{"id":41,"date":"2024-05-29T22:40:43","date_gmt":"2024-05-29T20:40:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/?page_id=41"},"modified":"2024-06-16T17:00:18","modified_gmt":"2024-06-16T15:00:18","slug":"povijest","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/","title":{"rendered":"Povijest"},"content":{"rendered":"

IZGRADNJA SAMOSTANA I CRKVE DO VELIKOG PO\u017dARA 1692.GODINE<\/span><\/strong><\/p>\n

Do\u0161av\u0161i u Karlovac franjevci su dobili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, ali za redovni\u010dki \u017eivot i kona\u010dnu potvrdu redovni\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u Karlovcu morali su sagraditi samo\u00adstan. Zato su odmah po\u010deli s gradnjom samostana, kako to bilje\u017ei i njihova samostanska kronika: \u201cOd ove godine 1658. te do godine 1669. bio je podignut manji dio samostana za stanovanje bra\u0107e\u201d.<\/span><\/p>\n

Taj najstariji dio samostana podigli su franjevci na dijelu \u017eupnoga vrta do stare \u017eupne ku\u0107e, dakle na jugozapadnom dijelu sada\u0161nje samostanske zgrade. U nastavku gradi se dalje, tako da je do 1676. dogra\u0111eno zapadno, a dijelom i jugozapadno krilo samostanske zgrade. Taj dio samostan\u00adskog bloka je bio zatvoren zidom sve do dogra\u0111ene lauretanske kapelice, koju je oko 1660.dao sagraditi karlova\u010dki general Herbard Auersperg. U razdoblju izme\u0111u 1672-1674. franjevci su obnovili, bolje opremili i uredili postoje\u0107u \u017eupnu crkvu. Stari drveni strop zamijenili su novim i dali ga oslikati. Njeno stanje iz toga vremena opisuje nam izvje\u0161taj kanonskog pohoda iz 1668. godine. Glavni oltar crkve bio je posve\u0107en Presvetom Trojstvu. Bio je na\u010dinjen od drveta \u201cali vje\u0161to i ukusno izra\u0111en, obojen i pozla\u0107en\u201d. Crkva je tada imala jo\u0161 pet oltara: Svetoga Jurja, Marije Lauretanske u Lauretanskoj kapeli, svetoga Antuna, svetog Nikole kojeg je podigao karlova\u010dki ceh la\u0111ara i oltar Svete Krunice. Crkva je imala i lijepu propovjedaonicu i krstionicu. Nije jo\u0161 uvijek imala pravoga zvonika, ve\u0107 tek nad glavnim pro\u010deljem mali zvonik s dva zvona. No bio je to tek po\u010detak dugovremene izgradnje ovog slo\u017eenog sakralnog zdanja, jedinstvene povijesne i spomeni\u010dke vrijednosti grada Karlovca.<\/span><\/p>\n

BAROKNA OBNOVA I IZGRADNJA NAKON PO\u017dARA GRADA 1692.GODINE<\/span><\/strong><\/p>\n

Godine 1692. mjeseca travnja, veliki je po\u017ear uni\u0161tio ve\u0107i dio grada. Te\u0161ko je postradao i samostan, a posebno stara crkva od koje su preostali tek popaljeni i ispucali zidovi. Crkvu je trebalo iznova zidati, a te\u0161ko o\u0161te\u0107eni samostan iz temelja obnavljati. Taj veliki graditeljski posao obnove i gradnje, a zatim opremanja i ure\u0161avanja crkve i samostana po\u010deo je odmah idu\u0107ih godina i trajao je cijelo 18. stolje\u0107e. Dovr\u0161en je graditeljskim djelom karlova\u010dkog tvr\u0111avskog graditelja Josipa Stillera na kraju 18. stolje\u0107a. Tim radovima arhitektonski sklop crkve i samostana bio je dovr\u0161en i izgra\u0111en, kao graditeljska horizontala i vertikala grada Karlovca. Ako je prija\u0161nja crkva bila \u017eupna crkva grada Karlovca, sada su franjevci iz temelja gradili novu samostansku crkvu, da bi je dali na slu\u017ebu gradu.<\/span><\/p>\n

ZNA\u010cAJNIJE SPOMENI\u010cKE CJELINE I SPOMENICI U CRKVI I SAMOSTANU<\/span><\/strong><\/p>\n

Stolje\u0107a franjeva\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u samoj povijesnoj jezgri grada Karlovca, trajna obnova i izgradnja, stvaranje kulture i ljepote, u\u010dinila su od franjeva\u010dke crkve i njihova samostana u Karlovcu spomenar povijesti grada i riznicu hrvatske kulturne ba\u0161tine. Ve\u0107 i sam graditeljski sklop franjeva\u010dkog samostana i crkve kao i povijesno slojevito i graditeljski vrijedno djelo,jedan je od najvrednijih spomenika grada Karlovca.<\/span><\/p>\n

Nastajao je kroz tri i pol stolje\u0107a gradnje, pa u svojem tlocrtu i arhitektonskim detaljima, a posebno u umjetni\u010dkoj opremi svojih prostora nosi sva stilska obilje\u017eja, od renesansnih vremena, do ranog i zrelog baroka, od i klasicizma i kasnog romantizma do suvremenih umjetni\u010dkih izraza.<\/span>
\nFranjeva\u010dki samostan sa crkvom Presvetoga Trojstva uz vojne pala\u010de na sredi\u0161njem gradskom trgu oblikuje i danas skladnost, arhitektonsku i spomeni\u010dku vrijednost povijesne jezgre grada Karlovca. Unutra\u0161njost crkve, crkvena la\u0111a sa prizidanim joj pokrajnjim kapelama, bogato oslikana motivima iz evan\u0111elja, likovima i doga\u0111ajima iz \u017eivota svetaca, uz bogatu dekoraciju sakralne inspiracije, prava riznica vrijednih umjetnina i djela umjetnog obrta od kojih neka spadaju u najvi\u0161u spomeni\u010dku kategoriju.<\/span><\/p>\n

GLAVNI I DRUGI OLTARI U CRKVI<\/span><\/strong><\/p>\n

Glavni, veliki oltar crkve, izra\u0111en od crnog mramora u klesarskoj radionici ljubljanskog klesara i skulptora M. Cussea, u stilu \u201ctalijanskih ranobaroknih oltara tektonskoga tipa\u201d, postavljen u crkvu 1698.godine, najvrednije je djelo umjetnosti i jedan od najstarijih spomeni\u010dkih vrijednosti crkve. Uz sredi\u0161nju, dana\u0161nju sliku Presvetoga Trojstva koje kruni Mariju, (tre\u0107u po redu, naslikanu 1796.) sa strane su u ni\u0161ama dva kipa od bijelog mramora: kip sv. Ivana (desno) i sv. Helene Kri\u017earice (lijevo). Iznad sredi\u0161nje slike u atici je slika sv. Franje Asi\u0161koga, a na volutama sa strane sjede dva an\u0111ela. Na vrhu je nekada stajao kip Sv. Mihovila, a (jod. 1896. umjesto njega postavljen je kri\u017e. Dana\u0161nje, mramorno svetohrani\u0161te djelo je ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana iz 1896. godine.<\/span>
\nCrkva je nekada (1777.) imala i desetak oltara. Danas su u la\u0111i crkve jo\u0161 smo dva: desno, oltar posve\u0107en Presvetom Srcu Isusovu, a lijevo Srcu Marijinu. Jedan i drugi djelo su ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana, podignuti i ure\u0111eni 1896. godine.<\/span><\/p>\n

Pokrajnje kapele imaju svoje oltare posve\u0107ene svojim svetim za\u0161titnicima. U najstarijoj, Lauretanskoj kapeli, podignutoj 1660. godine, danas se nalazi jednostavna oltarna menza i nad njom na zidu kip crne Bogorodice i Lauretanske u bogato izrezbarenom baroknom okviru.<\/span>
\nOltar u kapeli sv. Antuna Padovanskoga stajao je na desnom zidu crkve ve\u0107 1742. a nakon izgradnje kapele ( sred. 18.st.) prenesen je u nju. Na oltaru iznad menze nalazi se drveni kip sv. Antuna, a iznad njega u atici kip sv. Florijana. God. 1906. prebojao ga je ak. slikar Alojzije Zoratti iz Maribora.<\/span>
\nU kapeli Lurdskoj nalazi se oltar sa Lurdskom \u0161piljom i likom m Bl. Dj. Marije. Postavljen je tu 1904. kada je ova kapela i dotada\u0161nje kapele posve\u0107ene Sv. Ivanu Nepomuku preure\u0111ena u Lurdsku kapelu. U kapeli se na lijevoj strani zida nalazi najvrednije i naj\u010duvenije raspelo ove crkve, \u010dudotvorno raspelo, koje se nekada \u0161tovalo u kapeli sv. Kri\u017ea, a koju je 1767. dao podi\u0107i general baron Franjo Preiss i to izvan gradskih vratiju na Rakovcu.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

IZGRADNJA SAMOSTANA I CRKVE DO VELIKOG PO\u017dARA 1692.GODINE Do\u0161av\u0161i u Karlovac franjevci su dobili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, ali za redovni\u010dki \u017eivot i kona\u010dnu potvrdu redovni\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u Karlovcu morali su sagraditi samo\u00adstan. Zato su odmah po\u010deli s gradnjom samostana, kako to bilje\u017ei i njihova samostanska kronika: \u201cOd ove godine 1658. te do godine 1669. bio je podignut manji dio samostana za stanovanje bra\u0107e\u201d. Taj najstariji dio samostana podigli su franjevci na dijelu \u017eupnoga vrta do stare \u017eupne ku\u0107e, dakle na jugozapadnom dijelu sada\u0161nje samostanske zgrade. U nastavku gradi se dalje, tako da je do 1676. dogra\u0111eno zapadno, a dijelom i jugozapadno krilo samostanske zgrade. Taj dio samostan\u00adskog bloka je bio zatvoren zidom sve do dogra\u0111ene lauretanske kapelice, koju je oko 1660.dao sagraditi karlova\u010dki general Herbard Auersperg. U razdoblju izme\u0111u 1672-1674. franjevci su obnovili, bolje opremili i uredili postoje\u0107u \u017eupnu crkvu. Stari drveni strop zamijenili su novim i dali ga oslikati. Njeno stanje iz toga vremena opisuje nam izvje\u0161taj kanonskog pohoda iz 1668. godine. Glavni oltar crkve bio je posve\u0107en Presvetom Trojstvu. Bio je na\u010dinjen od drveta \u201cali vje\u0161to i ukusno izra\u0111en, obojen i pozla\u0107en\u201d. Crkva je tada imala jo\u0161 pet oltara: Svetoga Jurja, Marije Lauretanske u Lauretanskoj kapeli, svetoga Antuna, svetog Nikole kojeg je podigao karlova\u010dki ceh la\u0111ara i oltar Svete Krunice. Crkva je imala i lijepu propovjedaonicu i krstionicu. Nije jo\u0161 uvijek imala pravoga zvonika, ve\u0107 tek nad glavnim pro\u010deljem mali zvonik s dva zvona. No bio je to tek po\u010detak dugovremene izgradnje ovog slo\u017eenog sakralnog zdanja, jedinstvene povijesne i spomeni\u010dke vrijednosti grada Karlovca. BAROKNA OBNOVA I IZGRADNJA NAKON PO\u017dARA GRADA 1692.GODINE Godine 1692. mjeseca travnja, veliki je po\u017ear uni\u0161tio ve\u0107i dio grada. Te\u0161ko je postradao i samostan, a posebno stara crkva od koje su preostali tek popaljeni i ispucali zidovi. Crkvu je trebalo iznova zidati, a te\u0161ko o\u0161te\u0107eni samostan iz temelja obnavljati. Taj veliki graditeljski posao obnove i gradnje, a zatim opremanja i ure\u0161avanja crkve i samostana po\u010deo je odmah idu\u0107ih godina i trajao je cijelo 18. stolje\u0107e. Dovr\u0161en je graditeljskim djelom karlova\u010dkog tvr\u0111avskog graditelja Josipa Stillera na kraju 18. stolje\u0107a. Tim radovima arhitektonski sklop crkve i samostana bio je dovr\u0161en i izgra\u0111en, kao graditeljska horizontala i vertikala grada Karlovca. Ako je prija\u0161nja crkva bila \u017eupna crkva grada Karlovca, sada su franjevci iz temelja gradili novu samostansku crkvu, da bi je dali na slu\u017ebu gradu. ZNA\u010cAJNIJE SPOMENI\u010cKE CJELINE I SPOMENICI U CRKVI I SAMOSTANU Stolje\u0107a franjeva\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u samoj povijesnoj jezgri grada Karlovca, trajna obnova i izgradnja, stvaranje kulture i ljepote, u\u010dinila su od franjeva\u010dke crkve i njihova samostana u Karlovcu spomenar povijesti grada i riznicu hrvatske kulturne ba\u0161tine. Ve\u0107 i sam graditeljski sklop franjeva\u010dkog samostana i crkve kao i povijesno slojevito i graditeljski vrijedno djelo,jedan je od najvrednijih spomenika grada Karlovca. Nastajao je kroz tri i pol stolje\u0107a gradnje, pa u svojem tlocrtu i arhitektonskim detaljima, a posebno u umjetni\u010dkoj opremi svojih prostora nosi sva stilska obilje\u017eja, od renesansnih vremena, do ranog i zrelog baroka, od i klasicizma i kasnog romantizma do suvremenih umjetni\u010dkih izraza. Franjeva\u010dki samostan sa crkvom Presvetoga Trojstva uz vojne pala\u010de na sredi\u0161njem gradskom trgu oblikuje i danas skladnost, arhitektonsku i spomeni\u010dku vrijednost povijesne jezgre grada Karlovca. Unutra\u0161njost crkve, crkvena la\u0111a sa prizidanim joj pokrajnjim kapelama, bogato oslikana motivima iz evan\u0111elja, likovima i doga\u0111ajima iz \u017eivota svetaca, uz bogatu dekoraciju sakralne inspiracije, prava riznica vrijednih umjetnina i djela umjetnog obrta od kojih neka spadaju u najvi\u0161u spomeni\u010dku kategoriju. GLAVNI I DRUGI OLTARI U CRKVI Glavni, veliki oltar crkve, izra\u0111en od crnog mramora u klesarskoj radionici ljubljanskog klesara i skulptora M. Cussea, u stilu \u201ctalijanskih ranobaroknih oltara tektonskoga tipa\u201d, postavljen u crkvu 1698.godine, najvrednije je djelo umjetnosti i jedan od najstarijih spomeni\u010dkih vrijednosti crkve. Uz sredi\u0161nju, dana\u0161nju sliku Presvetoga Trojstva koje kruni Mariju, (tre\u0107u po redu, naslikanu 1796.) sa strane su u ni\u0161ama dva kipa od bijelog mramora: kip sv. Ivana (desno) i sv. Helene Kri\u017earice (lijevo). Iznad sredi\u0161nje slike u atici je slika sv. Franje Asi\u0161koga, a na volutama sa strane sjede dva an\u0111ela. Na vrhu je nekada stajao kip Sv. Mihovila, a (jod. 1896. umjesto njega postavljen je kri\u017e. Dana\u0161nje, mramorno svetohrani\u0161te djelo je ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana iz 1896. godine. Crkva je nekada (1777.) imala i desetak oltara. Danas su u la\u0111i crkve jo\u0161 smo dva: desno, oltar posve\u0107en Presvetom Srcu Isusovu, a lijevo Srcu Marijinu. Jedan i drugi djelo su ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana, podignuti i ure\u0111eni 1896. godine. Pokrajnje kapele imaju svoje oltare posve\u0107ene svojim svetim za\u0161titnicima. U najstarijoj, Lauretanskoj kapeli, podignutoj 1660. godine, danas se nalazi jednostavna oltarna menza i nad njom na zidu kip crne Bogorodice i Lauretanske u bogato izrezbarenom baroknom okviru. Oltar u kapeli sv. Antuna Padovanskoga stajao je na desnom zidu crkve ve\u0107 1742. a nakon izgradnje kapele ( sred. 18.st.) prenesen je u nju. Na oltaru iznad menze nalazi se drveni kip sv. Antuna, a iznad njega u atici kip sv. Florijana. God. 1906. prebojao ga je ak. slikar Alojzije Zoratti iz Maribora. U kapeli Lurdskoj nalazi se oltar sa Lurdskom \u0161piljom i likom m Bl. Dj. Marije. Postavljen je tu 1904. kada je ova kapela i dotada\u0161nje kapele posve\u0107ene Sv. Ivanu Nepomuku preure\u0111ena u Lurdsku kapelu. U kapeli se na lijevoj strani zida nalazi najvrednije i naj\u010duvenije raspelo ove crkve, \u010dudotvorno raspelo, koje se nekada \u0161tovalo u kapeli sv. Kri\u017ea, a koju je 1767. dao podi\u0107i general baron Franjo Preiss i to izvan gradskih vratiju na Rakovcu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":602,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_sharing_image":null,"_sharing_image_fieldset":[],"footnotes":""},"class_list":["post-41","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"yoast_head":"\nPovijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Povijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"IZGRADNJA SAMOSTANA I CRKVE DO VELIKOG PO\u017dARA 1692.GODINE Do\u0161av\u0161i u Karlovac franjevci su dobili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, ali za redovni\u010dki \u017eivot i kona\u010dnu potvrdu redovni\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u Karlovcu morali su sagraditi samo\u00adstan. Zato su odmah po\u010deli s gradnjom samostana, kako to bilje\u017ei i njihova samostanska kronika: \u201cOd ove godine 1658. te do godine 1669. bio je podignut manji dio samostana za stanovanje bra\u0107e\u201d. Taj najstariji dio samostana podigli su franjevci na dijelu \u017eupnoga vrta do stare \u017eupne ku\u0107e, dakle na jugozapadnom dijelu sada\u0161nje samostanske zgrade. U nastavku gradi se dalje, tako da je do 1676. dogra\u0111eno zapadno, a dijelom i jugozapadno krilo samostanske zgrade. Taj dio samostan\u00adskog bloka je bio zatvoren zidom sve do dogra\u0111ene lauretanske kapelice, koju je oko 1660.dao sagraditi karlova\u010dki general Herbard Auersperg. U razdoblju izme\u0111u 1672-1674. franjevci su obnovili, bolje opremili i uredili postoje\u0107u \u017eupnu crkvu. Stari drveni strop zamijenili su novim i dali ga oslikati. Njeno stanje iz toga vremena opisuje nam izvje\u0161taj kanonskog pohoda iz 1668. godine. Glavni oltar crkve bio je posve\u0107en Presvetom Trojstvu. Bio je na\u010dinjen od drveta \u201cali vje\u0161to i ukusno izra\u0111en, obojen i pozla\u0107en\u201d. Crkva je tada imala jo\u0161 pet oltara: Svetoga Jurja, Marije Lauretanske u Lauretanskoj kapeli, svetoga Antuna, svetog Nikole kojeg je podigao karlova\u010dki ceh la\u0111ara i oltar Svete Krunice. Crkva je imala i lijepu propovjedaonicu i krstionicu. Nije jo\u0161 uvijek imala pravoga zvonika, ve\u0107 tek nad glavnim pro\u010deljem mali zvonik s dva zvona. No bio je to tek po\u010detak dugovremene izgradnje ovog slo\u017eenog sakralnog zdanja, jedinstvene povijesne i spomeni\u010dke vrijednosti grada Karlovca. BAROKNA OBNOVA I IZGRADNJA NAKON PO\u017dARA GRADA 1692.GODINE Godine 1692. mjeseca travnja, veliki je po\u017ear uni\u0161tio ve\u0107i dio grada. Te\u0161ko je postradao i samostan, a posebno stara crkva od koje su preostali tek popaljeni i ispucali zidovi. Crkvu je trebalo iznova zidati, a te\u0161ko o\u0161te\u0107eni samostan iz temelja obnavljati. Taj veliki graditeljski posao obnove i gradnje, a zatim opremanja i ure\u0161avanja crkve i samostana po\u010deo je odmah idu\u0107ih godina i trajao je cijelo 18. stolje\u0107e. Dovr\u0161en je graditeljskim djelom karlova\u010dkog tvr\u0111avskog graditelja Josipa Stillera na kraju 18. stolje\u0107a. Tim radovima arhitektonski sklop crkve i samostana bio je dovr\u0161en i izgra\u0111en, kao graditeljska horizontala i vertikala grada Karlovca. Ako je prija\u0161nja crkva bila \u017eupna crkva grada Karlovca, sada su franjevci iz temelja gradili novu samostansku crkvu, da bi je dali na slu\u017ebu gradu. ZNA\u010cAJNIJE SPOMENI\u010cKE CJELINE I SPOMENICI U CRKVI I SAMOSTANU Stolje\u0107a franjeva\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u samoj povijesnoj jezgri grada Karlovca, trajna obnova i izgradnja, stvaranje kulture i ljepote, u\u010dinila su od franjeva\u010dke crkve i njihova samostana u Karlovcu spomenar povijesti grada i riznicu hrvatske kulturne ba\u0161tine. Ve\u0107 i sam graditeljski sklop franjeva\u010dkog samostana i crkve kao i povijesno slojevito i graditeljski vrijedno djelo,jedan je od najvrednijih spomenika grada Karlovca. Nastajao je kroz tri i pol stolje\u0107a gradnje, pa u svojem tlocrtu i arhitektonskim detaljima, a posebno u umjetni\u010dkoj opremi svojih prostora nosi sva stilska obilje\u017eja, od renesansnih vremena, do ranog i zrelog baroka, od i klasicizma i kasnog romantizma do suvremenih umjetni\u010dkih izraza. Franjeva\u010dki samostan sa crkvom Presvetoga Trojstva uz vojne pala\u010de na sredi\u0161njem gradskom trgu oblikuje i danas skladnost, arhitektonsku i spomeni\u010dku vrijednost povijesne jezgre grada Karlovca. Unutra\u0161njost crkve, crkvena la\u0111a sa prizidanim joj pokrajnjim kapelama, bogato oslikana motivima iz evan\u0111elja, likovima i doga\u0111ajima iz \u017eivota svetaca, uz bogatu dekoraciju sakralne inspiracije, prava riznica vrijednih umjetnina i djela umjetnog obrta od kojih neka spadaju u najvi\u0161u spomeni\u010dku kategoriju. GLAVNI I DRUGI OLTARI U CRKVI Glavni, veliki oltar crkve, izra\u0111en od crnog mramora u klesarskoj radionici ljubljanskog klesara i skulptora M. Cussea, u stilu \u201ctalijanskih ranobaroknih oltara tektonskoga tipa\u201d, postavljen u crkvu 1698.godine, najvrednije je djelo umjetnosti i jedan od najstarijih spomeni\u010dkih vrijednosti crkve. Uz sredi\u0161nju, dana\u0161nju sliku Presvetoga Trojstva koje kruni Mariju, (tre\u0107u po redu, naslikanu 1796.) sa strane su u ni\u0161ama dva kipa od bijelog mramora: kip sv. Ivana (desno) i sv. Helene Kri\u017earice (lijevo). Iznad sredi\u0161nje slike u atici je slika sv. Franje Asi\u0161koga, a na volutama sa strane sjede dva an\u0111ela. Na vrhu je nekada stajao kip Sv. Mihovila, a (jod. 1896. umjesto njega postavljen je kri\u017e. Dana\u0161nje, mramorno svetohrani\u0161te djelo je ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana iz 1896. godine. Crkva je nekada (1777.) imala i desetak oltara. Danas su u la\u0111i crkve jo\u0161 smo dva: desno, oltar posve\u0107en Presvetom Srcu Isusovu, a lijevo Srcu Marijinu. Jedan i drugi djelo su ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana, podignuti i ure\u0111eni 1896. godine. Pokrajnje kapele imaju svoje oltare posve\u0107ene svojim svetim za\u0161titnicima. U najstarijoj, Lauretanskoj kapeli, podignutoj 1660. godine, danas se nalazi jednostavna oltarna menza i nad njom na zidu kip crne Bogorodice i Lauretanske u bogato izrezbarenom baroknom okviru. Oltar u kapeli sv. Antuna Padovanskoga stajao je na desnom zidu crkve ve\u0107 1742. a nakon izgradnje kapele ( sred. 18.st.) prenesen je u nju. Na oltaru iznad menze nalazi se drveni kip sv. Antuna, a iznad njega u atici kip sv. Florijana. God. 1906. prebojao ga je ak. slikar Alojzije Zoratti iz Maribora. U kapeli Lurdskoj nalazi se oltar sa Lurdskom \u0161piljom i likom m Bl. Dj. Marije. Postavljen je tu 1904. kada je ova kapela i dotada\u0161nje kapele posve\u0107ene Sv. Ivanu Nepomuku preure\u0111ena u Lurdsku kapelu. U kapeli se na lijevoj strani zida nalazi najvrednije i naj\u010duvenije raspelo ove crkve, \u010dudotvorno raspelo, koje se nekada \u0161tovalo u kapeli sv. Kri\u017ea, a koju je 1767. dao podi\u0107i general baron Franjo Preiss i to izvan gradskih vratiju na Rakovcu.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/franjevacki.samostan.karlovac\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-06-16T15:00:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"667\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"5 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/\",\"url\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/\",\"name\":\"Povijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg\",\"datePublished\":\"2024-05-29T20:40:43+00:00\",\"dateModified\":\"2024-06-16T15:00:18+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg\",\"width\":1000,\"height\":667},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Povijest\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#website\",\"url\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/\",\"name\":\"Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac\",\"description\":\"Franjevci Karlovac\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#organization\",\"name\":\"Franjevci Karlovac\",\"url\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/cropped-franjevci-logo-Copy.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/cropped-franjevci-logo-Copy.png\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Franjevci Karlovac\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/franjevacki.samostan.karlovac\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Povijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Povijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac","og_description":"IZGRADNJA SAMOSTANA I CRKVE DO VELIKOG PO\u017dARA 1692.GODINE Do\u0161av\u0161i u Karlovac franjevci su dobili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, ali za redovni\u010dki \u017eivot i kona\u010dnu potvrdu redovni\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u Karlovcu morali su sagraditi samo\u00adstan. Zato su odmah po\u010deli s gradnjom samostana, kako to bilje\u017ei i njihova samostanska kronika: \u201cOd ove godine 1658. te do godine 1669. bio je podignut manji dio samostana za stanovanje bra\u0107e\u201d. Taj najstariji dio samostana podigli su franjevci na dijelu \u017eupnoga vrta do stare \u017eupne ku\u0107e, dakle na jugozapadnom dijelu sada\u0161nje samostanske zgrade. U nastavku gradi se dalje, tako da je do 1676. dogra\u0111eno zapadno, a dijelom i jugozapadno krilo samostanske zgrade. Taj dio samostan\u00adskog bloka je bio zatvoren zidom sve do dogra\u0111ene lauretanske kapelice, koju je oko 1660.dao sagraditi karlova\u010dki general Herbard Auersperg. U razdoblju izme\u0111u 1672-1674. franjevci su obnovili, bolje opremili i uredili postoje\u0107u \u017eupnu crkvu. Stari drveni strop zamijenili su novim i dali ga oslikati. Njeno stanje iz toga vremena opisuje nam izvje\u0161taj kanonskog pohoda iz 1668. godine. Glavni oltar crkve bio je posve\u0107en Presvetom Trojstvu. Bio je na\u010dinjen od drveta \u201cali vje\u0161to i ukusno izra\u0111en, obojen i pozla\u0107en\u201d. Crkva je tada imala jo\u0161 pet oltara: Svetoga Jurja, Marije Lauretanske u Lauretanskoj kapeli, svetoga Antuna, svetog Nikole kojeg je podigao karlova\u010dki ceh la\u0111ara i oltar Svete Krunice. Crkva je imala i lijepu propovjedaonicu i krstionicu. Nije jo\u0161 uvijek imala pravoga zvonika, ve\u0107 tek nad glavnim pro\u010deljem mali zvonik s dva zvona. No bio je to tek po\u010detak dugovremene izgradnje ovog slo\u017eenog sakralnog zdanja, jedinstvene povijesne i spomeni\u010dke vrijednosti grada Karlovca. BAROKNA OBNOVA I IZGRADNJA NAKON PO\u017dARA GRADA 1692.GODINE Godine 1692. mjeseca travnja, veliki je po\u017ear uni\u0161tio ve\u0107i dio grada. Te\u0161ko je postradao i samostan, a posebno stara crkva od koje su preostali tek popaljeni i ispucali zidovi. Crkvu je trebalo iznova zidati, a te\u0161ko o\u0161te\u0107eni samostan iz temelja obnavljati. Taj veliki graditeljski posao obnove i gradnje, a zatim opremanja i ure\u0161avanja crkve i samostana po\u010deo je odmah idu\u0107ih godina i trajao je cijelo 18. stolje\u0107e. Dovr\u0161en je graditeljskim djelom karlova\u010dkog tvr\u0111avskog graditelja Josipa Stillera na kraju 18. stolje\u0107a. Tim radovima arhitektonski sklop crkve i samostana bio je dovr\u0161en i izgra\u0111en, kao graditeljska horizontala i vertikala grada Karlovca. Ako je prija\u0161nja crkva bila \u017eupna crkva grada Karlovca, sada su franjevci iz temelja gradili novu samostansku crkvu, da bi je dali na slu\u017ebu gradu. ZNA\u010cAJNIJE SPOMENI\u010cKE CJELINE I SPOMENICI U CRKVI I SAMOSTANU Stolje\u0107a franjeva\u010dkog \u017eivljenja i djelovanja u samoj povijesnoj jezgri grada Karlovca, trajna obnova i izgradnja, stvaranje kulture i ljepote, u\u010dinila su od franjeva\u010dke crkve i njihova samostana u Karlovcu spomenar povijesti grada i riznicu hrvatske kulturne ba\u0161tine. Ve\u0107 i sam graditeljski sklop franjeva\u010dkog samostana i crkve kao i povijesno slojevito i graditeljski vrijedno djelo,jedan je od najvrednijih spomenika grada Karlovca. Nastajao je kroz tri i pol stolje\u0107a gradnje, pa u svojem tlocrtu i arhitektonskim detaljima, a posebno u umjetni\u010dkoj opremi svojih prostora nosi sva stilska obilje\u017eja, od renesansnih vremena, do ranog i zrelog baroka, od i klasicizma i kasnog romantizma do suvremenih umjetni\u010dkih izraza. Franjeva\u010dki samostan sa crkvom Presvetoga Trojstva uz vojne pala\u010de na sredi\u0161njem gradskom trgu oblikuje i danas skladnost, arhitektonsku i spomeni\u010dku vrijednost povijesne jezgre grada Karlovca. Unutra\u0161njost crkve, crkvena la\u0111a sa prizidanim joj pokrajnjim kapelama, bogato oslikana motivima iz evan\u0111elja, likovima i doga\u0111ajima iz \u017eivota svetaca, uz bogatu dekoraciju sakralne inspiracije, prava riznica vrijednih umjetnina i djela umjetnog obrta od kojih neka spadaju u najvi\u0161u spomeni\u010dku kategoriju. GLAVNI I DRUGI OLTARI U CRKVI Glavni, veliki oltar crkve, izra\u0111en od crnog mramora u klesarskoj radionici ljubljanskog klesara i skulptora M. Cussea, u stilu \u201ctalijanskih ranobaroknih oltara tektonskoga tipa\u201d, postavljen u crkvu 1698.godine, najvrednije je djelo umjetnosti i jedan od najstarijih spomeni\u010dkih vrijednosti crkve. Uz sredi\u0161nju, dana\u0161nju sliku Presvetoga Trojstva koje kruni Mariju, (tre\u0107u po redu, naslikanu 1796.) sa strane su u ni\u0161ama dva kipa od bijelog mramora: kip sv. Ivana (desno) i sv. Helene Kri\u017earice (lijevo). Iznad sredi\u0161nje slike u atici je slika sv. Franje Asi\u0161koga, a na volutama sa strane sjede dva an\u0111ela. Na vrhu je nekada stajao kip Sv. Mihovila, a (jod. 1896. umjesto njega postavljen je kri\u017e. Dana\u0161nje, mramorno svetohrani\u0161te djelo je ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana iz 1896. godine. Crkva je nekada (1777.) imala i desetak oltara. Danas su u la\u0111i crkve jo\u0161 smo dva: desno, oltar posve\u0107en Presvetom Srcu Isusovu, a lijevo Srcu Marijinu. Jedan i drugi djelo su ljubljanskog klesara Sre\u0107ka \u0160omana, podignuti i ure\u0111eni 1896. godine. Pokrajnje kapele imaju svoje oltare posve\u0107ene svojim svetim za\u0161titnicima. U najstarijoj, Lauretanskoj kapeli, podignutoj 1660. godine, danas se nalazi jednostavna oltarna menza i nad njom na zidu kip crne Bogorodice i Lauretanske u bogato izrezbarenom baroknom okviru. Oltar u kapeli sv. Antuna Padovanskoga stajao je na desnom zidu crkve ve\u0107 1742. a nakon izgradnje kapele ( sred. 18.st.) prenesen je u nju. Na oltaru iznad menze nalazi se drveni kip sv. Antuna, a iznad njega u atici kip sv. Florijana. God. 1906. prebojao ga je ak. slikar Alojzije Zoratti iz Maribora. U kapeli Lurdskoj nalazi se oltar sa Lurdskom \u0161piljom i likom m Bl. Dj. Marije. Postavljen je tu 1904. kada je ova kapela i dotada\u0161nje kapele posve\u0107ene Sv. Ivanu Nepomuku preure\u0111ena u Lurdsku kapelu. U kapeli se na lijevoj strani zida nalazi najvrednije i naj\u010duvenije raspelo ove crkve, \u010dudotvorno raspelo, koje se nekada \u0161tovalo u kapeli sv. Kri\u017ea, a koju je 1767. dao podi\u0107i general baron Franjo Preiss i to izvan gradskih vratiju na Rakovcu.","og_url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/","og_site_name":"Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/franjevacki.samostan.karlovac","article_modified_time":"2024-06-16T15:00:18+00:00","og_image":[{"width":1000,"height":667,"url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"5 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/","url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/","name":"Povijest - Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg","datePublished":"2024-05-29T20:40:43+00:00","dateModified":"2024-06-16T15:00:18+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#primaryimage","url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg","contentUrl":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/povijest-min.jpg","width":1000,"height":667},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/povijest\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Povijest"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#website","url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/","name":"Franjeva\u010dki samostan i \u017dupa Presvetoga Trojstva - Karlovac","description":"Franjevci Karlovac","publisher":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#organization","name":"Franjevci Karlovac","url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/cropped-franjevci-logo-Copy.png","contentUrl":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/cropped-franjevci-logo-Copy.png","width":512,"height":512,"caption":"Franjevci Karlovac"},"image":{"@id":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/franjevacki.samostan.karlovac"]}]}},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/41","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/41\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":211,"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/41\/revisions\/211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/media\/602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ofm.hr\/karlovac\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}