Benigarovo 2019.

Franjevci Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda misnim slavljem u crkvi Sv. Franje na Kaptolu u četvrtak 7. studenoga obilježili su spomendan sluge Božjega fra Alekse Benigara.

Spomendan na fra Aleksu Benigara, hrvatskoga misionara u Kini, slavi se tradicionalno 7. studenoga jer je njegovo tijelo tada bilo pokopano na Mirogoju. Zagrebački biskup kardinal Josip Bozanić 28. rujna 2007. dozvolio je da se zemni ostaci prenesu s Mirogoja u kriptu samostanske crkve Sv. Franje Asiškog na Kaptolu gdje su i danas.

Misu u povodu spomendana na fra Aleksu predvodio je fra Venancije Mihaljević koji je u propovijedi prikazao život i djelo sluge Božjega istaknuvši da je on svoju dušu predao Gospodinu na znakovit način u večernje sate blagdana Svih svetih 1988. u Rimu.

Otac Aleksa Benigar i životom i smrću bio je Gospodinov.”

“Njegov veliki poštovalac i promicatelj njegove kauze otac Bonaventura Duda znao je to slikovito izreći: ‘Za svetost dvoje je potrebno. Božji dar i čovjekov mar.’ Odnosno, na darove Božje milosti odgovarati svim silama uma, volje i srca”, rekao je fra Venancije.

Kada se fra Aleksi napokon ostvarila želja da pođe u misiju u Kinu krajem 1929., fra Venancije navodi, brod kojim je trebao putovati trebalo je popraviti u Trstu te je fra Aleksa tu pauzu iskoristio tako što je pohodio Gospu Trsatsku da bi joj preporučio svoj misionarski poziv. U svojim pismima bližnjima dok je boravio u Kini naveo je da je spreman i krv proliti za Krista. “Ako čujete da sam podnio i mučeništvo, tada zapjevajte: Tebe Boga hvalimo!”

Za kraj je fra Venancije spomenuo dragocjeno svjedočanstvo sluge Božjega fra Alekse o svetosti bl. Stepinca kada je o njemu napisao kritički dokument, rani životopis:Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal, izdano u Rimu 1974.

Fra Aleksa Benigar (1893. – 1988.) bio je franjevac, svećenik i misionar dubokoga duhovnog života, spreman na žrtvu i mučeništvo. Bio je učitelj teologije i uspješan odgojitelj svećeničkih kandidata. U svom osobnom životu bio je čovjek molitve i iskren pokornik, a u odnosu s ljudima, osobito s franjevačkom braćom njegovatelj druželjubivosti. Nadahnut sv. Pavlom, htio je u svemu svom životu biti “na hvalu slave milosti Kristove” (Ef 1,6).

Rodio se 28. siječnja 1893. u Zagrebu. Umro je u Rimu na Sve svete 1988. u devedeset i šestoj godini, radeći do smrti. Svečanu zadušnicu 5. XI. služio je u Rimu general franjevačkoga reda o. John Vaughn s više od 100 sumisnika. Svečano je sahranjen na Mirogoju 7. studenog gdje je održao znamenito slovo o. provincijal Rajko Gelemanović. Rimski vikarijat izdao je 5. srpnja 1995. proglas o početku crkvenog procesa za ispitivanje njegove svetosti.

(www.ika.hr)