Kod franjevaca proslavljen blagdan Crne Gospe subotičke

U petak 12. rujna, na blagdan Imena Marijina, u kapelici kod franjevaca u Subotici proslavljen je i blagdan Crne Gospe subotičke. Misno slavlje predvodio je hrvatski franjevac, biskup Apostolskog vikarijata San Ramón u središnjem Peruu mons. fra Gerard Anton Žerdin u zajedništvu s mons. Stjepanom Beretićem te subotičkim franjevcima fra Ivanom Miklenićem i fra Bernardom Barbarićem.
Crna Gospa subotička, za ovu prigodu posebno ukrašena, okupila je brojne vjernike, štovatelje Majke, koji su skupa pjevali i molili. Na početku slavlja pjevana je pjesma »Crnoj Gospi subotičkoj« koja je za ovu prigodu napisana i uglazbljena, a na kraju misnog slavlja skupa se izmolila i zajednička molitva Gospi subotičkoj. Također, vjernici su imali priliku otići oko oltara i naklonom iskazati čast Crnog Gospi.
Iako se o povijesti slike Crne Gospe subotičke ne zna puno, ono što stoji u kronici samostana, što je pojasnio gvardijan fra Ivan Miklenić jeste da se ove godine obilježava 333 godine kako je slika Crne Gospe u Subotici. »U kronici samostana piše da je 1692. godine nabavljena, očito kupljena slika za ovaj samostan. Također, u zapisima se navodi da je Lovro Sučić dao sredstva za pozlaćeni okvir iste te slike. S vremenom se taj okvir više ne spominje, i nakon prve restauracije ništa o njemu ne piše, ali se može vidjeti na starim fotografijama. Nakon te prve obnove na sliku je stavljeno staklo i tako je i danas. Ovo naše malo svetište, jer se u mnogim knjigama spominje kao svetište, ali ne onog tipa gdje dolaze hodočasnici organizirano, i danas svakodnevno okuplja vjernike koji dolaze s raznim potrebama, mole pred slikom i izvan svetih misa«, priča fra Miklenić.
Na slici Crne Gospe subotičke, kako je pojasnio fra Ivan prikazano je ono najbitnije. Bog koji je poslao svoga Sina odabrao je Mariju za svoju Majku. Tako na slici Marija drži Isusa kojeg pruža ljudima, a Isus u ruci drži knjigu – odnosno Božju riječ, Evenđelje na koje nas poziva da po njemu i živimo.
Slika je pretpostavlja se, kopija Čestohovske (Czestochowska) Gospe, ali je ona i očita poveznica. »Pavlini su nastali u Mađarskoj, zadržali su se i opstali najviše u Poljskoj te i danas čuvaju Čestohovsko svetište. Franjevačka provincija Svetog Otkupitelja je tada bila u Austrougarskoj, danas je u Mađarskoj, a iz te provincije iz Segedina su ovdje dolazili franjevci kao misionari Hrvatima koji su došli iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Like. U našoj kronici piše da iz Segedina dolaze franjevci koji znaju govoriti dalmatinski. Oni su vodili cijelu pastoralnu skrb ovog dijela Bačke. Prije 301 godine kad su franjevci dobili kulu u svoje vlasništvo onda su oni počeli graditi samostan i taj pastoralni rad se sve više širio«, kaže fra Ivan, a tako možemo zaključiti i da je slika Crne Gospe subotičke bila u Subotici prije nego li je samostan izgrađen, odnosno još u vrijeme kada su franjevci imali malu sobicu u spomenutoj kuli.
Prošle godine za ovaj blagdan obnovljena je sama slika i oltar, a ove godine su obnovljene i vitrine sa zavjetnim darovima.
»Nastojimo svake godine nešto obnoviti i urediti. Tako smo za ovu godinu dali popraviti i obnoviti stare vitrine u kojima su bili zavjetni darovi, a dio tih darova smo stavili na oltar. To nažalost, zbog krađe nije moguće tijekom cijele godine biti izloženo, ali nam je želja da se vidi da su ti darovi sačuvani i da su ovdje. Oni ujedno i svjedoče o brojnim primljenim milostima koje su ljudi po zagovor Crne Gospe dobili«, kaže fra Ivan.