Goran Andrijanić
Varšavski ustanak jedna je od najdojmljivijih i najsnažnijih priča Drugoga svjetskog rata o kojoj ljudi izvan Poljske još uvijek ne znaju dovoljno.
Riječ je o ustanku koji su pokrenuli poljski pokret otpora Armia Krajowa i druge organizacije lojalne izbjegloj vladi u Londonu, a pokrenut je 1. kolovoza 1944. s nakanom oslobađanja glavnog grada Poljske od Nijemaca, prije nego u njega uđe Crvena armija.
Ustanak je ugušen u krvi, Varšava je po Hitlerovom naređenju sravnjena sa zemljom kao primjer drugim gradovima pod nacističkom okupacijom, a okupatori su ubili oko 100.000 civila i 10.000 slabo naoružanih ustanika.
U komunističkoj Poljskoj ustanak je dugo vremena bio prešućivan, a potom prikazivan na iskrivljen način – prije svega zbog uloge SSSR-a u njegovoj propasti. Snage Crvene armije došle su blizu poljskog glavnog grada, ali čekale su da poljski ustanici pretrpe poraz prije nego krenu na grad. Također, Staljin je sabotirao sve pokušaje zapadnih saveznika da šalju pomoć u oružju i hrani ustanicima, pri čemu su njihovi zrakoplovi morali slijetati na teritorij pod sovjetskom kontrolom.
Revalorizacija Varšavskog ustanka krenula je nakon uspostave poljske Treće republike i demokratskih izbora, pa je 2004. uz potporu tadašnjeg gradonačelnika Varšave otvoren Muzej Varšavskog ustanka u današnjoj formi koji se s vremenom pretvorio u jednu od najposjećenijih turističkih destinacija glavnog grada.
U Muzeju se čuvaju brojni eksponati povezani s Varšavskim ustankom, a među njima je i kopija jedne slike Milosrdnog Isusa.
Radi se o replici crteža koji je na zidu jedne stambene zgrade u Marszałkowskoj ulici nacrtao židovski umjetnik Perec Willenberg.
Willenberg je prije izbijanja rata živio u Częstochowi i bio poznati slikar koji je oslikavao sinagoge. Kada su nacisti upali u Poljsku, pobjegao je u Varšavu, prisiljen ostaviti obitelj koja je ipak bila sigurnija nego on, jer mu je žena bila rođenjem Ruskinja pravoslavka.
Tijekom života u Varšavi pod lažnim imenom radio je po narudžbi, pa je slikao i u katoličkim crkvama. On je bio autor slike Milosrdnog Isusa koju je od njega naručila jedna župa u gradu Siedlcu.
Willenberg je tijekom Varšavskog ustanka živio u Marszałkowskoj, te je nakon jedne uzbune kada su stanari bježali u podrum skrivajući se pred njemačkim bombama, na zidu nacrtao lice Milosrdnog Isusa s natpisom “Isuse, uzdam se u tebe”.
Zašto je židovski vjernik naslikao Isusa na zidu zgrade?
Njegov sin Samuel borio se u Varšavskom ustanku, a kada je došao s položaja u zgradu gdje su živjeli, našao je oca kako na stubištu oslikava crtež Milosrdnog Isusa.
“Ljudi su bili u šoku. Prvo je zavladala tišina, a potom radost”, ispričao je Samuel Willenberg.
“Takvih slika Milosrdnog Isusa njegov je otac naslikao jako puno. Ali, uvijek je to bilo nakon narudžbe. Ovaj je put to napravio spontano, sam od sebe. Možda zato jer je znao kako će riječi ‘Isuse, uzdam se u tebe’ dati nadu onima koji vjeruju u Isusa. Možda je tu nadu tražio za sebe?”
Ono što je zanimljivo jest da zgrada u Marszałkowskoj stoji i dan-danas tamo, te da je jedna od možda nekoliko njih koja je preživjela njemačko razaranje središta Varšave. Njezini stanari vjeruju kako to mogu zahvaliti slici Milosrdnog Isusa koju je nacrtao Židov.
Slika Milosrdnog Isusa koju je ocrtao Perec i danas stoji na zidu varšavske zgrade, zahvaljujući trudu restauratora. Nije izložena za javnost, ali njena kopija nalazi se u Muzeju Varšavskog ustanka, pričajući priču o Židovu koji je povjerovao Isusu i tražio pomoć od njega za sebe i svoje sunarodnjake.
