{"id":6327,"date":"2025-05-03T00:00:16","date_gmt":"2025-05-02T22:00:16","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=6327"},"modified":"2025-04-18T07:17:59","modified_gmt":"2025-04-18T05:17:59","slug":"vanjska-i-unutarnja-neunistivost-nauka-i-vjere-u-crkvi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/vanjska-i-unutarnja-neunistivost-nauka-i-vjere-u-crkvi\/","title":{"rendered":"Vanjska i unutarnja neiskvarljivost nauka i vjere u Crkvi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Ulomak iz poznatog ud\u017ebenika iz dogmatike Matthias-a Scheebena:<\/strong><br \/>\n(Scheeben, Matthias. <em data-start=\"1125\" data-end=\"1156\">A Manual of Catholic Theology<\/em>. 3rd ed. Vol. 1. New York, Cincinnati, Chicago: Benziger Brothers, 1906.)<\/p>\n<p><strong>Usporedba neuni\u0161tivosti(neiskvarljivosti, nepokvarljivosti) i nepogre\u0161ivosti<\/strong><\/p>\n<p>S nepogre\u0161ivo\u0161\u0107u Crkve usko je povezana njezina neuni\u0161tivost. Me\u0111utim, izme\u0111u tih dviju stvarnosti postoji razlika. Nepogre\u0161ivost zna\u010di samo to da ono \u0161to Crkva nau\u010dava ne mo\u017ee biti la\u017eno, dok pojam neuni\u0161tivosti podrazumijeva da se bitne istine Objave u svakom trenutku zapravo propovijedaju u Crkvi; da se neb\u00eetne istine barem implicitno predla\u017eu i uobi\u010dajeno dr\u017ee; te da unutarnja, \u017eiva vjera nikada ne nestaje. Neuni\u0161tivost istine u Crkvi manje je ograni\u010dena od nepogre\u0161ivosti. Savr\u0161enstvo nepogre\u0161ivosti zahtijeva samo to da nijedna doktrina predlo\u017eena za vjerovanje ne bude la\u017ena, dok savr\u0161enstvo neuni\u0161tivosti zahtijeva da svi dijelovi objavljene doktrine budu u svakom trenutku izra\u017eeni u nauku Crkve. Neuni\u0161tivost dopu\u0161ta stupnjeve, dok bi jedan jedini neuspjeh, makar i na jedan dan, u jednoj jedinoj to\u010dki doktrine, od strane javnog u\u010diteljskog autoriteta, u potpunosti uni\u0161tio nepogre\u0161ivost.<\/p>\n<p><strong>Neuni\u0161tivost U\u010diteljskog Tijela<\/strong><\/p>\n<p>Neuni\u0161tivost U\u010diteljskog Tijela istodobno je uvjet i posljedica neuni\u0161tivosti Crkve. Ipak, treba razlikovati neuni\u0161tivost Glave i neuni\u0161tivost podre\u0111enih \u010dlanova. Pojedinac koji je Glava mo\u017ee umrijeti, ali vlast Glave ne umire s njim\u2014ona se prenosi na njegova nasljednika. S druge strane, U\u010diteljsko Tijelo u cjelini ne mo\u017ee nestati niti zakazati bez nepovratnog uni\u0161tenja kontinuiteta autenti\u010dnog svjedo\u010danstva. Nadalje, autoritet Pape ne bi bio naru\u0161en ako bi, dok ne vr\u0161i svoju vlast (<em>extra judicium<\/em>), ispovijedao la\u017enu doktrinu, dok bi autenti\u010dnost biskupskog svjedo\u010danstva bila uni\u0161tena ako bi, pod bilo kojim okolnostima, cijelo tijelo upalo u herezu.<\/p>\n<p><strong>Neuni\u0161tivost vjere u pojedincima<\/strong><\/p>\n<p>Neuni\u0161tivost vjere u pojedinim \u010dlanovima Crkve usko je povezana s vanjskom i dru\u0161tvenom neuni\u0161tivo\u0161\u0107u Crkve. Te dvije stvarnosti stoje jedna prema drugoj kao uzrok i posljedica, te djeluju i uzajamno se potkrepljuju. Unutarnja vjera pojedinih \u010dlanova, pa \u010dak i Pape i biskupa, mo\u017ee oslabiti; no, nemogu\u0107e je da vjera nestane u cijeloj zajednici. Nepogre\u0161ivost i neuni\u0161tivost Crkve i vjere zahtijevaju, s obzirom na Glavu, da se zakon vjere uvijek nepogre\u0161ivo predla\u017ee putem njegove zakonodavne i sudske mo\u0107i; ali to ne zahtijeva nepogre\u0161ivost i neuni\u0161tivost njegove vlastite unutarnje vjere i njegovih izvansudskih izjava. S obzirom na U\u010diteljsko Tijelo u cjelini, izravno se zahtijeva samo to da ono kolektivno ne zataji, \u0161to, naravno, pretpostavlja da ne mo\u017ee univerzalno pogrije\u0161iti u svojoj unutarnjoj vjeri. Kona\u010dno, s obzirom na Tijelo vjernika, izravno se i apsolutno zahtijeva da njihova unutarnja vjera (<em>sensus et virtus fidei<\/em>) nikada u potpunosti ne nestane, kao i da vanjsko ispovijedanje vjere nikada ne bude univerzalno pogre\u0161no.<\/p>\n<p><strong>Sa\u017eetak<\/strong><\/p>\n<p>Cjelokupna doktrina o organizaciji U\u010diteljskog apostolata mo\u017ee se sa\u017eeti na sljede\u0107i na\u010din. U\u010diteljska funkcija, povezana s dvama temeljnim mo\u0107ima hijerarhije\u2014Redom i Jurisdikcijom\u2014ispunjava sve zahtjeve i posti\u017ee sve ciljeve zbog kojih je uspostavljena. Ona prenosi i provodi Objavu te donosi jedinstvo i univerzalnost vjere. To je visoko razvijen organizam, u kojem \u010dlanovi djeluju u savr\u0161enom skladu, u kojem Duh Sveti djeluje i kroz koji On pru\u017ea mnogostruko svjedo\u010danstvo objavljenoj istini, istodobno podupiru\u0107i i ja\u010daju\u0107i djelovanje pojedinaca putem uzajamnog djelovanja razli\u010ditih organa. Kao \u0161to je Bog govorio na\u0161im precima preko proroka prije dolaska Krista \u201ena razne na\u010dine i u razli\u010dito vrijeme\u201c (Heb 1,1), tako sada Isus Krist govori nama u Crkvi \u201ekoja je Njegovo tijelo, punina Onoga koji ispunja sve u svemu\u201c (Ef 1,23).<\/p>\n<p>Matthias Scheeben, &#8220;Poglavlje II, odjeljak 14,&#8221; u <em data-start=\"54\" data-end=\"85\">Priru\u010dnik katoli\u010dke teologije<\/em>, 3. izd., sv. 1 (New York, Cincinnati, Chicago: Benziger Brothers, 1906).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ulomak iz poznatog ud\u017ebenika iz dogmatike Matthias-a Scheebena: (Scheeben, Matthias. A Manual of Catholic Theology. 3rd ed. Vol. 1. New York, Cincinnati, Chicago: Benziger Brothers, 1906.) Usporedba neuni\u0161tivosti(neiskvarljivosti, nepokvarljivosti) i nepogre\u0161ivosti S nepogre\u0161ivo\u0161\u0107u Crkve usko je povezana njezina neuni\u0161tivost. Me\u0111utim, izme\u0111u tih dviju stvarnosti postoji razlika. Nepogre\u0161ivost zna\u010di samo to da ono \u0161to Crkva nau\u010dava &#8230; <a title=\"Vanjska i unutarnja neiskvarljivost nauka i vjere u Crkvi\" class=\"read-more\" href=\"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/vanjska-i-unutarnja-neunistivost-nauka-i-vjere-u-crkvi\/\" aria-label=\"Read more about Vanjska i unutarnja neiskvarljivost nauka i vjere u Crkvi\">Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":6328,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[255,3],"tags":[256],"class_list":["post-6327","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-crkva","category-teologija-i-filozofija","tag-dogmatika"],"views":689,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6327","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6327"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6327\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6359,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6327\/revisions\/6359"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6327"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6327"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6327"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}