Štovanje svete Agate, djevice i mučenice, već je zarana bilo veoma rašireno. Rodno mjesto Svete Agate je Catania, na Siciliji. Svetica je živjela u prvoj polovici III. stoljeća a pretrpjela je mučeništvo za vrijeme cara Decija 5. veljače 250. godine.
Potjecala je iz bogate i plemenite obitelji. Već kao djevojčica učinila je zavjet djevičanstva. Da ga obrani, morala se mnogo boriti, ali je iz svih borba izašla kao pobjednica. Kad je objavljen Decijev ukaz protiv kršćana, upravitelj Sicilije Kvintijan se zagledao u nju, no ona ga je odbila.
Znajući da je Agata kršćanka, dao je nalog da je uhvate i povjere nekoj pokvarenoj ženi. Ta je imala zadatak pokvariti Agatu. Pri tom se služila obećanjima kao i prijetnjama. Na sve to Agata je, krijepeći se neprestanom molitvom, ostajala postojana u dobru. Kvintijan, vidjevši izjalovljen pokušaj, dao ju je dovesti pred sud. U preslušavanjima je pokazala čvrstoću i neustrašivu vjeru. Tada su je stavili na muke.
No i muke ne mogoše je slomiti. Odrezane su joj dojke i bačene u vatru. Obdarena vjerom, Agata je i to izdržala, uputivši krvniku riječi koje će se, kao najstrašnija opomena, kasnije često ponavljati na slikama svete mučenice: “Okrutni tiranine! Kako te nije sram odsjeći ženi grudi, premda si se i sam kao dojenče na njima othranio?” Predaja kazuje dalje da je mučenu djevojku noću probudio Sveti Petar u pratnji Anđela i iscijelio joj rane. No ni to čudo nije pokolebalo Kvintinija te je nastavio mučenjem sve dok smrt nije završila muke 5. veljače 250. Godinu dana kasnije dogodilo se novo čudo. Bujicu lave iz probuđenog vulkana Etne mještani Katanije uspjeli su skrenuti zahvaljujući moćima svilene koprene sa svetičina groba.
Žene joj se utječu u bolovima na grudima, osobito rodilje kad nemaju mlijeka za novorođenčad, i u svim ostalim slučajevima bolesti grudi. Njezino se ime nalazi u Rimskom kanonu.
