{"id":6420,"date":"2025-06-07T00:00:11","date_gmt":"2025-06-06T22:00:11","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/?p=6420"},"modified":"2025-06-06T20:43:01","modified_gmt":"2025-06-06T18:43:01","slug":"darovi-duha-svetog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/darovi-duha-svetog\/","title":{"rendered":"Darovi Duha Svetog"},"content":{"rendered":"

Prijevod teolo\u0161kog razmatranja oca dominikanca Jordana Aumann-a o darovima Duha Svetog:\u00a0<\/strong><\/p>\n

Te\u0161ko\u0107a u uspostavljanju to\u010dne povezanosti izme\u0111u kreposti i darova je dvostruka. Prvo, kreposti obuhva\u0107aju tako \u0161irok raspon ljudskih \u010dina da se jedna krepost mo\u017ee odnositi na vi\u0161e darova; na primjer, krepost vjere odnosi se i na dar razuma i na dar znanja. Drugo, neki darovi, poput znanja, savjeta i straha Gospodnjeg, primjenjuju se na vi\u0161e kreposti; tako se strah Gospodnji odnosi i na kreposti nade i umjerenosti. Podijelit \u0107emo darove prema mo\u0107ima u kojima prebivaju i opisati funkciju svakog dara.<\/p>\n

Prije nego \u0161to pojedina\u010dno obradimo darove, va\u017eno je istaknuti dvije stvari. Prvo, na\u0161e sudjelovanje u bo\u017eanskom \u017eivotu nije ne\u0161to prolazno; naprotiv, po posvetnoj milosti pozvani smo trajno sudjelovati u samom \u017eivotu i naravi Bo\u017ejoj, po\u010dev\u0161i ovdje u vremenu, a nastavljaju\u0107i kroz svu vje\u010dnost u slavi. \u0160tovi\u0161e, na\u0161a djela pod milo\u0161\u0107u trebaju nam postati \u201eprirodna\u201c, i upravo zato primamo ulivene kreposti i darove Duha Svetoga kao navike u izvornom smislu latinske rije\u010di habitus<\/em>. Kada govorimo o pokretu ili instinctus<\/em> Duha Svetoga u vezi s darovima, mislimo na njihovo djelovanje, ali darovi kao navike ostaju u na\u0161em posjedu sve dok smo u milosti.<\/p>\n

Drugo, darovi Duha Svetoga, za razliku od ulivenih kreposti, djeluju na nadnaravan na\u010din. Razlog tome jest \u0161to \u010dak i na\u0161e najuzvi\u0161enije kreposti, teolo\u0161ke kreposti, djeluju u nama nesavr\u0161eno. Upravo zato \u0161to djeluju pod na\u0161im vodstvom, njihov na\u010din djelovanja uvijek je ljudski, a time i nesavr\u0161en. Darovi Duha Svetoga, stoga, nisu samo hitne mjere kojima se Duh Sveti koristi kad se na\u0111emo u posebnim te\u0161ko\u0107ama; oni su sredstvo po kojem pojedinac dosti\u017ee \u201epobo\u017eanstvenjenje\u201c, \u0161to je cilj posve\u0107enja. Nadnaravni na\u010din djelovanja darova mora se imati na umu osobito kada raspravljamo o njihovoj povezanosti s krepostima, jer lako mo\u017eemo previdjeti \u010dinjenicu da, iako su im nazivi ponekad isti ili su im materijalni predmeti jednaki, djelovanje darova uvijek je pokret u kojem je Duh Sveti glavni djelatnik<\/strong>.<\/p>\n

Poput kreposti, darovi Duha Svetoga mogu se podijeliti prema mo\u0107ima kroz koje djeluju, a zatim i prema svojim formalnim objektima. Ljudske mo\u0107i uop\u0107eno se dijele na spoznajne<\/strong>, koje se odnose na znanje, i nagonske<\/strong> (apetitivne), koje se odnose na te\u017enju (orexis<\/em>). Ljudsko znanje mo\u017ee biti spekulativno ili prakti\u010dno, dok se te\u017enje mogu odnositi na djelovanja volje ili osje\u0107aja. I kao \u0161to postoje kreposti koje usavr\u0161avaju djelovanje svih tih mo\u0107i, tako postoje i darovi Duha Svetoga koji usavr\u0161avaju kreposti, kao \u0161to smo ve\u0107 vidjeli. Prema tome, sedam darova Duha Svetoga mo\u017eemo podijeliti ovako:<\/p>\n

Spoznajne mo\u0107i:<\/strong><\/p>\n

Spekulativni intelekt:<\/em>
\n\u2013 dublji uvid u bo\u017eanske istine: Razum<\/strong>
\n\u2013 ispravno rasu\u0111ivanje o istinama vjere: Znanje<\/strong>
\n\u2013 rasu\u0111ivanje prema bo\u017eanskim normama: Mudrost<\/strong><\/p>\n

Prakti\u010dni intelekt:<\/em>
\n\u2013 odlu\u010divanje o ljudskim djelima: Savjet<\/strong><\/p>\n

Nagonske mo\u0107i:<\/strong><\/p>\n

Voljna te\u017enja (volja):<\/em>
\n\u2013 u odnosu prema drugima: Pobo\u017enost<\/strong><\/p>\n

Osjetilne te\u017enje (emocije):<\/em>
\n\u2013 ispravna uporaba srd\u017ebenih emocija: Jakost<\/strong>
\n\u2013 ispravna uporaba ugodnih emocija: Strah Gospodnji<\/strong><\/p>\n

Razum:<\/strong> daje dublji uvid i prodor u bo\u017eanske istine koje se dr\u017ee po vjeri, ne kao prolazno prosvjetljenje, ve\u0107 kao trajna intuicija.
\nZnanje:<\/strong> omogu\u0107uje ispravno prosu\u0111ivanje o istinama vjere u skladu s njihovim pravim uzrocima i na\u010delima objavljene istine.
\nMudrost:<\/strong> omogu\u0107uje prosu\u0111ivanje i usmjeravanje svega u skladu s bo\u017eanskim normama i sa prirodnom sukladno\u0161\u0107u<\/em> koja proizlazi iz ljubavnog sjedinjenja s Bogom.
\nSavjet:<\/strong> \u010dini pojedinca pou\u010dljivim i otvorenim za Bo\u017eji savjet u pogledu vlastitih djela u svjetlu posve\u0107enja i spasenja.
\nPobo\u017enost:<\/strong> poti\u010de sinovsko \u0161tovanje Boga upravo kao na\u0161eg Oca i odnos prema svim ljudima kao djeci istoga Oca.
\nJakost:<\/strong> daje snagu za nadvladavanje pote\u0161ko\u0107a ili podno\u0161enje boli i patnje snagom i mo\u0107u koje ulijeva Bog.
\nStrah Gospodnji:<\/strong> poti\u010de izbjegavanje grijeha i navezanosti na stvorene stvari iz po\u0161tovanja i ljubavi prema Bogu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Plodovi Duha i Bla\u017eenstva<\/strong><\/p>\n

U svojoj poslanici Gala\u0107anima sv. Pavao navodi popis plodova tijela i plodova Duha. Plodovi Duha su sljede\u0107ih devet: ljubav, radost, mir, strpljivost, dobrota, velikodu\u0161nost, vjernost, blagost<\/strong> i uzdr\u017eljivost<\/strong>. Teolozi jo\u0161 od vremena sv. Augustina dr\u017ee da Pavao ne navodi potpuni popis, ve\u0107 samo uzorak plodova Duha. To se vidi i iz \u010dinjenice da sv. Pavao navodi petnaest djela tijela i jasno daje do znanja da popis nije potpun.<\/p>\n

Prvo \u0161to treba istaknuti jest da su plodovi Duha kreposna djela ili \u010dini koje \u010dine oni koji su \u201evo\u0111eni Duhom\u201c (Gal 5,18). Ta djela su suprotstavljena onima koja proizlaze iz tijela, kao \u0161to ka\u017ee sv. Pavao: \u201eHo\u0107u re\u0107i: \u017eivite po Duhu i ne\u0107ete uga\u0111ati po\u017eudi tijela. Jer tijelo \u017eudi protiv Duha, a Duh protiv tijela: to se protivi jedno drugome\u201c (Gal 5,16\u201317). Prema tome, djela Duha svjedo\u010de da je osoba vo\u0111ena i poslu\u0161na Duhu Svetomu.<\/p>\n

Druga je va\u017ena tvrdnja da sv. Pavao tra\u017ei od kr\u0161\u0107ana odvojenost od tjelesnih i svjetovnih stvari. Nakon \u0161to navodi plodove Duha, ka\u017ee: \u201eA oni koji su Kristovi razapeli su tijelo sa strastima i po\u017eudama. Ako \u017eivimo po Duhu, po Duhu i hodimo\u201c (Gal 5,24\u201325).<\/p>\n

Tre\u0107e, iako su plodovi Duha visoko usavr\u0161ena kreposna djela, nazivaju se plodovima upravo zbog duhovnog u\u017eitka koji donose. \u201eAko su ta djela tako savr\u0161ena, obilna i postojana\u201c, ka\u017ee Juan Arintero, \u201eda ih osoba \u010dini s lako\u0107om i savr\u0161eno\u0161\u0107u, tada su toliko radosna i ugodna da predstavljaju svojevrsnu predigru vje\u010dne sre\u0107e. Iako se mogu izvr\u0161avati uz pote\u0161ko\u0107e i nevolje, ipak u nama ra\u0111aju neizrecivu radost kojoj se ni\u0161ta na ovome svijetu ne mo\u017ee usporediti. Doista, oni su usporedivi s radostima neba.\u201c<\/p>\n

Jo\u0161 savr\u0161enija od plodova su bla\u017eenstva<\/strong>. Kao i plodovi, i ona su \u010dini koji proizlaze iz kreposti i darova, ali su toliko savr\u0161eni da su bli\u017ei djelovanju darova nego ulivenih kreposti. Strogo govore\u0107i, postoji samo jedan Dar i jedan Plod \u2013 Duh Sveti; i samo jedno Bla\u017eenstvo \u2013 bla\u017eeno gledanje Boga u slavi. No bla\u017eenstva koja je Krist navijestio predstavljaju predokus nebeskih radosti.<\/p>\n

\u00bbBlago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!
\nBlago o\u017ealo\u0161\u0107enima:<\/em> oni \u0107e se utje\u0161iti!<\/em>
\nBlago krotkima:<\/em> oni \u0107e ba\u0161tiniti zemlju!<\/em>
\nBlago gladnima i \u017eednima pravednosti: oni \u0107e se nasititi!
\nBlago milosrdnima: oni \u0107e zadobiti milosr\u0111e!
\nBlago \u010distima srcem:<\/em> oni \u0107e Boga gledati!
\nBlago mirotvorcima: oni \u0107e se sinovima Bo\u017ejim zvati!
\nBlago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!\u00ab (Mt 5,3-10).<\/p>\n

Svaka bla\u017eenstva sadr\u017ee dva dijela; prvi dio odnosi se na zaslu\u017eni \u010din, a drugi dio na nagradu. Nagrada se prvenstveno odnosi na \u017eivot koji dolazi, no tako\u0111er postoji obe\u0107anje sre\u0107e i u ovom \u017eivotu.<\/p>\n

Sveti Toma razmatra bla\u017eenstva povezuju\u0107i ih s tri vrste \u017eivota u kojima se nadamo prona\u0107i sre\u0107u: \u017eivotom u\u017eivanja, aktivnim \u017eivotom i kontemplativnim \u017eivotom. No \u017eivot u\u017eivanja je la\u017ena sre\u0107a; stoga se prva tri bla\u017eenstva odnose na odricanje od svjetovnih u\u017eitaka i zadovoljstava ako se \u017eeli primiti obe\u0107ana nagrada. Aktivni \u017eivot, pak, jest raspolo\u017eenje za budu\u0107u sre\u0107u, budu\u0107i da se sastoji u praksi vrline; stoga se \u010detvrto i peto bla\u017eenstvo odnose na aktivni \u017eivot, a \u0161esto i sedmo na posljedice aktivnog \u017eivota koje su bliska raspolo\u017eenja za kontemplativni \u017eivot. Osmo bla\u017eenstvo, prema svetom Tomi, jest o\u010ditovanje i potvrda svih prethodnih.<\/p>\n

Bla\u017eenstva sa\u017eimaju veli\u010danstvene ideale koje se predla\u017eu za kr\u0161\u0107anski \u017eivot. Tako\u0111er pokazuju kontrast izme\u0111u \u017eivota onih koji su vezani za stvari ovoga svijeta i \u017eivota onih koji slijede Krista. To se jasno pokazuje u Luki 6,17-26, gdje nam je re\u010deno da je Isus si\u0161ao s gore na ravnicu i, gledaju\u0107i svoje u\u010denike usred mno\u0161tva, rekao:<\/p>\n

Blago vama siromasi, jer je va\u0161e kraljevstvo Bo\u017eje.
\nBlago vama koji sada gladujete, jer \u0107ete se nasititi.
\nBlago vama koji sada pla\u010dete, jer \u0107ete se smijati.<\/p>\n

Blago vama kad vas ljudi mrze, kad vas izop\u0107uju i kleve\u0107u, i odbacuju va\u0161e ime kao zlo zbog Sina \u010dovje\u010djega! Radujte se toga dana i ska\u010dite od radosti, jer gle, velika je va\u0161a nagrada na nebu; jer su tako njihovi oci \u010dinili prorocima.<\/p>\n

Ali te\u0161ko vama bogata\u0161i, jer ste ve\u0107 primili svoju utjehu.
\nTe\u0161ko vama koji ste sada siti, jer \u0107ete gladovati.
\nTe\u0161ko vama koji se sada smijete, jer \u0107ete tugovati i plakati.
\nTe\u0161ko vama kad vas svi ljudi hvale, jer su tako njihovi oci \u010dinili la\u017enim prorocima.<\/p><\/blockquote>\n

– Jordan Aumann, O.P., Duhovna teologija<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prijevod teolo\u0161kog razmatranja oca dominikanca Jordana Aumann-a o darovima Duha Svetog:\u00a0 Te\u0161ko\u0107a u uspostavljanju to\u010dne povezanosti izme\u0111u kreposti i darova je dvostruka. Prvo, kreposti obuhva\u0107aju tako \u0161irok raspon ljudskih \u010dina da se jedna krepost mo\u017ee odnositi na vi\u0161e darova; na primjer, krepost vjere odnosi se i na dar razuma i na dar znanja. Drugo, neki … Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":6421,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[255,3],"tags":[128],"class_list":["post-6420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-crkva","category-teologija-i-filozofija","tag-teologija"],"views":882,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6420"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6424,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6420\/revisions\/6424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6421"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/juniorat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}