Svete mise su radnim danom:
u 07:00 i 18:30
a nedjeljom:
07:00, 09:30, 11:30 i 18:30  sati.

ŽUPNI LISTIĆ

Župni listić br. 38 - 26. nedjelja kroz godinu - godina B

Hitova: 71
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Župni listić u PDF formatu.

ČISTIM OKOM PRED BOGA STATI

Evanđelje:  Mk 9,38-43.45.47-48

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Ivan reče Isusu:

»Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama.« A Isus reče: »Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.«

»Uistinu, tko vas napoji čašom vode u ime toga što ste Kristovi, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća.«

»Onomu naprotiv tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude bačen u more.«

»Pa ako te ruka sablažnjava, odsijeci je. Bolje ti je sakatu ući u život nego s obje ruke otići u pakao, u oganj neugasivi. I ako te noga sablažnjava, odsijeci je. Bolje ti je hromu ući u život nego s obje noge biti bačen u pakao. I ako te oko sablažnjava, iskopaj ga. Bolje ti je jednooku ući u kraljevstvo Božje nego s oba oka biti bačen u pakao, gdje crv njihov ne gine niti se oganj gasi.«

Riječ Gospodnja.


Ostala čitanja: Br 11,25-29; Jak 5,1-6;


Prvo čitanje dvadeset šeste nedjelje kroz godinu uzeto je iz Knjige Broje­va gdje čitamo kako je Duh Božji sišao i na neke ljude koji nisu pripa­dali izravno u Mojsijevu službu. Njegovi vjerni su mu to javili s negodovanjem i tražili od Mojsija da im zabrani prorokovati. Mojsije međutim nije to htio učiniti, jer je znao da se Duh Božji ne može prisvojiti. On je svuda prisutan i djeluje kako hoće. Duh Božji i danas pokreće svijet i svako dobro dolazi od njega.

U drugom čitanju sveti Jakov oštrim riječima žigoše bogate, ali uočimo da ne osuđuje ih zbog toga što su bogati, nego što su sebični i nepošteni bogataši. I danas vrijedi isto: nije bogatstvo ono, što uništava čovjeka, nego nutarnji zli porivi vode do toga da se zloupotrebi bogatstvo. Isto vrijedi i za siromaštvo sa suprotnim predznakom: ne čini siromaštvo nesretnim nekoga, nego zavist i pohota i druga zla nagnuća.

Evanđelje na prvo čitanje izaziva u nama negativne osjećaje. Naime, kad kažemo evanđelje, onda obično mislimo na radosnu vijest koja ohra­bruje, tješi, ulijeva snagu. Na ovo evanđelje teško je primijeniti ove ozna­ke. Ovdje čitamo riječi koje zastrašuju: skandali, samoubojstvo utapanjem, oči koje treba iskopati, ruke koje treba odsjeći. Zar je nebo stvarno puno sakatih ljudi, kako je to netko cinički primijetio čitajući ove retke? Što je zapravo Isus htio reći, a možda evanđelist zaboravio zapisati na pozitivan način? Pokušajmo ući u smisao Isusovih riječi.

Ovo evanđelje možemo podijeliti na dvije tematske jedinice. Prvi dio govori o tome kako su Apostoli htjeli imati za sebe privilegij dara istjeriva­nje đavla pa su optužili kod Isusa one koji su to činili bez njegove ovlasti. Isus nije prihvatio argumente svojih Apostola i nije dopustio da se ljudima zabrani činiti dobro.

Ima, međutim, u ovoj tužbi Apostola jedna duboka psihološka istina. Apostoli su ovdje i nehotice podijelili svijet na dva tabora: mi i oni drugi. Mi koji pripadamo Isusu i oni koji ne pripadaju Isusu. Pritom se i nehotice podrazumijeva, da smo mi dobri, a oni drugi zli. Nema smisla ovako dijeliti ljude: svatko pripada Isusu na različitim stupnjevima. Svi su djeca Božja, samo možda nisu svi posvijestili ovu istinu na jednaki način. Čitavo čovječanstvo je »mi«, velika Božja obitelj u dobru i u zlu.

Drugi dio započinje sablaznima, a završava prijetećim riječima o sa sakaćenju i utapanjem u vodi. Isus ovdje govori o zlu na radikalan način: ukazuje na korijene zla. Semiti su, naime, smatrali da svako zlo ima svoje sjedište u udovima ili u očima. Ako dakle želimo iskorijeniti zlo, moramo se vratiti na korijene zla. Danas bismo rekli da moramo postati gospodari zlih nagnuća, moramo iskorijeniti sebičnost kao što kirurg odstranjuje bolesno tkivo.

Isus nas, dakle, poziva da pronađemo korijen zla u sebi. Nema puno smisla stalno druge kriviti za zlo ili tražiti izvor zla u vanjskim okolnosti­ma. Ovo nas evanđelje prema tome poziva na radikalnu iskrenost i pošte­nje prema sebi, ljudima i Bogu. Stanimo pred Isusa i molimo ga da nam pokaže gdje su izvori zla u nama, što bismo to trebali iščupati iz našeg života kako bismo mogli čistih očiju, snažnih ruku i sigurnih nogu stati pred vlastitu savjest, pred druge ljude i pred Boga.