazimo i svjetlo za daljnji hod, te pronalazimo i odgovor na pitanje: “Kako \u0107e mladi\u0107 \u010distim sa\u010duvati put svoj? \u010cuvaju\u0107i rije\u010di tvoje.” (Ps 119,9)<\/strong>\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n <\/p>\n Kada ve\u0107 spominjemo savjet. Izrekli smo svoje grijehe pred Bogom. Naj\u010de\u0161\u0107e nakon ovog \u010dina priznanja, sve\u0107enik nam uputi rije\u010d ili dade korisni savjet. Koliko su naznake i savjeti koje sve\u0107enik daje u ispovijedi moralno obvezuju\u0107e za nas?<\/span><\/p>\n Sama rije\u010d savjet ili kako ka\u017ee\u0161 naznaka nije zakon ili dogma, ali treba biti u skladu s Objavom i naukom Crkve. Savjet je pomo\u0107 u daljnjem hodu vjere, te ne treba shva\u0107ati kao obavezuju\u0107e, ve\u0107 kao izraz blizine i pastoralne skrbi.<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n <\/p>\n Prije samog \u010dina odrje\u0161enja, \u010dujemo jednu rije\u010d \u2013 pokora. \u0160to je to pokora? Koji je njezin smisao? Jedan sve\u0107enik je rekao da \u010desto za pokoru zna dati konkretna djela. \u0160to mislite o tome? Moram li re\u0107i sve\u0107eniku ako spomenutu pokoru ne mogu izvr\u0161iti?<\/span><\/p>\n Pokora mora biti mogu\u0107a za izvr\u0161iti, tako da treba re\u0107i ispovjedniku ako nisam u mogu\u0107nosti izvr\u0161iti zadanu pokoru da nalo\u017ei neku drugu, to mogu biti i neka konkretna djela koja spominje\u0161. Pokora je sam naziv sakramenta Pokore i Pomirenja, ali u samom \u010dinu sakramenta pomirenja pokora ili zadovolj\u0161tina je \u010din pokornika u kojem “mora u\u010diniti ne\u0161to vi\u0161e da ispravi svoju krivnju” (KKC 1459) Nadalje, ka\u017ee Katekizam Katoli\u010dke Crkve: “Pokora koju ispovjednik nala\u017ee treba voditi ra\u010duna o osobnom stanju pokornika i tra\u017eiti njegovo duhovno dobro. Koliko je mogu\u0107e, treba odgovarati te\u017eini i naravi po\u010dinjenih grijeha.” (KKC 1460)<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Dolazimo do milosnog trenutka svete ispovijedi. Trenutka kada sve\u0107enik u ime Boga \u2013 Milosrdnoga Oca vra\u0107a nas u zajedni\u0161tvo s cijelom Crkvom. U kojem slu\u010daju nije mogu\u0107e dobiti odrje\u0161enje? \u0160to ako penitent osobno nije kriv za nastalu situaciju zbog koje ne mo\u017ee primiti odrje\u0161enje?\u00a0<\/span><\/p>\n Sve\u0107enik ne smije podijeliti sakrament onom vjerniku kod kojega su na snazi neke od zabrana ili pak zaprjeka koje podjelu tog sakramenta \u010dine nedopu\u0161tenom, odnosno nevaljalom, a propisane su odredbama Zakonika kanonskog prava. Kad je pak o sakramentu pokore ili pomirenja rije\u010d, onda preduvjeti njegove valjanosti nisu samo to da doti\u010dni sve\u0107enik ima za njega\u00a0 ovlast i da doti\u010dni vjernik to \u017eeli, nego se za sakramentalno opro\u0161tenje grijeha tra\u017ei i to da se onaj koji se ispovijeda za taj svoj grijeh iskreno kaje i da ima \u010dvrstu odluku vi\u0161e ne grije\u0161iti. Bez iskrenoga kajanja, naime, i bez odluke da \u0107e se ubudu\u0107e \u010duvati i grijeha i grje\u0161ne prigode, puko priznavanje grijeha, pa makar mu slijedilo sve\u0107enikovo odrje\u0161enje, sakrament pomirenja ne \u010dini \u00a0 valjanim. Ne mo\u017ee, primjerice, dobiti valjano odrje\u0161enje onaj tko ispovijeda da \u00a0 je ne\u0161to krao, a ima nakanu to i dalje \u010diniti. Ovo je samo mali dio vrlo osjetljivih \u00a0\u00a0 slu\u010dajeva koje pojedina\u010dno i detaljnije u svojim radovima tuma\u010di dr. fra \u0160piro Marasovi\u0107.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Ljudi izlaze iz ispovjedaonice ponekad s velikom rado\u0161\u0107u i ushitom zbog povratka krsne milosti. Neki iza\u0111u ljuti, a neki sa suzom u oku svjesni svoje krhkosti ali i neizmjerne Bo\u017eje milosti? Kako fra Gorane izgleda va\u0161 izlazak iz ispovjedaonice kao sve\u0107enika? Koliko ispovjedni\u010dka slu\u017eba ima utjecaj na va\u0161u duhovnost? Doga\u0111a li se katkad da i vi iza\u0111ete s novim \u017earom i poletom ili suzom u oku?<\/span><\/p>\n Moj izlazak iz ispovjedaonice kao ispovjednika mjeri se onom mjerom Bo\u017ejega milosr\u0111a kada izlazim iz ispovjedaonice i kao penitent ili pokornik koji tako\u0111er tra\u017eim milosr\u0111e Bo\u017eje. Sigurna je Kristova prisutnost i djelovanje njegove milosti u kojoj mogu uvijek Ocu zahvaljivati jer i sam primam oprost, kao i \u0161to sam u slu\u017ebi Bo\u017ejeg milosr\u0111a.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Ispovijed kao sakrament je emocionalno iscrpljuju\u0107a. Pa \u0161to ako je sve\u0107enik posebno osjetljiv, ne zna se nositi s tim emocijama, a u isto vrijeme je recimo vrstan propovjednik. Mora li svaki sve\u0107enik ispovijedati?<\/span><\/p>\n \u00a0 Svakako da u vrijeme po\u010detne formacije prije sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja kandidat za sve\u0107eni\u0161tvo svjestan svoje budu\u0107e ispovjedni\u010dke slu\u017ebe treba iskomunicirtati sa odgojiteljima i duhovnicima, kako ka\u017ee\u0161, posebnu osjetljivost na emocionalnom podru\u010dju. Kada Gospodin nekoga poziva na sve\u0107eni\u0161tvo, onda i daje darove, karizme i sposobnost da tu slu\u017ebu i mo\u017ee vr\u0161iti, zato je va\u017eno sura\u0111ivati sa Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Kako budu\u0107e sve\u0107enike formirati za ispovjedni\u010dku slu\u017ebu? Mo\u017ee li se uop\u0107e formirati nekoga za ovaj sakrament? Vidite li kakvu perspektivu formacije bogoslova kao budu\u0107ih ispovjednika? Na \u0161to staviti poseban naglasak?<\/span><\/p>\n Ne samo da se mo\u017ee, ve\u0107 i treba formacija, jer je nu\u017ena formacija za ispovjedni\u010dku slu\u017ebu. Uz uobi\u010dajenu teolo\u0161ku i duhovnu formaciju kako to dokumenti Crkve i Reda tra\u017ee, formacija je djelo Duha Svetoga kako je govorio na\u0161 fra Bonaventura Duda, jer je potreban i mar i dar. Potrebno je otkrivati toliku ba\u0161tinu na tom podru\u010dju, dovoljno je spomenuti samo sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a kao apostola sakramenta ispovijedi.<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n Hvala Vam od srca fra Gorane \u0161to ste izdvojili va\u0161e dragocjeno vrijeme i podijelili s nama blago riznice va\u0161eg duhovnog \u017eivota i ispovjedni\u010dke prakse. Nadam se da \u0107e na\u0161im \u010ditateljima ove rije\u010di otvoriti o\u010di srca i pomo\u0107i da u sakramentu pomirenja susretnu Milosrdnog Oca. Za kraj, nalazimo se u milosnom vremenu korizme. Mo\u017eete li na\u0161im \u010ditateljima dati kratki savjet za \u017eivljenje, a ne \u017eivotarenje u ovom milosnom vremenu?<\/span><\/p>\n Potvrda da ne \u017eivotarimo ve\u0107 \u017eivimo je radost. I to radost u ku\u0161njama, jer je radost jedan od plodova Duha Svetoga. Znamo kao je na\u0161 sv. Franjo \u017eivio savr\u0161eno veselje i kakve je korizme u svom \u017eivotu \u017eivio. Neka poticaj sv. Benedikta iz njegove Regule pomogne radosno \u017eivjeti u korizmi: “Svatko neka sam od sebe, vi\u0161e od odre\u0111ene mu mjere, prinese ne\u0161to Bogu u radosti Duha Svetoga, to jest: neka uskrati svome tijelu ne\u0161to od jela, pi\u0107a, sna, govorenja, \u0161ale i tako s rado\u0161\u0107u duhovnog \u010deznu\u0107a i\u0161\u010dekuje sveto Uskrsnu\u0107e.” (RB 49)<\/strong> \u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nalazimo se u milosnom vremenu korizme. Vremenu kada smo pozvani isplakati svoju izdaju i zalije\u010diti svoje rane postom, molitvom, pokorom, a napose susretom s Gospodinom u sakramentu pomirenja. U ovom kratkom razgovoru s fra Goranom Malenicom poku\u0161ali smo zaroniti u dubinu\u00a0ovog sakramenta i odgovoriti na tako \u010desto postavljena pitanja. Nadamo se da \u0107e nam … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":5509,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-5507","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-duhovnost"],"views":1509,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5507"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5507\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5510,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5507\/revisions\/5510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5509"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}