Ušli smo u korizmeno vrijeme, a evo što bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.
1. NAZIV
Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Riječ korizma prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).
2. SMISAO
Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo:
Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćeg posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima.
3. POVIJEST
Četrdesetdnevni vazmeni post određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.
Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Korizma je od samih početaka imala trostruko značenje: 1. vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, 2. vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te 3. vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.
4. TRAJANJE
U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje.
Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:
- 40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)
- 40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj (Izl 24,18)
- 40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)
- 40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu (1 Kr 19,8)
- 40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)
- 40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)
- 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)
5. KORIZMENE NEDJELJE
Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:
- Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
- Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista
- Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
- Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.
- Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.
- Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.
Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.
6. LITURGIJSKE PREPORUKE
Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:
U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem.
U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju.
Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme.
7. POST I NEMRS
U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse.
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu.
Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.
Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života.
Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.
Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).
Miodrag Vojvodić