Pula – Samostan sv. Antuna

Samostan je utemeljen s dopuštenjem Generalnog ministra Reda od 29. listopada 1927. a sagradila ga je Mletačka provincija sv. Franje. Kamen temeljac crkve postavljen je 1929. Građena je po nacrtu arh. Guida Brassija tesanim kamenom radi sklada s Arenom. Blagoslovio ju je provincijal 1931. Uz glavni oltar sv. Antuna je Gospin oltar. Zvonik je visok 45 m, a na vrhu je od 1932. kip sv. Antuna.

Samostan je građen od 1932. do 1934. (kada je uređivana i unutarnjost crkve).
Glavna je djelatnost samostanske braće služba Božja, propovijedanje i ispovijedanje u vlastitoj crkvi, ispomoć okolnim župnicima, te vojno dušobrižništvo.
Samostanska crkva sv. Antuna Padovanskoga postaje župna 1939.

Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Istra je pripala Hrvatskoj. Mletačka braća napuštaju Pulu, a samostan je nacionaliziran i oduzet. Dekretom uprave Reda od 20. prosinca 1948. naša Provincija preuzima samostan i župu u teškim okolnostima (do 1951. kad je samostan vraćen, ali ne i denacionaliziran, braća stanuju u Šijani, 3 km daleko). Tada je osnovan muški pjevački zbor i formirana knjižnica. Braća su obogatila crkvu novim orguljama i umjetninama: triptihom o životu sv. Franje (Alfred Peruško, 1967.), kipom sv. Antuna (Lojzika Ulman) i mozaikom Krista Spasitelja u apsidi (Josip Botteri).

Djelatnost braće danas je – uz upravljanje župom i svetištem u Šijani – katehizacija, vođenje aktivnog FSR, pomoć župnicima i vođenje novokatekumenskih zajednica.
Crkva je trobrodna (30*18m), samostan ima dvije etaže (cca 276mq) zgrada s tri vjeronaučne dvorane (cca 180mq), prostorije za redovnice (cca 60mq), i vrt (cca 180mq).

Od kolovoza 2025. u samostanu djeluje i franjevačka postulatura, zajednička odgojna kuća Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i Kustodije sv. Jeronima – Zadar.